fbpx

Američki dug obara sve rekorde – Ministarstvo financija štampa obveznice punom parom

stampanje dolara

Najnoviji podaci američkog Ministarstva financija govore da je u fiskalnoj 2018. godini američki bruto nacionalni dug napuhan za dodatnih 1270 milijardi dolara i zadnjeg dana fiskalne 2018. godine, 28. rujna, dosegao nevjerojatnu razinu od 21 520 milijardi dolara.

U tom se razdoblju američki državni dug povećao za 6,3 posto i sada iznosi 105,4% bruto domaćeg proizvoda (BDP), računajući trenutnu vrijednost dolara.

Prema Poreznoj službi Ministarstva financija, državni dug na kraju fiskalne 2017. godine je bio 20 250 milijardi dolara.

Veliki deficit je rezultat isplate saveznih naknada u kolovozu umjesto u rujnu, priopćila je služba. Proračunski deficit u kolovozu je bio 214 milijardi dolara, što je dvostruko više od istog razdoblja prije godinu dana.

Kongresni ured za proračun (CBO) je ranije predvidio da će “deficit” u fiskalnoj 2018. godini biti 895 milijardi dolara.

“Krećemo se prema grčkom scenariju”

Američki dug

Čak i u tom scenariju, CBO je upozorio da će za samo nekoliko godina SAD plaćati više kamata na oplatu nacionalnog duga nego što će biti troškovi Pentagona ili programa “Medicare”.

“Činjenica da smo sada u desetoj godini ekonomske ekspanzije i dug raste izvanrednom brzinom, što je vrlo neodgovorno. Ako Kongres temeljito ne promijeni kurs, krećemo se putem krize poput one u Grčkoj”, rekao je Chris Edwards, direktor studija porezne politike na Institutu Cato, think tanka u Washingtonu.

“Rastući dug mogao bi stvoriti novu kriznu situaciju u kojoj kamatne stope rastu i vlada mora poduzeti drastične akcije, možda radikalno smanjivati usluge, socijalnu sigurnost i druge pogodnosti ili dramatično povećati poreze, što će štetiti gospodarstvu”, dodao je Chris Edwards.

“Na kojoj je stopi prag duga previsok, ne znamo. Ali dizati ga zauvijek je nemoguće, jer je to neodrživo. To je veliki problem. Mi smo napredno gospodarstvo s neodrživim kursom”, izjavio je ekonomist Jason Furman s Harvarda.

Izračun duga je pogrešan

Nacionalni dug SAD-a

Portal Zero Hedge upozorava na jednu nelogičnost. Naime, prema ovim brojkama SAD su dužne oko 105,4% bruto domaćeg proizvoda, prema trenutnoj vrijednosti dolara, ali ne uzimajući u obzir inflaciju.

Naime, službeni stav je kako problema nema. “Ovo nije velika recesija kao kada se porezni prihodi uruše jer su milijuni ljudi izgubili posao i zbog toga što su tvrtke izgubile novac ili su bankrotirale kad zbog pada prodaje ili nemogućnosti otplate kredita. Rashodi države su porasli zbog plaćanja potpora, kao što su naknade za nezaposlenost i bonovi za hranu, te zato što je bilo i nekih poticaja”, tvrde u Washingtonu i dodaju kako su ovo dobra stara vremena, jer je  gospodarstvo mjereno nominalnim BDP-om raslo za 5,4%.

Zero Hedge upozorava kako “nominalni” BDP, a ne inflacijski prilagođeni “realni”  BDP nisu isto, pa se čak ni dug ne prilagođava inflaciji.

Ovdje želimo brkati kruške s jabukama. Povećanje bruto nacionalnog duga su dugoročne financije. Čak i nakon prošle velike recesije bruto nacionalni dug je u prosjeku rastao 954 milijarde dolara po fiskalnoj godini, od 2011. do 2017. godine.

U Kongresu se redovito vode borbe oko podizanja stropa duga, ali se ne čini ništa vidljivo u smislu fiskalne stabilnosti. Ove su rasprave uglavnom politički igrokazi koje ostavljaju neka ravna mjesta u donjem grafikonu, nakon čega odmah slijedi nekoliko vrtoglavih uspona.

Ali SAD se sada još više rasipaju, što se vidi u povećanju potrošnje u kombinaciji sa  smanjenjem poreza. Zbog toga je dug u fiskalnoj 2018. porastao za 1270 milijardi dolara, 33% više nego što je bio ionako težak prosječni porast duga u posljednjih sedam fiskalnih godina, kada je godišnje rastao po stopi od 954 milijardi dolara.

