Zanima li bankare zaista čist okoliš ili je sav ovaj igrokaz čisti pragmatizam?

Green energy zelena energija eko

Ako nedavno predstavljeni planovi za smanjenje ulaganja u proizvodnju najvećih svjetskih banaka u naftnu i plinsku industriju postanu stvarnost, budućnost ovog sektora koji upošljava milijune radnika će se dovesti u pitanje. Pod krinkom uvođenja „odgovornosti“ za okoliš i oživljavanja biznisa s „ljudskim licem“ financijske elite skrivaju svoj pragmatizam. O tome u kolumni za portal Oil Price piše dr. Cyril Widdershoven, stručnjak za energetski sektor.

Oko 120 glavnih međunarodnih financijskih institucija, uključujući divove poput Deutsche Banke, Citigrupe i Barclay banke, sudjelovalo je na summitu Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama u New Yorku, obećavajući da će u godinama koje nadolaze smanjiti ulaganja u sektor nafte i plina. Navodno, oni sve to rade na temelju ideje kako bi čovječanstvo prešlo na obnovljive izvore energije. U pozadini takvih vijesti, neki od investitora koji su uložili kapital u naftnu i plinsku industriju već su počeli rasprodavati svoju imovinu.

Međutim, prema mišljenju autora članka, najvjerojatnije su pod krinkom „borbe protiv globalnog zagrijavanja“ financijske institucije zapravo započele aktivnu fazu konkurencije operaterima nafte i plina.

„Ističu se događaji koji su važniji od političkih nemira na Bliskom istoku. Vrijeme je da se naftni radnici ne plaše rata, već svojih kreditora“, kaže dr. Widdershoven.

Kako se ne prisjetiti senzacionalnog PR spektakla “aktivistice” Grete Thunberg. Sve su to karike jednog lanca, sigurni su stručnjaci.

U korist pretpostavke stručnjaka da iza svega stoji korporativni dogovor, ovaj put financijske oligarhije, svjedoči činjenica da ne postoji niti jedan znak koji bi pokazao da relevantne banke aktivno pokušavaju prodati svoje udjele u sektoru ugljikovodika svjetske ekonomije. Da se to dogodilo, sigurno bi dovelo do katastrofe u naftnoj i plinskoj industriji. Srećom, to još nije primijećeno, iako kreditne institucije koje sudjeluju u “klimatskom sporazumu” pokušavaju sve prikazati kao da svijet žele lišiti nafte i plina.

Osim toga, prema mišljenju stručnjaka, do danas proizvodnja obnovljive energije, čak i ako pokazuje stalan razvoj, nije sposobna zadovoljiti čak ni godišnji rast potražnje za energijom na globalnoj razini.

Još uvijek su potrebni konvencionalni izvori, uključujući ugljen i nuklearnu energiju, kako bi se zadovoljile sve veće potrebe proizvodnih pogona.

Očito je da su ciljevi ovog kartela potpuno drugačiji od rješavanja problema klimatskih promjena. Ovo je možda pokušaj povećanja likvidnosti poslovanja s naftom i plinom ili može biti očajnički korak kako bi se povećale cijene sirovina, na izvanredne načine i tako da steknu utjecaj na apsolutno nesigurno tržište ugljikovodika.

„Ali to definitivno nije briga za okoliš“, rezimira dr. Cyril Widdershoven.

Projekt „Greta Thunberg“ protiv Eva Moralesa koji kaže: „Zelena ekonomija je zelena kao američki dolar“

16
Ostavite komentar

avatar
10000
 
3 Grupirani komentari
13 Odgovori unutar grupe
0 Pratitelji
 
Komentar koji izaziva reakcije
Najaktivniji komentar
12 Komentatori
MercurySon of AlerikeiorgioaergaerganranuraerMercurytihobl Zadnji aktivni komentator
  Pretplati se  
Obavijest
etz chayim
Gost
etz chayim

Trenutno ima kolektivna zavest za blaginjo kapital.Spremeba je sposobnost raznovrstnosti -biodinamičnosti. To bi morali pravzaprav vsi to imamo na pretek opozarjati .To je blagostanje njen otrok pa je raznovrstnost.

