Vučić, Rama i Zaev potpisali osnivanje „Balkanskog Schengena“ do kraja 2021.

Premijeri Albanije i Sjeverne Makedonije Edi Rama i Zoran Zaev, te kao domaćin trilateralnog sastanka predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, potpisali su u četvrtak u Novom Sadu deklaraciju o slobodi protoka kapitala, robe, usluga i ljudi.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijeri Albanije i Sjeverne Makedonije Edi Rama i Zoran Zaev potpisali su u Novom Sadu deklaraciju o slobodi protoka kapitala, robe, usluga i ljudi koja predviđa da se do kraja 2021. godine ove tri države Zapadnog Balkana nađu u jedinstvenom režimu koji će omogućiti bolji poslovni ambijent, lakši transport roba i zapošljavanja, ali i prelaženje granica samo s osobnom iskaznicom, prenosi službeni portal regionalnog izdanja Turske Radio Televizije.

Poziv da se “malom Schengenu” priključe su lideri tri države uputili i preostalim članicama “balkanske šestorke”, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Kosovu.

Ovo je jedna od rijetkih inicijativa gdje Srbija priznaje institucije Kosova iako vlasti u Prištini naglašavaju da je bivša srpska pokrajina danas neovisni politički entitet sa svim odlikama državnosti.

Trojica potpisnika suglasna su da se radi o veoma značajnom dokumentu koji će ekonomski osnažiti regiju Zapadnog Balkana, utjecati na veći obujam stranih ulaganja, ali i da će na međunarodnom planu glas o ekonomski ujedinjenoj regiji imati veću političku težinu pred međunarodnim institucijama i organizacijama.

“Ne smijemo biti taoci povijesti i birokracije, moramo učiniti nešto za budućnost naše djece”, poručio je premijer Albanije Edi Rama.

Njegov kolega iz Sjeverne Makedonije Zoran Zaev poručio je da su četiri slobode oko kojih je potpisan sporazum temelj na kome počiva i Europska unija i da države Zapadnog Balkana imaju mnogo neiskorištenih potencijala.

“Ova inicijativa je politički korak za relaksiranju odnosa u regiji. Balkan više nije „bure baruta“ kao što je bio od XIX stoljeća. Ovo je Balkan XXI stoljeća i usmjeren je na mir, stabilnost, ekonomski razvoj, integracije i unapređenje kvalitete života”, poručio je Zoran Zaev.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je rekao da je ovo šansa za cijelu regiju da je se više uvažava u međunarodnim odnosima i da treba osigurati značajan razvoj zemalja potpisnica deklaracije. On je dodao da se radi o regiji s 12 milijuna ljudi i da je slobodan protok roba, novca, ljudi i usluga od temeljnog značaja za razvoj Zapadnog Balkana.

Iznio je podatak Svjetske banke da se na granicama u regiji godišnje izgubi 26 milijuna sati samo u čekanju na protok robe.

„Ovim protokolom stvaraju se uvjeti da se ta situacija promijeni“, naveo je Vučić.

Dogovoreno je da će sljedeći sastanak biti 10. studenog u Ohridu, a naredni mjesec dana kasnije u Albaniji. Najavljeno je da će poziv biti upućen i ostalim članicama “balkanske šestorke”, uz nadu da će se do tada riješiti politička pitanja izbora vlada u Prištini i Sarajevu.

Agencija Sputnik otkriva što piše u dokumentu i navodi kako su Vučić, Zaev i i Rama istaknuli posvećenost realizaciji „Regionalne ekonomske zone zapadnobalkanske šestorke“, koja je predviđena višegodišnjim akcijskim planom usvojenim na summitu premijera Zapadnog Balkana u Trstu u srpnju 2017. godine kao dio „Berlinskog procesa“.

Regionalna ekonomska zona trebala bi se temeljiti na punoj inkluzivnosti i na principima četiri temeljne slobode u EU: slobode kretanja roba, usluga, ljudi i kapitala, a oslanjajući se na obaveze koje su zemlje u regiji već preuzele, uključujući i obveze u okviru sporazuma CEFTA, Svjetske trgovinske organizacije, kao višegodišnjeg akcijskog plana iz  2017. i drugih.

Uzimajući u obzir i sporazume o stabilizaciji i pridruživanju Srbije, Albanije i Severne Makedonije Europskoj uniji, kao i obaveze koje proizlaze iz europske strategije o kredibilnoj perspektivi proširenja EU na Zapadni Balkan iz 2018. godine, potpisnici navode da namjeravaju produbiti regionalnu ekonomsku suradnju na Zapadnom Balkanu.

U deklaraciji se navodi da je još od summita u Solunu proces regionalne suradnje viđen kao instrument europskog proširenja Zapadnog Balkana, dok je Berlinskim procesom i na summitu u Trstu proces uvođenjem konkretnih mjera u sektoru infrastrukture, trgovine, investicija, mobilnosti i digitalizacije podignut na viši nivo.

Navodeći da je EU ključni motor transformacije čitavog regiona ili barem od kada je dano obećanje o proširenju i da je do članstva u EU samoj regiji nužno što hitnije poboljšanje rasta, deklaracija navodi kako se lideri Zapadnog Balkana trebaju više angažirati na oslobađanju neiskorištenih potencijala razvoja na Balkanu.

Dodaje se da se proces europskih integracija isprepliće s procesom regionalne suradnje, jer svi iz „zapadnobalkanske šestorke“ teže  članstvu u EU.

Međutim, bez obzira na sve, strukturni jaz između EU i Zapadnog Balkana ostaje suštinski i proširenje je upitno sve dok EU ne riješi unutarnja proturječja.

Milisav Paić za Sputnik tvrdi da Srbija nema nikakvog interesa da pokazuje benevolentne odnose prema zemljama koje se nisu pokazale prijateljskima prema Beogradu, naglašavajući pri tome politiku Albanije, ali ne izuzimajući ni Makedoniju, koja se s renesansom nacionalnog romantizma dotiče nekih tema koje su vrlo upitne.

Naime, prema Paiću, Albanija nema drugog puta prema Europi osim preko Srbije, tako da Vučić nije morao dati ovako veliki poklon premijeru Rami. No, dodaje, kako slobodan protok ljudi, roba i kapitala nije nužno nešto loše, osim što on to vidi „kao poklon Beograda Tirani i Skopju“.

Iz navedenog se vidi da je ovo inicijativa koju potiče Berlin, koji se pod kancelarkom Merkel „agresivnije“ angažirao na integraciji regije, iste one koja je razbijena ratovima ’90-ih potaknutih od istih aktera koji sada potiču zbližavanje „zapadnobalkanske šestorke“ gotovo do razine „jedinstva“ kakvo postoji u EU.

TRT / Sputnik