Za prvih 11 mjeseci fiskalne 2018. godine, dakle do kolovoza, ukupni porezni prihodi su porasli samo za 19 milijardi dolara ili za 1%, priopćio je CBO, iako je gospodarstvo, mjereno nominalnim BDP-om, raslo po godišnjoj stopi od oko 5,4 %, bez da se izračun prilagodio inflaciji.

sad dug 1981 2017

FOTO: Američki dug 1981-2017

Ovo povećanje poreznih prihoda od 1% je postignuto na sljedeći način:

Prihodi od poreza na dohodak i plaće porasli su za 105 milijardi dolara, ili za 4%.

Zbog novog zakona o porezu na dobit, prihodi od poreza na dobit su smanjeni za 71 milijardu dolara, ili za 30%.

Prihodi od drugih izvora poreznih nameta su pali za 16 milijardi dolara ili za 6%. To uključuje i smanjenje doznake iz FED-a, koji najveći dio svoje dobiti šalje u Odjel državne riznice, ali sada banke više dobiti drži u višim pričuvama, što znači da manje sredstava prenosi Odjel državne riznice.

Tijekom prvih 11 mjeseci fiskalne 2018. godine su u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine izdaci savezne države porasli za 240 milijardi dolara, ili za 7%.

Kao što smo naveli, CBO je napravio procjenu kako će “deficit” u fiskalnoj 2018. biti 895 milijardi dolara, ali su te procjene redovito bile znatno manje od konačnog povećanja bruto nacionalnog duga.

Kako je to dug koji naposljetku računa sav novac kojeg vlada potroši i minusi novca kojeg prima, razlika se mora posuditi, a ta je razlika u fiskalnoj 2018. iznosila 1270 milijardi dolara.

U tom kontekstu su razumljive odluke Trumpa da uvede carine, pokrene trgovinski rat s Kinom, da silom gura američki LNG na tržišta na kojima nije konkurentan, ali su brojke neumoljive i sve to nije dalo nikakav rezultat.

Ministarstvo financija pali štamparski stroj, ali nema kupaca za dolare

američki dug rast 2018

FOTO – Američki dug i rast u fiskalnoj 2018.

U ovim uvjetima, obzirom da FED vodi svoju vlastitu politiku, američko Ministarstvo financija je upalilo stroj za štampanje dodatnih državnih obveznica, kako bi molo hraniti ovaj ogromni dug. Problem je samo što za te obveznice nema kupaca.

Američka državna riznica ovog tjedna prodaje 74 milijarde dolara duga. Ovo je nužan korak kako bi se financirao rastući proračunski manjak, koji koje posljedica masovnog smanjenja poreza na dobit Trumpove administracije prošlog prosinca i masovnog ukupnog duga zemlje kojeg su akumulirale prethodne uprave.

Novi dug ovog tjedna će biti izdan u trogodišnjim, desetogodišnjim i obveznicama s rokom otplate od 30 godina, izvijestio je Reuters, citirajući podatke američkog Ministarstva financija, koje je krajem rujna, usprkos loše potražnje među ulagačima, uspjelo  prodati ukupno 106 milijardi dolara novog duga.

Znakovito je da su države poput Japana, Kine, Rusije i Turske kupovale puno manje američkog duga, a čak su ga i prodavale. Inozemna prodaja na aukcijama američkog Ministarstva financija se usporila.

Jedan od razloga je trgovinski rat između Sjedinjenih Država i Kine, koji je potaknuo rast dolara. Međutim, što se događa. Trgovci obveznicama kupuju više američkog duga, ali ga brzo preprodaju kako bi ostvarili dobit na trenutnom rastu.

Podaci prošlog tjedna pokazuju da je američki proračunski deficit probio procjenu u prvoj punoj fiskalnoj godini Donalda Trumpa kao predsjednika i ovo je najveći fiskalni deficit Sjedinjenih Država od 2012. godine.

Postoje zabrinutosti da će rast američkog duga izmaći kontroli. Kao što smo naveli, on trenutno iznosi Američki dug trenutno iznosi 21 520 milijardi dolara, a Ministarstvo financija je priopćilo kako je u fiskalnoj 2018. američka vlada platila 523 milijardi dolara kamata na dug, što je povijesni rekord.

Trump će uskoro objaviti plan za rješavanje problema duga. Prema glavnom ekonomistu predsjedničke uprave, Kevinu Hassettu, “deficit je apsolutno viši nego što bi itko želio”.

“Kada budete vidjeli naš sljedeći proračun, a vidjet ćete neke stvari u narednih nekoliko tjedana, vidjet ćete mnogo agresivniji pristup u rješavanju duga”, rekao je Kevinu Hassettu, prenosi Bloomberg.