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik

Za banke (to su oni koji kreiraju novac ni iz čega na osnovu zakonskih ovlasti), ulagače (to su oni koji su se ovako ili onako domogli novca kojeg je zadužio netko drugi i na taj dug plaća kamate) su vrste ulaganja, branše koju kreditiraju tek drugorazredne činjenice. Ono što ih interesira jest donose li njihova ulaganja profit, vraćaju li se izdani krediti s kamatama na vrijeme i imaju li od čega naplatiti eventualno nevraćanje kredita (fizički zaplijeniti imovinu).

Čini se da su kreatori novca (banke) gospodari naših zarada, da one odlučuju o našim zanimanjima, o našim željama i to je dobrim dijelom istina – one koje kreditiraju, kojima daju novac na upravljanje izvlače iz mase kandidata kako bi od njih stvarali ‘uspješne’ poduzetnike, tvorničare,itd. Drugi koji nisu bankarski odabir su osuđeni na prosječnost, na preživljavanje kroz nametnute kanale sustava. Radio bi bilo što, ali radnih mjesta ima samo u rudniku, recimo pa postaneš kopač rude i ugljena, uz malo sreće i poslovođa.

Ipak, kopači mogu posredno djelovati na banke – preko onih koje su izabrali u zakonodavnu vlast, a koja može mijenjati uvjete poslovanja, zakone, nametati poreze i tako pritiskati one koje žele da rade u smjeru kojeg je zacrtala šira zajednica, društvo, država.
Nema sumnje da su vlasnici banaka, ti koncesionari našeg rada, sudbina, sadašnjosti i budućnosti, klika koja je okupljena u vlastiti stalež, da se među sobom dogovaraju, uživajući u vlastitim ulogama Božjih namjesnika na Zemlji. Ne čudi stoga ni vijest da su se odlučili financijski podržati ovo ili ono. Upravo tu treba doći država, odnosno njena zakonodavna vlast, odnosno zastupnici u Parlamentu, odnosno birači.

Da banke nisu svemoćne, da im se može stati na rep (pa proći kao Milanović na izborima) pokazuju i sudske odluke oko slučaja ‘franak’. Sutra ih se može također kazniti krenu li u izigravanje društvenih interesa i potreba.

Ono što nam se predstavlja kao društveno poželjno preko raznih manekena, glumaca ili Greta, nije doista društveno poželjno, nego je riječ samo o trikovima spomenutih Božjih namjesnika kojima je sve ovo oko nas tek jedna igra.

Ograničavanje bankarske moći možda i nije prioritet, vjerojatnije je da će se ta moć urušiti sama od sebe, možda nam je bitnije da se sami pobrinemo za vremena koja izvjesno dolaze. Kad su na sceni promjene, većina strada. Iza nas je iskustvo rata i ratnih razaranja (pritom je razaranje imovine skoro najmanja šteta, veća je razaranje sustava vrijednosti, morala, zajedništva) i trebali bismo danas biti barem mrvu pametniji.

Ivo
Gost
Ivo

hrpa nepovezanih fraza bez smisla. Sve po starome… ah da, poanta je na kraju: ne dirajmo banke, jer bi moglo biti rata. Dobar si, soaberg.

tihobl
Gost
tihobl

Svi su oni isti. Napise plahtu teksta a ne pomene da je dojcebanka odavno bankrotirala. Svi se prave da ne vide slona u sobi.

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik

tihobl
Ne postoje tajni bankroti. Samo javni. Kad Deutsche bank bankrotira, onda će to biti javna stvar. Dotad se sustav kotrlja dok se ne razbije. Kao i vrč što ide na vodu. A onda će valjati nabaviti novi vrč. Nema panike.

tihobl
Gost
tihobl

Znaci svi se trebamo praviti da nije bankrotirala jer nije objavila. To je ko oni sto nisu prijavili da je baba umrla da bi primali penziju.

eiorgioaergaerganranuraer
Gost
eiorgioaergaerganranuraer

Tiho ti mi djeluješ ko vispren banjalučanin, pročitaj zadnja kvatro slova od Ive, bit će ti puno jasnije.

Mercury
Gost
Mercury

@ Son of Alerik

“Sutra ih se može također kazniti krenu li u izigravanje društvenih interesa i potreba.” – za liberala i kapitalistu, pišeš čudne rečenice.

