Umjesto zakona H.R.3203 je usvojen H.R.3364 – Koliko su ”ublažene” sankcije protiv Rusije?

Kongres SADa

Od 12. srpnja, kada je u američkom Kongresu predstavljen zakon rednog broja H.R.3203 o sankcijama protiv Irana, Rusije i Sjeverne Koreje ne prestaju polemike oko nove jednostrane odluke američkih zakonodavaca.

Stara Europa”, na čelu s Njemačkom, Austrijom i Francuskom, uz podršku Europske komisije je oštro osudila jednostranu američku odluku i tvrde kako će američke sankcije protiv Rusije najviše štetiti europskim kompanijama i europskom energetskom sektoru. Na stranu Washingtona su se svrstale baltičke zemlje, Poljska i Ukrajina, koja nije dio EU, ali likuje zbog navodnog ”udarca” koji je pretrpjela Rusija.

Moskva se, za sada, zadržala na odluci da iz Rusije protjera, kako je danas potvrdio Washington, 745 američkih diplomata i oduzimanje dijela imovine američkog veleposlanstva u Rusiji. Ova odluke je zapravo odgovor na Obaminu odluku iz prosinca, kada je iz Sjedinjenih Država protjerao 35 ruskih diplomata i oduzeo kuće za odmor u vlasništvu ruskog veleposlanstva u Americi.

Međutim, malo tko od novinara je spomenuo da Zastupnički dom i Senat ovog tjedna nisu usvojili zakon  H.R.3203, koji je predstavljen 12. srpnja, nego je u oba doma američkog Kongresa usvojena ublažena verzija, odnosno zakon H.R.3364, koji je sada u Bijeloj kući i najvjerojatnije će biti potpisan od strane američkog predsjednika Donalda Trumpa, kao što je najavljeno u američkoj administraciji.

Ovdje treba pojasniti da je zakon H.R.3364 ipak izmijenjeni tekst prvotnog zakona, kojeg su odbacili kako dio republikanaca, tako i neki demokrati.

Ključne točke novog izmijenjenog zakona o sankcijama protiv Rusije

Mi od početka govorimo o jednom tekstu, koji nije usvojen i nikada nije predstavljen na glasanje i ovdje donosimo ključne promjene izvornog teksta. Naime, Senat i Zastupnički dom se od 12. srpnja gotovo do samog dana glasovanja nisu mogli dogovoriti o nacrtu zakona o novim sankcijama protiv Rusije. Iako dokument sadrži jačanje sankcija, on je na kraju usvojen u nešto blažoj verziji od originala, stoga u tom kontekstu treba promatrati i odgovore Moskve, Berlina i Bruxellesa, koji su u ovoj groteski koja traje od ”EuroMaidana” i prevrata u Ukrajini traje do danas.

Što se tiče promjena, njih u dijelu dokumenta u kojem se govori u Rusiji možda i nema previše i neke temeljne želje zastupnika se nisu dirale, ali je očito da su lobiranje za interese američkih naftnih kompanija, kao i pokušaji Bijele kuće da se zakon ublaži ipak odigrali važnu ulogu.

Nakon što Senat 25. srpnja potvrdio zakon, to je učinio i Zastupnički dom. Konačna verzija zakona ozbiljno ograničava ovlasti predsjednika, te uključuje sankcije protiv Irana i Sjeverne Koreje, od kojih Bijela kuća ionako nije namjeravala odustati. Dakle, to i nije bio razlog zbog kojeg se inzistiralo da zakon bude dizajniran tako da se smanjio rizik od blokiranja od strane Trumpa.

Krediti, tehnologije i naftni projekti

Kao što je poznato, zakon je dizajniran tako da se europsko plinsko tržište preplavi ”prljavim” i skupim američkim ukapljenim plinom dobivenim iz škriljevca.

Jedno od glavnih ograničenja u prvoj verziji zakona H.R.3203 je bilo smanjenje roka kreditiranja za energetske tvrtke do 30 dana. Ranije je taj rok bio 90 dana, a konačno je usvojen zakon u kojem je rok kreditiranja energetske tvrtke smanjen, ali ”samo” do 60 dana. Dakle, pristaše radikalne verzije zakona i oni koji nisu bili za tako oštru konfrontaciju su se ovdje našli, kako se kaže, ”na pola puta”.