No, postoje samo dva načina. Prvi podrazumijeva teške rezove u javnoj potrošnji, prije svega u uslugama kao što su zdravstvo, obrazovanje, socijalna sigurnost i druge pogodnosti, a drugi način je podići poreze, što Trump neće učiniti, jer bi se to kosilo s njegovom politikom “manjih poreza na dobit kao poticaj za rast gospodarstva”. Ima li Kevin Hassett neku treću opciju na umu, to je nepoznanica, ali će uskoro izaći na vidjelo. Moguće je da se ide do kraja i ipak nađu zemlje koje će se prisiliti da kupe američki dug i tako  će se pri izradi novog proračuna vidjeti cirkus u Kongresu, a radikalne promjene će se odgoditi za sljedeću godinu.

0 0 vote
Ocijenite članak
Pretplati se
Obavijest
guest
58 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
Podravec
Gost
Podravec
2 godine prije

Ajme. al će bit treće svjetsko klanje,zbog američke gluposti…..

velebit
Gost
velebit
2 godine prije
Reply to  Podravec

Dobro je da se dolari štampaju. Neka se štampaju. Što se više štampaju bit će više love u opticaju. više love u opticaju znači više posla, više posla veće zarade manje recesije manje nezaposlenosti. bravo za dolar i štampariju. Dolar je ionako ojačao za euro sada će malo pasti. pametnome dosta.

Dub Miroslav
Gost
Dub Miroslav
2 godine prije
Reply to  velebit

Završio si iste škole kao i američki ekonomisti! Koliki ti je dug po tekućem??!

ZigAtman
Gost
ZigAtman
2 godine prije
Reply to  velebit

Nazalost si upravu.

Zadranin
Gost
Zadranin
2 godine prije
Reply to  velebit

@velebit

Očito pametan poput tebe nije čuo za pojam “inflacija”, i “hiperinflacija”. To su ekonomski pojmovi povezani sa većom količinom novca u optjecaju nego što ima proizvoda.

To ti je kad dođu kupci sa velikim količinama novaca i natječu se oko zadnjeg proizvoda na polici. Proizvod košta 100 dolara i zadnji je na polici. Ja dođem kod trgovca, dam mu ponudu od 200 dolara, pa dođeš ti i kažeš 400 dolara, pa dođe sljedeći i kaže 1000 dolara itd. S time ti se srozava vrijednost te valute, jer je u optjecaju više novca nego što ima proizvoda za kupiti.

Njemačka je to imala, Mađarska, Jugoslavija, Zimbabve.. a ako je po tvome, imat će i amerokenjci.

Što se mene tiče, dabogda i imali, pa će skužiti da im taj VIŠAK novca poslije ne može služiti ni za brisati gu*zicu.. jer eto, pregrub je za tako fine gu*zice.

Pljuc!

Baba Vanga
Gost
Baba Vanga
2 godine prije
Reply to  velebit

Velebit
Nije bas tako nisi procitao a ako jesi nista nisi shvatio,treba neko da kupi te dolare ali sve je manje kupaca razumijes hahaaa?

velebit
Gost
velebit
2 godine prije
Reply to  Baba Vanga

@Baba Vanga “nista nisi shvatio”

Restriktivna poliotika koju vodi hnb je dovela do propasti seljaka i radnika, do masovnog iseljavanja i osiromašenja naroda. JESI LI SADA NEŠTO SHVATIO?!
@Zadranin
“To ti je kad dođu kupci sa velikim količinama novaca i natječu se oko zadnjeg proizvoda na polici. Proizvod košta 100 dolara i zadnji je na polici. Ja dođem kod trgovca, dam mu ponudu od 200 dolara, pa dođeš ti i kažeš 400 dolara, pa dođe sljedeći i kaže 1000 dolara itd. S time ti se srozava vrijednost te valute, jer je u optjecaju više novca nego što ima proizvoda za kupiti.”
Ovo što si napisao ti je ništa drugo nego osnovni zakon ponude i potražnje malo napuhan doduše pa u sebi krije nekakav balon, ali neka bude.
” S time ti se srozava vrijednost te valute,”
Inflacija mora postojati to ti je kao osnovno agregatno stanje i ne postoji valuta koja nije propala, propast će svaka.
Bez pljucanja molim, na cijeni je dobar kućni odgoj ili te prijavim Splići.

Zadranin
Gost
Zadranin
2 godine prije
Reply to  velebit

@Velebit

To što si ti sad napisao je isto ko da sam ja rekao “krumpir”, a ti si rekao “krompir”, drugim riječima, jedno te isto.. samo što sam ja tebi objasnio što se događa sa većim ili neograničenim printanjem novca za koji si rekao da je dobro.. a ustvari nije dobro, zbog inflacije, i poslije hiperinflacije. A ti nama nisi ništa objasnio, niti rekao ništa novo, niti pametno.