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik

¸Mercury
Upravo tomu i služe izbori – da izaberemo one koji su spremni i sposobni legalno i legitimno se suprotstaviti svima koji izigravaju društvene interese. Druga je stvar to što je većina birača potkupljena pa uvijek iznova na vlast biraju one koji će im i dalje osiguravati privilegije i sitne koristi na račun kreativnog dijela puka.

Mercury
Gost
Mercury

@ Son of Alerik

Ne razumijem te. Kakve veze imaju društveni interesi s kapitalizmom? “Kapitalizam je najbolja ekonomska teorija, ali nema društvenih ciljeva.”.
Drugo, društveni ciljevi država se mogu jako razlikovati. Primjerice, Njemačka može za društveni cilj imati, kao što ima, masovnu imigraciju, što je u potpunosti suprotno s društvenim ciljem Hrvatske jer nama to predstavlja ogromni problem. A iza toga stoji famozna “sloboda kretanja ljudi” što je krilatica kapitalizma. Ne možeš imati i ovce i novce.
Nije principijelno stajati iz kapitalizma samo kada to nekome odgovara. Isto si mogao reći “ajmo uvesti društveno vlasništvo u banke jer one izigravaju društvene interese”. Nisu banke tu da služe društvu niti društvenim ciljevima, nego svojim vlasnicima i investitorima. Ne branim ja banke, ali to je realnost. I ne samo za banke, nego za bilo koje pravne osobe, ali banke imaju povlasticu, kao što si sam naveo, pa spadaju u kategoriju povlaštenih pravnih osoba.

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik

Mercury
Osim kapitalizma, na Zemlji ne postoji ni jedan drugi sustav. Ako ne postoje društveni interesi, onda ne postoji ni društvo, već samo skup individualaca na nekom prostoru. Međutim, čak i takav skup individualaca ima neke interese koji se preklapaju i postaju opći.
Društveno vlasništvo kao kategorija odavno ne postoji (upitno je je li postojalo ikad, uopće), a primjerice HNB je u 100% vlasništvu Republike Hrvatske koja je opet pravna osoba posebne vrste. Zakonodavno tijelo je ono koje odlučuje i o HNB na čiju politiku ne možemo mi ostali utjecati, osim posredno preko izabranih zastupnika.
‘Sloboda kretanja ljudi’ je krilatica EU, a ne nekakve imaginarne kapitalističke internacionale. Upravo zahvaljujući toj slobodi su mnogi Hrvati ostvarili sigurnu egzistenciju u drugim zemljama EU, a što nisu mogli ili htjeli u Hrvatskoj.

Mercury
Gost
Mercury

@ Son of Alerik

“Osim kapitalizma, na Zemlji ne postoji ni jedan drugi sustav.” – nisam ja niti rekao da postoji

“Ako ne postoje društveni interesi, onda ne postoji ni društvo, već samo skup individualaca na nekom prostoru.”- pokušavaš progurati tezu da ekonomski model mora imati društvene ciljeve što apsolutno nije točno. Naravno da postoje društveni interesi. Uvijek su postojali i postojati će. Ali to ne znači da su dio ekonomskog modela.

“Društveno vlasništvo kao kategorija odavno ne postoji (upitno je je li postojalo ikad, uopće)” – dalo bi se debatirati, ali osobno smatram da nije. Postojala je fraza “društveno vlasništvo”.

“Sloboda kretanja ljudi’ je krilatica EU” – naravno da je krilatica EU, ali ju nije izmislila EU. Odlika kapitalizma je slobodno tržište sa što manje uplitanje države. Ako odobrim imigraciju potičem kapitalizam, ako ju zabranim, radim protiv kapitalizma. Jedina ograničenja kapitalizmu predstavljaju moral/etika te zakonski propisi. Prisiljavanje kapitalizma na društvene ciljeve (kao primjerica tvoja ideja o kažnjavanju banaka) ne znači da kapitalizam ima društvene ciljeve.

Ili mi daj primjer gdje to iz kapitalizma izvire neki društveni cilj, a da nije nusproizvod ili mi citiraj nekog teoretičara kapitalizma koji objašnjava kako kapitalizam ostvaruje društvene ciljeve. To je jednostavno oksimoron, ali svakako možeš pokušati.

