Ako nedavno predstavljeni planovi za smanjenje ulaganja u proizvodnju najvećih svjetskih banaka u naftnu i plinsku industriju postanu stvarnost, budućnost ovog sektora koji upošljava milijune radnika će se dovesti u pitanje. Pod krinkom uvođenja „odgovornosti“ za okoliš i oživljavanja biznisa s „ljudskim licem“ financijske elite skrivaju svoj pragmatizam. O tome u kolumni za portal Oil Price piše dr. Cyril Widdershoven, stručnjak za energetski sektor.
Oko 120 glavnih međunarodnih financijskih institucija, uključujući divove poput Deutsche Banke, Citigrupe i Barclay banke, sudjelovalo je na summitu Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama u New Yorku, obećavajući da će u godinama koje nadolaze smanjiti ulaganja u sektor nafte i plina. Navodno, oni sve to rade na temelju ideje kako bi čovječanstvo prešlo na obnovljive izvore energije. U pozadini takvih vijesti, neki od investitora koji su uložili kapital u naftnu i plinsku industriju već su počeli rasprodavati svoju imovinu.
Međutim, prema mišljenju autora članka, najvjerojatnije su pod krinkom „borbe protiv globalnog zagrijavanja“ financijske institucije zapravo započele aktivnu fazu konkurencije operaterima nafte i plina.
„Ističu se događaji koji su važniji od političkih nemira na Bliskom istoku. Vrijeme je da se naftni radnici ne plaše rata, već svojih kreditora“, kaže dr. Widdershoven.
Kako se ne prisjetiti senzacionalnog PR spektakla “aktivistice” Grete Thunberg. Sve su to karike jednog lanca, sigurni su stručnjaci.
U korist pretpostavke stručnjaka da iza svega stoji korporativni dogovor, ovaj put financijske oligarhije, svjedoči činjenica da ne postoji niti jedan znak koji bi pokazao da relevantne banke aktivno pokušavaju prodati svoje udjele u sektoru ugljikovodika svjetske ekonomije. Da se to dogodilo, sigurno bi dovelo do katastrofe u naftnoj i plinskoj industriji. Srećom, to još nije primijećeno, iako kreditne institucije koje sudjeluju u “klimatskom sporazumu” pokušavaju sve prikazati kao da svijet žele lišiti nafte i plina.
Osim toga, prema mišljenju stručnjaka, do danas proizvodnja obnovljive energije, čak i ako pokazuje stalan razvoj, nije sposobna zadovoljiti čak ni godišnji rast potražnje za energijom na globalnoj razini.
Još uvijek su potrebni konvencionalni izvori, uključujući ugljen i nuklearnu energiju, kako bi se zadovoljile sve veće potrebe proizvodnih pogona.
Očito je da su ciljevi ovog kartela potpuno drugačiji od rješavanja problema klimatskih promjena. Ovo je možda pokušaj povećanja likvidnosti poslovanja s naftom i plinom ili može biti očajnički korak kako bi se povećale cijene sirovina, na izvanredne načine i tako da steknu utjecaj na apsolutno nesigurno tržište ugljikovodika.
„Ali to definitivno nije briga za okoliš“, rezimira dr. Cyril Widdershoven.
Trenutno ima kolektivna zavest za blaginjo kapital.Spremeba je sposobnost raznovrstnosti -biodinamičnosti. To bi morali pravzaprav vsi to imamo na pretek opozarjati .To je blagostanje njen otrok pa je raznovrstnost.
Za banke (to su oni koji kreiraju novac ni iz čega na osnovu zakonskih ovlasti), ulagače (to su oni koji su se ovako ili onako domogli novca kojeg je zadužio netko drugi i na taj dug plaća kamate) su vrste ulaganja, branše koju kreditiraju tek drugorazredne činjenice. Ono što ih interesira jest donose li njihova ulaganja profit, vraćaju li se izdani krediti s kamatama na vrijeme i imaju li od čega naplatiti eventualno nevraćanje kredita (fizički zaplijeniti imovinu). Čini se da su kreatori novca (banke) gospodari naših zarada, da one odlučuju o našim zanimanjima, o našim željama i to je dobrim dijelom istina – one koje kreditiraju, kojima daju novac na upravljanje izvlače iz mase kandidata kako bi od njih stvarali ‘uspješne’ poduzetnike, tvorničare,itd. Drugi koji nisu bankarski odabir su osuđeni na prosječnost, na preživljavanje kroz nametnute kanale sustava. Radio bi bilo što, ali radnih mjesta ima samo u rudniku,… Čitaj više »
Zaštita okoliša ih sigurno ne interesira, a da se radi o pragmatizmu, mas mediji bi na sve zvučnike prenosili ove vijesti, a što uopće nije slučaj. To je trenutačno i najzanimljivija stvar u cijeloj priči. Nitko uopće ne priča o “dobrim bankama” i kako će one dati svoj doprinos u “spašavanju svijeta”. 1.) Potpisnici te incijative nemaju nikakvu obvezu prema njoj. Ako se ne držiš pravila, samo te skinu s liste potpisnika. 2.) “Growth in the world’s supply of crude oil has outpaced the growth in global demand, which has led to sharply lower prices, and lower earnings.” – da niti jedna banka ništa ne napravi po ovome pitanju, ispuniti će uvjete inicijative. Smanjena profitabilnost industrije nafte će sama preliti investicije u sektore s višim prinosima. 3.) Jedini segment gdje je bankarski sektor iznimno utjecajan s investicijama su nerazvijene zemlje (navodno 90%). Samo teško da ovaj pamflet može imati znaačajnijeg… Čitaj više »