Eto ga.

Pljuc!

P.S: Spliće bi ti dale po p**** da govoriš protiv mene.

EU dismr
Gost
EU dismr
2 godine prije
Reply to  velebit

@velebit, pljuc 2x .. 🙂 🙂

Baba Vanga
Gost
Baba Vanga
2 godine prije
Reply to  velebit

Velebit
Pa nepostoji HNB ako mislimo obojica isto,oni mogu samo da zamjene stare novcanice novima ali nemogu da stancaju lovu za Hrvatsku nego moramo kod MMF da uzmemo kredid i plasiramo ga na Hrvatsko trziste,to su Amerikanci zabranili skoro cjelom svjetu jesi li nekaj skuzil

velebit
Gost
velebit
2 godine prije
Reply to  Baba Vanga

“Pa nepostoji HNB ako mislimo obojica isto”
Potpuno si u pravu ova sada vrši posao mjenjačnice i ništa više.

OBICNOSAMOCITAM
Gost
OBICNOSAMOCITAM
2 godine prije
Reply to  Baba Vanga

Baba Vanga vidim da i ti bas nisi shvatila sta je gore napisano. Ne radi se uopste o dolarima jer USA drzava uopste nema nikakav uticaj na FED koji stampa dolare. Radi se o drzavnim obveznicama a ne o dolaru. Normalno da nece niko da ih uzme kad svi koji imaju malo soli u glavi znaju da je USA drzava koju kontrolisu hegemonisti i odlucuju o njenoj sudbini a ne USA vlada.

onaj najgl.....veći Dalton
Gost
onaj najgl.....veći Dalton
2 godine prije
Reply to  velebit

Amerikanci se ne boje inflacije. Europljani se boje inflacije. Amerikanci se boje recesije.

OBICNOSAMOCITAM
Gost
OBICNOSAMOCITAM
2 godine prije
Reply to  Podravec

Podravec vjerovatno ce i biti svjetsko klanje. Ali ne zbog americke gluposti. USA su u financijskim problemima zbog deep statea koji parazitski koristi USA vojnu i politicku silu za ostvarivanje svojih ciljeva. Naime to su isti oni ljudi koji su vlasnici FED-a i koji odbijaju sad stampati novac kad treba USA drzavi. Ali kad treba za njihovu agendu onda ga stampaju nemilice. Svi ovi brojevi u tekstu i nacini racunanja duga su obicna sarena laza za svijet i medije. Dali ce USA proci ko Grcka ili ne ovisi samo o odluci vlasnika FED-a. Ako oni odluce da ce jos parazitski koristit politicku i vojnu moc USA nema sanse da ce se tamo desiti Grcki scenario. Po dosadasnjim dogadjajima vidimo da se intenziviraju i ubrzavaju sukobi sa Moskvom i Pekingom pa bih ja rekao da oni smatraju da im USA moze jos uvjek biti orudje za njihovu agendu. Pad USA ce se dogoditi jedino ako ova elita odluci preci kao parazit u neku drugu mocnu drzavu ili ako se ovi preracunaju pa ipak slome zube na Rusiji.

NekiGost
Member
NekiGost
2 godine prije

Meni osobno je zanimljivo kako se uvijek spominje rezanje troškova javnih usluga – zdravstva, obrazovanja i socijalne sigurnosti, a ne spominje se rezanje troškova vojske, Pentagona, CIA-e i sl.

Alen
Gost
Alen
2 godine prije
Reply to  NekiGost

Najlakse je po sirotinji udarati ,vazda bilo…

Tadmur Palmirović
Gost
Tadmur Palmirović
2 godine prije
Reply to  NekiGost

Nije USA izuzetak,radi isto što i ostali ,neće najbogatiji pljačkati sebe.Uzimaš tamo gdje možeš od najslabijih .

neko ime
Gost
neko ime
2 godine prije
Reply to  NekiGost

…”Nek nam vrate Elvisa, (Kevina) Hassetta, Bruce Lee-a,
A evo im silikoni, atomska i cija”…

onaj najgl.....veći Dalton
Gost
onaj najgl.....veći Dalton
2 godine prije
Reply to  NekiGost

@NekiGost
To je jedan od osnovnih postulata neoliberalizma izvjesnog gospodina Miltona Friedmana.
Da, i on je dobio Nobelovu nagradu.
Izjavio je puno toga, ali jedno sam dobro zapamtio, u kontekstu oko zlatne podloge novca: ”….nema praktički vlade u svijetu koja je spremna predati kontrolu nad svojom domaćom monetarnom politikom.”
Čovjek reče jednu stvar gdje se slažem sa njim.
Ali, Milton se zajebao, na moju veliku žalost.

