Umjetna inteligencija piše peticije ali ne donosi potpise

Studija o 1,5 milijuna peticija na Change.orgu pokazala je da umjetna inteligencija mijenja način na koji pišemo apele, ali ne i našu moć da ih provedemo.

Istraživački tim s Cornell Tech i Sveučilišta Michigan iskoristio je postupno uvođenje AI alata za pisanje na platformi Change.org kako bi izmjerio stvarni učinak strojno potpomognutog jezika na ishod peticija. Rezultat je gotovo nikakav. Analiza je obuhvatila 1,5 milijuna peticija i pokazala je da je AI pomoć promijenila formulacije, povećala istovjetnost tekstova i njihovu dužinu, ali nije poboljšala broj potpisa ni komentara.

„To nas je iznenadilo”, rekla je Isabel Corpus, doktorandica informacijske znanosti i glavna autorica rada objavljenog u Nature Human Behaviour. „Postoje istraživanja koja pokazuju da je AI tekst uvjerljiv, vjerodostojan i kreativan, ponekad i više od ljudskog. Očekivali bismo da će platforma uvesti alat koji poboljšava ishode, pa nas je izostanak učinka iznenadio.”

Kako se mjerio učinak

Alat je uvođen postupno u zemljama engleskog govornog područja — najprije u SAD-u, Velikoj Britaniji i Kanadi, a 11 tjedana kasnije u Australiji. Ta vremenska razlika omogućila je istraživačima da usporede peticije napisane prije i poslije uvođenja alata, uz pretpostavku da su trendovi u sve četiri zemlje prije uvođenja bili slični.

Praćene su tri jezične značajke: raznolikost riječi, čitljivost i dužina peticije. Peticije pisane uz AI pomoć bile su duže, s kompliciranijim i raznovrsnijim riječima. No pojavila se i homogenost. „Peticije su počele pozivati ljude da ‘implementiraju’, ‘mandatiraju’ ili ‘pozivaju’, dok te riječi prije rijetko viđali”, kazala je Corpus.

Ishodi se nisu popravili. Udio peticija koje su u 30 dana dosegnule barem jedan komentar pao je oko 5 posto u odnosu na razdoblje prije uvođenja alata. Ni broj peticija s deset potpisa nije se poboljšao.

Robot u potpisu ne skuplja potpise

Istraživači su ponudili nekoliko objašnjenja. Jedno je nepovjerenje prema tekstu za koji se osjeti da ga je pisao „robot”, iako su autori priznali da su ljudi 2023. još imali niske „AI radare”.

Vjerojatnije je, smatra Mor Naaman, profesor informacijske znanosti na Cornell Techu, da su AI peticije bile manje specifične i manje detaljne, a pokretači manje predani dijeljenju apela ako im je barem dio napisao stroj.

„Iz našeg istraživanja proizlazi da ljudi ne potpisuju peticiju zato što pregledavaju Change.org”, rekla je Corpus. „Potpisuju je jer im je pošalje netko kome vjeruju ili organizacija kojoj vjeruju. Ako padne dijeljenje, pada i angažman.”

Što ovo govori o našem odnosu prema tehnologiji

Priča je to o tehnologiji koja je obećavala da će nam olakšati građanski angažman, a na kraju ga je učinila jednoličnijim i, po svemu sudeći, slabijim. Platforme uvode AI alate jer vjeruju da će povećati aktivnost i zadržavanje korisnika. Ova studija pokazuje da se ta računica ne mora isplatiti.

Postavlja se pitanje koje istraživači nisu postavili: ako AI uči iz prošlih uspješnih peticija, ne stvara li onda samo kopije već viđenog? Umjesto novog, autentičnog glasa građana, dobivamo reciklirani jezik koji zvuči ispravno, ali nikoga ne pokreće. Upravo zato što je prepoznatljivo „ispravan”, takav tekst gubi ono što peticiju čini djelotvornom — osobni ton i konkretnu priču.

Iskustvo s Change.orgom nije izolirano. Ista logika vrijedi za svaku platformu koja automatizira ljudski izraz: olakšava pisanje, ali ne gradi povjerenje. A povjerenje je jedina valuta koja u građanskom angažmanu nešto vrijedi.