Još jedna važna izmjena je činjenica da je sada sankcije odnose na izvoz ili reizvoz američkih usluga ili tehnologije za radove u dubokim vodama, Arktičkom moru ili sektoru škriljevca, ali će se primjenjivati samo na nove projekte, a ne one koji su u tijeku.

U tom slučaju, popis naftnih projekata u kojima se mogu sudjelovati američke osobe ili entiteti će biti proširen, zabrana će obuhvatiti sve projekte u kojima sudjeluju GazpromNeft, Gazprom, Surgutneftegaz, Rosneft i Lukoil, ali će se sankcije odnositi samo na one projekte u kojima ove kompanije imaju  33% udjela ili više. Raniji tekst je htio  uvesti ograničenja za projekte koji uključuju bilo koju rusku energetsku tvrtku i bez obzira na udio u projektu.

Dodatni izuzeci iz sankcija

Prema prvoj verziji zakona, nove sankcije su trebali pogoditi ključne sektore ruskog gospodarstva, uključujući rudarstvo, pomorski sektor i željeznice, kao i metalurgiju.

Novi dokument govori o svim tim područjima, ali je izuzeo pomorski sektor i tako je u novoj verziji zakona iz sankcija izostavljena kompanija Sovcomflot, ruski pomorski div s flotom koja plovi diljem svijeta i 100% je u vlasništvu države.

U ovom slučaju je nova verzija zakona o sankcijama vrlo čudna, čak i nelogična, jer je Washington želio pogoditi naftnu industriju Ruske Federacije, a Sovcomflot ne samo da se bavi prijevozom sirove nafte, nego sudjeluje i u brojnim projektima u energetskom sektoru. Osim toga, ruska vlada sada ima priliku privatizirati dio od 100% dionica tvrtke.

Više slobode za Trumpa?

Donald Trump i dalje nema mogućnost da samostalno ublaži ili ukine usvojene  sankcije, ali je Bijela kuća na inzistiranje dijela zastupnika dobila malu koncesiju.

Naime, ako govorimo o sankcijama za osobe koje imaju ”značajne transakcije” s Glavnim stožerom Oružanih snaga Rusije i drugim tijelima koja imaju veze obavještajnom zajednicom i obranom, njima će Trump moći odgoditi nametanje sankcija ako svakih šest mjeseci Kongresu potvrdi smanjenje broja takvih transakcija.

Javni dug je izuzet iz sankcija

Iako zakon još uvijek ne ograničava ulaganja u ruske državne obveznice, nova izmijenjena i usvojena verzija zakona predviđa stvaranje posebne komisije koja će u roku od 180 dana ocijeniti posljedice uvođenja takvih ograničenja, a zatim dati svoje preporuke. Ove preporuke će vjerojatno biti izravno povezane s onim što se u sljedećih 6 mjeseci bude događalo u vanjskoj politici, ali za američke banke je isplativo odustajanje od takvog rizika.

Tih šest mjeseci će omogućiti svojim velikim kupcima, koji je sada na ruskom tržištu, da lakše izađu iz Rusije.

Prije svega se radi o tržištu državnih obveznica i tom razdoblju se mnogi mogu preorijentirati na trgovinu s ruskom rubljom. Volumen nerezidentnih ulaganja na tržištu saveznih državnih obveznica u Rusiji je dosegao 1700 milijardi rubalja. Njihov udio povećan na 30,1% i ovaj je period potreban da kao udobno ”razdoblje hlađenja”, inače bi sankcije pogodile i investitore iz Sjedinjenih Država. Ovaj ”ustupak” u izmijenjenoj verziji zakona o sankcijama je bio poklon američkim bankarima, no ide i na ruku Moskvi, koja trenutno drži oko 100 milijardi dolara američkih državnih obveznica.

Jesu li nove sankcije bile potrebne?

Očito je da za Trumpa, unatoč svim izjavama i velikog šoka za mnoge zbog dugog razgovora s Vladimirom Putinom, nema smisla da ulazi u rat s Kongresom.

Dok se u američkim medijima još uvijek aktivno raspravlja o ”ruskoj temi”, moguće je da se želi nešto učiniti u drugim važnim pitanjima. Amerika će sada očito morati napraviti neke ustupke u trgovinskoj politici s Kinom, Njemačkom, vjerojatno i Meksikom, ali će se to prešutjeti.