Nagard
Gost
Nagard
2 godine prije

Svaka tema Amerika a na Balkanu milion tema od zivota mirovina izbora kriminala pa dajte nestao domaće a amere koji sami stapaju novac i nikad ga nece vratit pustite dajte nam domaćih tema izdajnika propasti mirovinskog sustava .ps da je umjesto Amerike tema Brazzers pa stvarno bi vise dodijalo

Ivo
Gost
Ivo
2 godine prije

To je sve u redu. Liberalni kapitalizam je najbolji ekonomski poredak ikad. Postoje poluinteligenti koji nam to stalno napominju, pa onda valjda mora biti točno. Neotplativi dugovi su zanemariv problem.

Rijecanin
Gost
Rijecanin
2 godine prije
Reply to  Ivo

Zašto uvijek vladaju dogme nad zdravim razumom. Jer je lakše vjerovati nego misliti. Ili je socijalizam najbolji sustav ili liberalni kapitalizam ili parlamentarna demokracija ali za argumente ne pitaj. Pretpostavljam da bi takvima to trebalo biti očito. Ili da se vratimo na arhetipski nivo “Car je gol”.

Dub Miroslav
Gost
Dub Miroslav
2 godine prije
Reply to  Rijecanin

Riječanin
Prema suvremenim istraživanjima razmišljanje je energetski jako zahtjevan proces a naš organizam se vodi energetski (ekološki!) naj učinkovitijom procedurom ( ne misli ako ne moraš!) Tijekom povijesti to je bilo jako uspješno, no u sadašnjosti su promjene toliko brze da ih lijeni mozak ne prati ukoliko egzistencija ( Maslov – piramida potreba) nije ugrožena. Važan faktor je i limbički sistem (rekli bi smo baza velikog mozga – jako arhaičan dio velikog mozga no bez njega nema opstanka – upravlja osnovnim postavkama jedinkinog opstanka ( postoji i centar za nagradu – ukoliko njega podražuješ životinja – čovjek će umrijeti ne mareći za glad i žeđ). Struktura današnjeg društva je takva da pogoduje bazičnim postavkamna egzistencije vrste i jedinke . Zaključak je da ljudska jedinka se ponaša veoma pragmatično: egzistencija ( s produkcijom potomstva) s čim manjom potrošnjom energije, jednako drugim životinjskim vrstama. Ukoliko se nadaš nećem “intelektualnijem” veoma češ se razočarati.

Dub Miroslav
Gost
Dub Miroslav
2 godine prije

Tko im odobrava dug na kartici?!?

Bobi
Gost
Bobi
2 godine prije
Reply to  Dub Miroslav

Dub i mene zanima. Ako su svi ti dugovi fiktivni, a jesu jer su izraćunali da kad bi zbrojio sve vanjske dugove svih država ove planete, po sadašnjim vrijednostima sve šta postoji da se proda, sva zemljišta, svi auti, kuće, oružje, firme… ne znam kome, ne bi bilo dostatno za plaćanje tog duga. Kome je onda usa platila 523 milijarde dolara kamate? Da sam ekonom možda bi mi bilo jasnije..

Bubakar Sanogo
Gost
Bubakar Sanogo
2 godine prije

Zanimljivo kako se nikad ne spominje kineski dug koji iznosi 220% njihovog BDP-a. Ako americko gospodarstvo vrijedi 20 trilijardi a s dugom od 21 trilijardu je pred slomom kako onda kinesko s dugom od 19 trilijardi a skoro duplo manjom vrijednoscu od americkog nije ?

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
2 godine prije
Reply to  Bubakar Sanogo

Nisi dobro razumio . Ono što si ti vidio je ukupni kineski dug nacionalni, što je samo dio, Kineski nacionalni dug je 5191 milijardu dolara, a ukupni dug, tvrtki prema bankama, stanovnika, pokrajina prema državi itd itd itd, kada se zbroji je to što govoriš. Američki ukupni dug u tim terminima je nemjerljiv. Dakle, Dug kineske države , nacionalni dug, kakogod hoćeš, = nationaldebtclocks.org/debtclock/china ili 5191 milijardu dolara i 11,308 mlrd (nominalnog BDP-a) ekonomijsom, iako je prema točnijim izračunima, BDP/PPP , kineska ekonomija čak i veća od američke i već je prva. Ali uzmimo čak i nominalnu, opet je ništa. Nacionaln dug Kine je u nominalnom iznosu, 45.91% BDP-a

