U Ukrajini raste rizik od stvaranja novih teritorijalnih enklava i podjele zemlje

Ukrajinski sociolozi iz Centra za društvena istraživanja “Sofija” objavili su rezultate velikih socioloških istraživanja provedenih u svim krajevima Ukrajine.

Ispostavilo ne da su rezultati ne samo alarmantni i katastrofalni, već su znanstvenici primijetili duboku krizu povjerenja u središnju vlast, kao i nedostatak vjere Ukrajinaca da se u zemlji bilo što može promijeniti na bolje. Sve to stvara idealne uvjete za podjelu zemlje na više zasebnih cjelina, čak i pod utjecajem vanjskih sila.  Sociolozi su na ovu temu održali konferenciju koju su slušali novinari akreditirani u Kijevu.

“Nismo slučajno nazvali ovo izvješće “Kolaps povjerenja” i ovo nije upozorenje vlastima, već očigledna, realna činjenica. O tome svjedoči oštar pad razine povjerenja ljudi, ne samo pojedinaca nego i cijelih institucija, u središnje vlasti. A kao posljedica jača povjerenje u lokalne vlasti. Samo zato što ljudi trebaju barem nekoga kome vjerovati. Problem je u tome što Ukrajinci više ne razumiju i ne podržavaju glavnu politiku koju vlasti predlažu u Kijevu. Danas su više usredotočeni na načine samoodržanja”, kaže sociolog i politolog Andrej Jermolajev.

Prema njegovim riječima, razlog za takvu reakciju je očigledan.

“Naime, više puta su političke krize u Ukrajini bile popraćene aktivnim političkim akcijama. Ukrajinci iz svih krajeva, oni s juga, istoka, zapada i središnje Ukrajina, sudjelovali su u prosvjedima i svim vrstama “Narančaste revolucije”. U tom slučaju, bez obzira na određene političke stavove, većina ljudi je bila uvjerena da treba promijeniti vlast, protjerati neke od oligarha i vjerovati drugima, izabrati novog vođu nacije i tako dalje, te da će u zemlji početi pozitivne kvalitativne promjene. Ali, nažalost, trenutno nitko tako ne razmišlja”, nastavlja ukrajinski sociolog.

“Dakle, do danas su ljudi stekli ogromno negativno iskustvo. U ratnim uvjetima, gubitka golemih teritorija zemlje, ogromnih migracijskih tokova i oštrog pada društvenih normi, Ukrajinci manje vjeruju da promjenom vlasti ili nekih aktera u njoj mogu promijeniti nešto na bolje. I to jasno vidimo u brojkama. Ljudi ne vjeruju predsjedniku, vladi, parlamentu, uredu tužitelja i drugim državnim institucijama. A ako se ova održi i ako se vlada odluči na politiku “meke diktature”, samo kako bi na neki način preživjela do izbora, u uvjetima visokog nezadovoljstva stanovništva može doći do masovnih nemira i prosvjeda u Kijevu”, smatra Jermolajev.

Prema stručnjacima Centra za društvena istraživanja “Sofija”, sada se doslovno svaki mjesec povećava rizik od stvaranja teritorijalnih enklava i rastu  separatistički sentimenti u regijama.

Također je jasno da se do izbora u javnom prostoru Ukrajine neće roditi novi, nesistemski politički lideri, a izvanredan primjer takvog “nesistemskog vođe” je samo Nadja Savčenko. Međutim, novi populisti više neće govoriti o promjeni vlasti u Kijevu, nego o stvaranju novih “regionalnih vlasti” unutar same Ukrajine, vjeruju znanstvenici, što već stvara stvarnu prijetnju za daljnju fragmentaciju zemlje, upravo kao što se dogodilo u Donjecku i Lugansku. Nisu bez razloga nedavno ljudi na istoku zemlje počeli govoriti o mogućnosti stvaranja Narodne Republike Harkov.

“Konačno, kako pokazuju naša socijalna istraživanja, socijalna situacija u zemlji je danas eksplozivna. Ljudi su ljuti na vlasti i spremni su za najodlučnije akcije da promjene stanje. Veliki plus za vlasti je samo činjenica što oni još nemaju jasne smjernice”, rekao je Jermolajev.

“Ali one će se u bliskoj budućnosti pojaviti. To lako mogu iskoristiti različiti politički avanturisti i neprijateljske vanjske snage. Oni mogu početi provoditi posebne operacije kako bi “odvajali” regije iz jedinstvene Ukrajine. Jednom riječju, danas je naša zemlja vrlo ranjiva. Ali je isto činjenica da vlada ne može poduzeti ništa kako bi Ukrajina bila sigurnija”, sažima stručnjak.

Sociolozi iz Centra “Sofija” su naveli su i podatke o anketi među Ukrajincima o njihovim preferencijama za predstojeće predsjedničke i parlamentarne izbore. Dakle, na predsjedničkim izborima, kada bi se održali narednih dana, ističu se čelnica stranke “Domovina” Julija Timošenko, aktualni predsjednik Petro Porošenko i jedan od vođa stranke Opozicionog bloka Jurij Bojko. Prema riječima Aleksandra Levcuna, čelnika socioloških programa Centra “Sofija”, danas bi 14,3% ispitanika glasalo za Juliju Timošenko, 9,5% za Porošenka i za Bojka 9,3%.

“U odnosu na prosinac, razina izborne podrške Porošenku je pala s 12,8% na 9,5%. Krajem prošle godine Porošenko se u utrci za predsjednički mandat za prvo mjesto natjecao s Julijom Timošenko. Međutim, veliku ulogu je odigrao i njegov odmor na Maldivima, odlazak na bal u Beču i komunikacija s novinarima tijekom konferencije za veljaču. Danas su izgledi Porošenka da uđe u drugi krug vrlo problematični”, smatra Aleksandar Levcun.

Osim toga, prema istraživanju, 7,4% birača je spremno podržati Anatolija Gricenka iz “Građanske stranke” , vođu Radikalne stranke Olega Ljaška podržalo bi 7% birača, vođu stranke “Za život” Vadima Rabinova 6,2%, a gradonačelnika Kijeva Vitalija Kličko je spremno podržati 1,2%. Za Nadeždu Savčenko bi glasalo samo 0,7% građana.

Što se tiče izbora za Vrhovnu Radu Ukrajine, prema Centru “Sofija” bi danas sedam političkih stranaka prešlo izborni prag od 5%.

“Najbolje šanse da pređe prag od 5% imaju stranka “Domovina” (14,8%), “Oporbeni blok” (11,4%), “Blok Petra Porošenka” (7,5%), “Solidarnost”(7,5%), “Radikalna stranka” Olega Ljaška (7,0%), “Građanska stranka” (7,2%), stranka “Za život” (6,3%) i “Samopomoć” (5,4%)”, rekao je sociolog Levcun.

Istovremeno, sociolozi ističu da bi 61% građana podržalo prijedlog za raspuštanje trenutne Vrhovne Rade i održavanje prijevremenih parlamentarnih izbora.

“Međutim, to bi bilo u interesu sadašnjih vlasti. Porošenkova popularnost pada takvom brzinom da će se njegova stranka u jesen 2019. na izborima za parlament moći usporediti s trenutnim brojevima jedne od formalno vladajućih stranaka, Narodnog fronta, kojeg podržava manje od 1% birača”, izjavio je sociolog.