Autori novih sankcija su demokrati i republikanci podjednako. Na primjer, sankcije protiv sektora obrane i energije su predložili doslovno ”bolestan u mozak” republikanski senator John McCain i demokrat Ben Cardin.

Još jedan republikanac koji aktivno podupire kaznene sankcije protiv Rusije je Lindsey Graham, ali su autori zakona H.R.3364 i Marc Rubio, poto Claire McCaskill i Sherrod Brown iz redova demokrata.

Ovo nije samo zakon kojeg su dizajnirali ”jastrebova” u Senatu ili lobista iz američkog vojno-industrijskog kompleksa i navodno je ”proizvod” prilično jake neslužbene koalicije krugova u američkoj vlasti, koju Donald Trump mora uzeti u obzir.

Očigledno Trumpa ne zanima istraga o stvarnoj ili izmišljenoj vezi članova njegove obitelji s Rusijom, što će vjerojatno i dokazati, pa će ovo pitanje nestati samo od sebe, ali će trebati dosta vremena.

Ipak, čak i s ovako ”ublaženim” tekstom, danas se SAD i Rusija teško mogu smatrati pregovaračkim partnerima. Međutim, kada kažemo svu istinu, slika zlog neprijatelja s političkog stajališta izgleda puno bolje. U slučaju da je izglasana prva verzija zakona, to bi praktično bila objava rata, možda ne samo trgovinskog, nego stvarnog, jer bi se Rusiju, bez ikakvih dokaza, napalo toliko jako da bi simetričan, možda i žešći odgovor bio neminovan.

Što je najvažnije, Rusija za Ameriku s ekonomske točke gledišta uopće nije važan partner, za razliku od, na primjer, Njemačke i Kine. No, ”ruska karta” je vrlo korisna za kontrolu ”neposlušnih” europskih kompanija.

Sada će Siemens, jedan od glavnih izvoznika Njemačke, morati računati na mogućnost da padne pod američke sankcije. To će oslabiti Njemačku, ali je upravo to ono što Washington pokušava postići. Ove sankcije su na kraju dizajnirane da europski izvoznici budu što manje konkurentni.

Slična situacija je i s bankama. Očekuje se da će banke zemalja vjerovnika Rusije, uključujući Švicarsku i Veliku Britaniju, smanjiti sredstva za klijente iz Rusije. Glavni korisnici će biti oni koji žele kontrolirati tokove kapitala, jer će takva ograničenja biti razlog za prijenos sredstava, pogotovo ruskih, iz Europe u SAD.

S tim u vezi je zanimljivo obratiti pažnju na neke odredbe iz zakona o sankcijama.

Na primjer, Sjedinjene Države će izdvojiti 250 milijuna dolara za borbu protiv ruskih aktivnost u Europi, uključujući zemlja jugoistočne Europe koje nisu dio Europske unije, a još 30 milijuna dolara kako bi se osiguralo smanjenje energetske ovisnosti Europe od Rusije.  To sredstva će se koristiti kako bi se promovirala priča o ulozi Rusije i utjecaju na izbore u Europi i za podmićivanja europskih političara.

No, ako se 250 milijuna dolara za plaćanje novinara i medija da šire informacije koje će ”smanjiti ruski utjecaj u EU i na Balkanu” može smatrati dovoljnim iznosom, nije jasno što je američki Kongres mislio postići s 30 milijuna dolara ”kako bi se osiguralo smanjenje energetske ovisnosti Europe od Rusije”. Ovaj novac nije dovoljan ni za studije izvodivosti za nekoliko LNG terminala, a da ne govorimo o nekom ozbiljnom projektu.

Naravno, dok s ne krene putem ublažavanja sankcija će proći nekoliko godina. No, do tada se sankcije još uvijek mogu postrožiti. Vjerojatno će biti izravnih sankcija protiv plinovoda ”Sjeverni tok 2”, jer u ovoj formuli Gazprom s dozvoljenih 33% udjela još uvijek ostaje u igri.