Trubadur
Gost
Trubadur
2 godine prije
Reply to  Bubakar Sanogo

Vidim, da imaju ljudi velike probleme sa osnovama… Koji dug?Javni, korporativni, sveukupni ili ??? I drugo….. Jedno je, ako sa dugom produciraš nova radna mesta i infrastrukturu a drugo je, ako sa njim, inflatorno podižeš, vrednosti dionica na burzi…… Ali šta čemo..Svako može da piše šta hoče……Samo za pojašnjenje… 220 % GDPja, je Kineski sveukupni dug.. Samo za usporedbu … Na zapadu nema države, čiji sveukupni dug bi bio manji id 400 %……Ali da bi se vidjela celoukupna slika, treba pogladati izvedene bančne instrumente ( swapovi i slično ), koji več danas nadmašuju Quadriljončič….WC papira Dollara naravno….

Dub Miroslav
Gost
Dub Miroslav
2 godine prije
Reply to  Bubakar Sanogo

http://www.usdebtclock.org/world-debt-clock.html
Pogledaj i uključi se u diskusiju. Imat će veću težinu. Ne vjeruj mi nego provjeri!

Zadranin
Gost
Zadranin
2 godine prije
Reply to  Bubakar Sanogo

@Bubakar Sanogo

Američki dug je većinom EKSTERNI DUG, što znači da su dužni strancima (stranim bankama, vladama itd.) Dok je kineski dug većinom INTERNI, što znači da su dužni vlastitim bankama, firmama, pojedincima.

Razlika je u tome što se interni dug može vrlo lako izbrisati (proglašenje bankrota Kine ili slično..) te ostaje vrlo mali eksterni dug, koji Kinezi mogu platiti i svojim zalihama dolara, koje su najveće na svijetu (uz Japan).

Dok amerokenjci svoj eksterni dug ne mogu izbrisati proglašenjem bankrota, jer bi to dovelo do rata između njih i njihovih kreditora.

Ko bi pobijedio u tom ratu je nevažno, jer bi amerokenjci izgubili kredibilitet u očima drugih. I nema više kupaca za njihov dug/valutu. Nema financiranja svega i svačega. Nema putovanja svake godine na Bahame, na Havaje, u Kinu itd.

Kužiš sad?

Pljuc!

Lurker
Gost
Lurker
2 godine prije
Reply to  Zadranin

Prema wikipediji 45 posto USA duga je inozemni dug. A sad, ja im vjerujem, ne znam za tebe…

Tom
Gost
Tom
2 godine prije

Malo ste ukrivo , trenutni dug iznosi 21621 miljardi dolara imate usdebtclock.org gde mozete uzivo pratit na semaforu kolko se dug povecava

Molltaler
Gost
Molltaler
2 godine prije
Reply to  Tom

Nisi dobro čitao. Dug 21 520 milijardi $ je bio 28.9. U međuvremenu je naravno narastao.

eu kolonija
Gost
eu kolonija
2 godine prije

obama je uradio jednu dobru stvar kada je povećao dug amerikanaca sa 9.300 na 20.000 milijardi dolara.

Pero
Gost
Pero
2 godine prije
Reply to  eu kolonija

Svakako, ubrzao je neminovne procese.

Pantsir S1
Gost
Pantsir S1
2 godine prije

Ukoliko pobede u ekonomskom ratu sa zemljama koje ne zele da zive u takvom svetu, taj dug placacemo svi mi, gradjani takvog “slobodnog” sveta.
Juce sam se dotakao ruske kosmicke industrije.Ocigledno je da su pogresili sto nisu stornirali sve medjunarodne letove dok se ne zavrsi istraga sa rupom na Sojuz-u ms-09.Danas se dogodila havarija sa Sojuzom ms-10, koja ce imati dalekosezne posledice jer ce izgleda biti zamrznuti neko vreme letovi sa posadom.Bas me interesuje rezultat istrage.Ruska kosmicka industrija je perjanica Ruske privrede, kao sto sam juce napomenuo.Zemlje kao sto su Indija ili UAE su zainteresovane za usluge Roskosmosa, kojem je najveci problem novac, i zbog finansiranja stalno pomeraju najbitnije misije.Najvise bi mogli profitirati Space-X i Boeing.

Da podvucem.Nezavisnost u kosmosu, u trecem milenijumu znaci potpuni suverenitet.Tri zemlje danas su apsolutno suverene, a u bliskoj buducnosti ce im se pridruziti i Indija.