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik

Kako kapitalizam ostvaruje društvene ciljeve? Pogledaj malo oko sebe pa ćeš vidjeti – nikad manje siromašnih na svijetu, nikad manje gladnih, nikad veći srednji sloj, nikad više osobnog bogatstva na svijetu i sve to uz kapitalizam. Jbg, nusproizvod. Kini je bilo dovoljno da državni kapitalizam zamijeni s djelomično privatnim s jedva 25% (ako su kroz poreze države suvlasnici poduzeća, u Kini su suvlasnici dodatno i kroz državno suvlasništvo) pa da od gladne zemlje postane svjetska sila. Kako kapitalizam tamo postiže društvene ciljeve? Odabirom onih koji su najbogatiji u toj državi, partijskih milijardera (koji se ni za dlaku ne razlikuju od bilo kojih drugih milijardera)?

Mercury
Gost
Mercury

@ Son of Alerik

“nikad manje siromašnih na svijetu, nikad manje gladnih, nikad veći srednji sloj, nikad više osobnog bogatstva na svijetu” – prouči što je to Slonovska krivulja. Ako ti se ne da, onda objasni zašto Ameri imaju više nego ikada ljudi na bonovima za hranu. Zašto se još od 70tih smanjuje srednji sloj u Americi. Koristim Ameriku kao predvodnicu kapitalizma. (btw i u Europi pada srednji sloj, ali sporije i znamo zašto sporije)

“Kako kapitalizam tamo postiže društvene ciljeve?” – državnom kontrolom. Isto kao, primjerice, u Švedskoj. U Švedskoj kapitalizam masno zarađuje, a onda država masno oporezuje i dijeli ljudima socijalne povlastice.

Svaki ekonomski model ima svoj tok novca, a kapitalizam ima najbolji tok novca koji ide isključivo prema kapitalizaciji i zato je najbolji i najučinkovitiji ekonomski model. Ako u sobi imamo 10 ljudi s ukupnom imovinom od 200 jedinica, kapitalizam će napraviti da na kraju samo jedna osoba u sobi ima 200 jedinica, a socijalizam da svi imaju po 20 jedinica imovine. To je banalizirani primjer, ali lijepo prikazuje jednostavnost i efikasnost kapitalizma i zašto niti jedan drugi ekonomski model uz njega nema nikaakve šanse.

Trebao bih još pisati o industrijalizaciji, burzama, kreiranju novog dohodka…ali moram onda kilometre pisati, a znam da te neću pomaknuti s tračnica. Ali svakako se malo dublje baci u statistiku bez obzira pronašao stvari koje idu u korist tvog ili mog mišljenja.

Mercury
Gost
Mercury

Zaštita okoliša ih sigurno ne interesira, a da se radi o pragmatizmu, mas mediji bi na sve zvučnike prenosili ove vijesti, a što uopće nije slučaj. To je trenutačno i najzanimljivija stvar u cijeloj priči. Nitko uopće ne priča o “dobrim bankama” i kako će one dati svoj doprinos u “spašavanju svijeta”.
1.) Potpisnici te incijative nemaju nikakvu obvezu prema njoj. Ako se ne držiš pravila, samo te skinu s liste potpisnika.
2.) “Growth in the world’s supply of crude oil has outpaced the growth in global demand, which has led to sharply lower prices, and lower earnings.” – da niti jedna banka ništa ne napravi po ovome pitanju, ispuniti će uvjete inicijative. Smanjena profitabilnost industrije nafte će sama preliti investicije u sektore s višim prinosima.
3.) Jedini segment gdje je bankarski sektor iznimno utjecajan s investicijama su nerazvijene zemlje (navodno 90%). Samo teško da ovaj pamflet može imati znaačajnijeg utjecaja u gušenju industrijalizacije nerazvijenih zemalja.
4.) Zanimljivo je da je UN glavni koordinator pamfleta. Vrlo lako da bi se moglo dogoditi da je ovo samo patka za razno razne rezolucije koje bi mogle uslijediti.

Možemo samo nagađati. Vrijeme će pokazati.

tihobl
Gost
tihobl

Ima jos jedna stvar: prenaduvani su baloni u skriljac. Daljnjim kreditima povecali bi proizvodnju pa bi cijena pala.

POVEZANE VIJESTI

Izbornik