U dokumentu se govori o ”štetnom utjecaju na energetsku sigurnost Europske unije, razvoju tržišta plina u srednjoj i istočnoj Europi i energetskim reformama u Ukrajini”. Istovremeno se izričito protivi izgradnji plinovoda ”Sjeverni tok 2”.

Ali se u ovom slučaju plinovod spominje samo u kontekstu ”energetske sigurnosti Ukrajine” i nigdje drugdje, stoga je u budućnosti moguće očekivati proširenje sankcija u ovom području.

No, najvažniji dio novog zakona je da Washington ne sprečava potpuno ili skoro potpuno izbacivanje dolara iz trgovine s određenom zemljom, kao nekad što je bio slučaj s Iranom. Da je usvojen takav zakon, mnoge europske tvrtke bi se bojale trgovinskih odnosa s ruskim tvrtkama ili cijelim industrijama.

No, čak i ovako ublažena verzija, koja više pogađa europske ”saveznike” Sjedinjenih Država nego Rusiju, otvoreni je čin agresije i pokušaj zadržavanja Rusije unutar njezinih granica, pogotovo da bude što dale od Europe, koju SAD smatra svojim dvorištem.

Kada Donald Trump potpiše zakon, Rusija je obećala da će odgovoriti i da se neće suzdržavati od bilo koje mjere da očuva svoje nacionale interese. Moguće je da je ublažena verzija dizajnirana računajući da će Moskva u odgovoru posegnuti za ”asimetričnim sankcijama”, koje su u pravilu blaže od onih koje su joj bile nametnute. No, odluka o protjerivanu 745 američkih diplomata i oduzimanje dijela imovine američkog veleposlanstva u Rusiji, kao odgovor na protjerivanje 35 ruskih diplomata i njihovog odmarališta u Americi govori da bi ovaj put Kremlj mogao posegnuti za ”asimetričnim sankcijama”, ali drugog tipa, puno većim od onih kojima je pogođena. Odgovor na ovo pitanje će se saznati ubrzo, odmah nakon Trumpovog potpisa na zakon H.R.3364.

Konačna verzija zakona: Congress H.R.3364

22
Ostavite komentar

avatar
10000
9 Grupirani komentari
13 Odgovori unutar grupe
0 Pratitelji
 
Komentar koji izaziva reakcije
Najaktivniji komentar
15 Komentatori
NekiGostZvrkm.ivanisevicŽeljkoAlen Zadnji aktivni komentator
  Pretplati se  
najnoviji najstariji najviše ocjenjeniji
Obavijest
zagi
Gost
zagi

EU nemože slijepo kako kokoš slijediti SAD, sad nije Obama na vlasti, ovaj samo gleda svoje interese, kao što poslovni ljudi to i rade. EU mora dalje SAMA, jer mi živimo uz rusku granicu i sa rusima a ne oni!!!!

Željko
Gost
Željko

@ zagi Bojim se da je kasno za to!

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović

Džaba ublažavanje, ovo jest objava rata, sada Putin mora balansirati između onoga što se može napraviti u okviru zakona ili krenuti u ofenzivu. Kako ovo neće stati, mislim da će igrati pametno. Koristiti i rupe u zakonu, koje su navedene, ali i kontrasankcijama odgovoriti, ali ne znam gdje? EU ovdje nije kriva, barem za sada. Dakle, otvara se novi prostor za suradnju s Njemačkom. Stvarno komplicirana situacija.

zagi
Gost
zagi

Vrijeme je da Njemačka ispred EU pokaže zube, brzo bi se Ameri zamislili kad bi ostali sami. Oni samo računaju da će EU samo klimati glavom!

Filip
Gost
Filip

Svaki pokušaj odgovora na razini EU će blokirati poslušni psići uključujući i Hr

Željko
Gost
Željko

@ Filip U pravu ste, dovoljno je da samo jedna članica EU blokira i gotovo je npr. 2/3 Cipra(grčki dio), Malta, baltički “patuljci”, “velesila” Hrvatska, dovoljno je jedna da blokira npr. ostatak EU!

igi
Gost
igi

Rat je počeo….putin ne može sebi priuštiti greške i zbog toga ovo mora uzeti za vrlo zaozbiljno…

Željko
Gost
Željko

Putinovi ” zapadni partneri ” , šamar u Putinovo lice i sada je satjeran u kut glede manevarskoga prostora!