Sardelino
Gost
Sardelino
2 godine prije

Sveukupni američki dug, vanjski i unutrašnji (dug po hipotekama, kartičnom poslovanju, studentski dug….) iznosi cca
300 000 milijardi dolara.
Iako su dugovi neotplativi to ipak ne znači da pojedinci ili države, neće ostati, ovi prvi bez “gaća” a ovi drugi bez državne imovine.

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
2 godine prije
Reply to  Sardelino

Jel to ono, što reče da je kineski 220 000. No, kako je u Kini puno toga isprepletano država-državi, puno je lakše. kao nekada u YU kompenzacija, Ako si dovoljno star da se sjetiš ja dugujem tebi , ti Ivi, a Ivo, a sva tri smo državno vlasništvo, onda se uzme papir i samo prekriži iznos, čime se štedii na birokraciji sudovima itd. Kina to sigurno radi gdje god može, tako da njihove unutarnje dugove treba uzeti se rezervom. Ali , neka bude da je 220 000 milijradi točno, no nacionalni je nikakav, u odnosu na druge zemlje.45% BDP-a Mislim da je Japan u tom smislu u puno goroj situaciji.

Sardelino
Gost
Sardelino
2 godine prije

Duguje se bankama. Tako da nema mogućnosti prebijanja dugova.

Fatih
Gost
Fatih
2 godine prije

“AMERICKI PREDSJEDNIK VILSON JE TRI GODINE NAKON POTPISIVANJA AKTA O OSNIVANJU CENTRALNE BANKE SAD 1913.GODINE IZJAVIO:” JA SAM NESRETAN COVIJEK.NAMJERNO SAM UNISTIO SOPSTVENU DRZAVU.STANJE NACIJE I SVE NASE AKTIVNOSTI SU U RUKAMA NEKOLIKO LJUDI. NEPOSTOJI VLADA SLOBODNOG MISLJENJA I VLADAVINA VECINE, VEC JE VLADA PO VOLJI I INTERESU MALE GRUPE TO JEST DOMINANTNIH LJUDI”……………PAMETNOM DOSTA.ONAJ KO ZNA KAZE :VLASNICI DOLARA SU NEKOLIKO HAZARDSKI FAMILIJA.NE JEVREJSKI VEC HAZARDSKI.ONI SU VLASNICI STAMPARIJE…………. ONI SU VLASNICI ZIVOTA I SMRTI AMARICKIH GRADJANA ……

OBICNOSAMOCITAM
Gost
OBICNOSAMOCITAM
2 godine prije
Reply to  Fatih

FATIH U SRIDU,BRAVO! Samo sto oni sad nisu vlasnici zivota i smrtu samo americkih gradjana nego cijelog zapadnog svijeta i vecim dijelom planete. Zato idu sa napadima svih vrsta na Rusiju i Kinu pa da postanu gospodari svih ljudi.

Parip
Gost
Parip
2 godine prije

Kome su duzni?

Pantsir S1
Gost
Pantsir S1
2 godine prije
Reply to  Parip

Dobro pitanje,

Trubadur
Gost
Trubadur
2 godine prije
Reply to  Parip

Ovo je u principu nebitno….. Ako niko neče, da kupuje tvoje obvjeznice, imaš problem, što država ne može više , da se kreditira… I dokle imaš 0% kamatnu stopu na obvjeznice niko neče ni da kupi, barem ne u količinama, koje ti trebaju….. Ali ako višaš kamatne stope, na obvjeznice onda, pada burza… Usto je dollar svjetska rezervna valuta i došlo je vriujeme, ako FED ne povisi kamatne stope, dollar neminovno pada….

Tursunov
Gost
Tursunov
2 godine prije
Reply to  Trubadur

Trubadur,
vrednost dolara odreduje ponuda i potraznja za istim na svetskom trzistu, i nema nikakve veze sa kamatama i FED-om.
FED odreduje kamate na novac kojima posuduje bankama, a ta kamata ovisi od stanje USA ekonomije.
Posto je trenutno amricka ekonomije dosta dobra i ima rast oko 4%, tako da je juce FED podigao kamate sa 2% an 3%.
Za ceelo vreme presednika Obame, ta FED-ova kamata je bila 0%.

mrimproper
Gost
mrimproper
2 godine prije
Reply to  Trubadur

i što ako dolar padne, opet nikom ništa, bio je dolar 4 kune a sad je osam, opet će past na 4 kune i idemo dalje u pljačku, kad opet padne na 4 onda mogu OPET šampat duplo više nego sad i opet sve isto. nisu budale smislile sistem već lopivi i mafijaši uz pomoć plačenih i prodanih naijnteligentnijih stručnjaka.

ZigAtman
Gost
ZigAtman
2 godine prije

Nastampat ce koliko treba i? sta sad?Opet i dalje cemo u ljekarne – markete kapitalizma kao i poslije sljedeceg stampanja.burza ce se oporavit vec sljedeci tjedan cijene nece poskupit jer ovoga puta placaju turska i ukrajina uz siriju. eto

Trubadur
Gost
Trubadur
2 godine prije
Reply to  ZigAtman

Zadnja takva mogučnost se je sa QE in nultom kamatnom stopom posle 2008…… To ne ide više, pošto po nulti kamatnoj stopi niko neče više, da kupuje obvjeznice ali bez njih nema “Topčidera”……Kad bi bilo sve tako jednostavno, što se vama čini, još bi uvijek imali Rimsko carstvo…Ništa nije večito… Danas, je USrA, ko GB 1929 a Kina kao USrA…..

ZigAtman
Gost
ZigAtman
2 godine prije
Reply to  Trubadur

Donekle se slazem sa tobom. Ali istina je jednostavna. Jedino je laz komplicirana. Nabrojao sam tri drzave trenutno muzare, Kinu ni spomenio nisam a koliko ih vec u redu na muznju ceka. Ne muznju tipa radne snage kao nase zemlje nego muznju do istrebljenja.

Tupko Glupko
Gost
Tupko Glupko
2 godine prije

Ima i treca opcija – drasticno rezati troskove za vojsku koji ionako cini trecinu rashoda SAD-a.
Kupaca za americko oruzje sve manje, gube ratove, ne zapocinju nove, nemaju kome prodati zastarjelo..
Mozda je to krajnji cilj Trumpovog izolacionizma?

Zaposleni Besposlicar
Gost
Zaposleni Besposlicar
2 godine prije

Moze li mi iko laički objasniti kako jedna drzava moze tako da se zadužuje? Zasto onda ne moze niko drugi na planeti osim njih?

onaj najgl.....veći Dalton
Gost
onaj najgl.....veći Dalton
2 godine prije

@Zaposleni Besposlicar
Zato što je dolar rezervna svijetska valuta. Sve (ili najveći dio) svih transakcija se odvija plaćanjem u dolaru. Vlasnik dolara je privatna banka koja se zove Federalna. Ona ga tiska i prodaje američkoj državi, a ona dalje cijelom svijetu. Uz to, međunarodni poredak je postavljen tako da je USA glavni adžija (Pax Americana), a uz vojnu snagu, njegovu ekonomsku moć podržavaju i drugi financijski stupovi kao što su Svijetska banka, Međunarodni monetarni fond itd…..
Zato najzaduženija zemlja na svijetu ima najviši kreditni rejting.
A najvažnije rejting agencije su iz……….?
Nadam se da sam pripomogao.
Lijep pozdrav.

Maja
Gost
Maja
2 godine prije

ovo je slicna situacija kao pred krah 1987 kad se zbog divljanja rendite us obveznica urusilo akcijsko trziste – samo sto se sad radi o vecim brojkama I opet je ne samo cijelo akcijsko trziste ugrozeno, vec i privreda skupa sa valutom i tsunami sirom svijeta. iza svega stoji svj. financ mafija tj “elita”

Mercury
Gost
Mercury
2 godine prije

Kolega ispod je već stavio ovaj link, ali ću ga ponoviti jer je nevjerojatno bitan – http://www.usdebtclock.org/world-debt-clock.html

Većini ljudi su to samo neke brojke i uopće nemaju pojma koja je to lova, od kuda je došla i gdje će završiti i gdje je već završila.

Spartak
Gost
Spartak
2 godine prije

Lako njima kad mogu štampat novac bez pokrića. To su zapravo legalni (državni) krivotvoritelji. Na svakome dolaru bi trebalo biti upozorenje za korisnike PAŽNJA: KRIVOTVORENO.
No posao ide, firma dobro radi. Sve dok ima naivaca koji nasjedaju na trik i za krivotvoreni novac prodaju stvari i usluge.

Njonjobobo
Gost
Njonjobobo
2 godine prije
Reply to  Spartak

Cijena zlata u padu?……..?
Ako kraj dolazi za sto cjena zlata pada?……..?

Mis
Gost
Mis
2 godine prije

Naravno 1,2 i 3 ww biti ce zbog jebenih kamata i banaka. Jugoistočna europa propada zbog duplo vecih kamata, zbog mjesanja.zapadne politike, a i tulavog naroda koji bira baje. Luda kuca

Ivo
Gost
Ivo
2 godine prije

a treći način je 3. Svjetski Rat

POVEZANE VIJESTI

Izbornik