Zvrk
Gost
Zvrk

ma kakvi napadi, to je i cilj destabilizirati ratoborne elitiste koji uporno sebi kopaju rupu.

ogi.cg
Gost
ogi.cg

Balticke zemlje!!!Dno dna.Jadnice.

Filip
Gost
Filip

I Poljska zemlja sa slavnom povijesti je obični pijun

Alen
Gost
Alen

Samo je pitanje koliko ce rusi sve ovo da trpe.. Koliko vidim ameri su spremni. A onda ce to da preraste u veci sukob.. Usko je to vezano sa oslobadjanjem sirije..

fenix
Gost
fenix

Mozemo mi govoriti sta hocemo ali ove sankcije u nazivu nose “Rusija” a u stvarnosti one su namijenjene EU i unistenju njene privrede. Biti ce jako zanimljivo sto ce Njemacka i staro jezgro Europe uciniti da li ce Atlantizam izdrzati postaje jaako zanimljivo.

Željko
Gost
Željko

“Anemični” i “kraljica Balkana” su smanjili nezaposlenost odlaskom ljudi sa hrvatskim papirima u Njemačku, znači burza rada su uskoro opet puni sa povratnicima iz Njemačke!

NekiGost
Gost
NekiGost

Može li mi netko objasniti kako bi se te sankcije prema Rusiji provodile, ako bi ih EU odbila provoditi? U načelu, kako to da svi pričaju o sankcijama koje će jako pogoditi Europske firme, a, recimo, te firme bi ignorirale sankcije?

Priznajem da ne znam skoro ništa o mehanizmima provođenja sankcija…

PPP
Gost
PPP

Vrlo jednostavno. Sistem je već odavno isproban.

Europsko poduzeće počne raditi s Rusijom, SAD kazni to poduzeće na teritoriju SADa.

Banke iz Francuske, Njemačke i Švicarske su već “osjetile” kako to izgleda kada su trgovale s Iranom u dolarima.

Kazne su bile u milijardama. Zadnju kaznu je platila banka BNP iz Francuske i to u visini od 7.000.000.000 €, bez ikakvog pogovora.

heisenberg
Gost
heisenberg

Platni sistem im koristi SWIFT, pa im Ameri mogu uzimati pare pokusaju li bilo kakvu transakciju. Na taj nacin sprovode sankcije, kontrolisuci tokove kapitala. Kad toga nestane, moci ce da se slikaju

m.ivanisevic
Gost
m.ivanisevic

Zna li se što je s ruskom zamjenom za SWIFT?

žrec
Gost
žrec

Gledište amera na Europu ti je – oni zarađaju, mi im služimo kao štit i ne ulažu ništa za naoružanje, i svako tolko imaju mišljenje o nečemu, bezobraznici jedni. A tvoje pitanje, da EU odbije ameriku, nije baš samo obična politička odluka. Pa Europa je preplavljena američkim kapitalom, vojnicima, medijima i obavještajcima, i prvo bi se to trebalo raščistiti što ne ide preko noći. Ali kad bi se to stvarno desilo, to bi bio geopolitički tektonski pomak, jer bi opasan hladni rat amera i rusa na tlu Europe praktički nestao.

NekiGost
Gost
NekiGost

Dakle, to sve funkcionira iz jednog jedinog razloga: Europske firme i države se boje SAD-a zbog dva razloga. Jer, ako SAD ograničava poslovanje entiteta na svojem području, to bi trebalo biti nešto što bi, zapravo, najviše pogodilo SAD. U normalnim okolnostima, naravno. A razlozi su: 1. Hrpa “osoblja” razmještenog po Europi. Mislim da se tako nešto, opet u normalnim okolnostima, naziva okupacija. Problem je u tome što postoji NATO pa onda to više nije okupacija, nego “Razmještanje vojnih snaga na teritoriju zemalja saveznica”… 2. SWIFT sustav koji je pod kontrolom Amerikanaca (u konačnici i cijeli internet, ako se dobro sjećam).… Pročitaj više »

Filip
Gost
Filip

Dobro je sto je Trump protiv sankcija,da Rusi vide da on za razliku od ratobornog kongresa ima volju za poboljšanje odnosa

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović

Uvjetno rečeno da je protiv

POVEZANE VIJESTI

Izbornik