Osvetničke carine Bijeloj kući najavila i Indija – Stvara li se novi svjetski trgovinski poredak?

Kako prenosi Hindustan Times i ostali indijski mediji, Indija je uvela osvetničke carine Sjedinjenim Državama u iznosu od 240 milijuna dolara, čime želi dati odgovor američkim carinama na uvoz indijskog čelika i aluminija.

Indija će uvesti carine vrijedne 240 milijuna dolara na 30 roba koje se uvoze iz Sjedinjenih Država.

Indija nije podnijela nikakvu tužbu Svjetskoj trgovinskoj organizaciji,već je WTO obavijestila o revidiranom popisu, koji uključuje uvoz badema, jabuka, fosfata i motocikala kapaciteta motora većeg od 800 cm3, uključujući i motocikle Harley Davidson.

Indija je 18. svibnja u WTO već poslala popis o 20 roba koje se uvoze iz Sjedinjenih Država s carinama u iznosu od 166 milijuna dolara, ali se sada odlučila za povećanje iznosa , na 240 milijuna dolara.

New Delhi se odlučio postupiti kao Peking i zaobići besmislene tužbe protiv Sjedinjenih Država u WTO, gdje Washington može blokirati bilo koju odluku. Tim je putem namjeravala ići Europska unija, koja je krajem svibnja odlučila pokrenuti postupak pred Svjetskom trgovinskom organizacijom protiv Sjedinjenih Država zbog uvođenja carina na čelik i aluminij iz EU, ali i protiv Kine zbog kršenja prava intelektualnog vlasništva.

Na kraju se i Bruxelles predomislio, uvidjevši besmislenost dugotrajnog i teškog postupka u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i izvijestio je WTO kako će EU do konca lipnja obaviti sve potrebne procedure i koordinaciju između država članica, kako bi se nove carine na američki uvoz mogle početi primjenjivati već s početkom srpnja. EU će odgovoriti Sjedinjenim Američkim Državama istom mjerom na carine koje joj je Washington početkom ovoga mjeseca uveo na uvoz čelika i aluminija.

Europska komisija već je izvijestila WTO o tome da će uvesti dodatne carine na neke američke proizvode, ističući kako se ta odluka ne kosi s pravilima WTO. Ovu odluku podržale su sve članice EU, a europske carine će u ovom popisu iznositi do 2,8 milijardi eura.

Indija objavila trgovinski rat Washingtonu

Ovim su naslovom jučer svi dnevni listovi u Indiji objavili vijest o novoj mjeri New Delhija, koja je odlučena u vrijeme kada Indija pokušava pregovarati o “trgovinskom paketu” s Washingtonom i ublažiti napetosti između dvije zemlje.

Indija je najavila uvođenje carina na ukupno 30 proizvoda u vrijednosti od 240 milijuna dolara, što je tek prva mjera i odgovor na jednostrano povećanje američkih carina na indijski čelik i aluminij.

New Delhi je zatražio od američke vlade oslobođene carina od 25% na čelik i 10% na aluminij, mjera koju je američki predsjednik Donald Trump priopćio 1. Ožujka, ali je Washington odbio zahtjev Indije.

Indijski ministar trgovine Suresh Prabhu je u petak izjavio kako je tijekom dvodnevnog posjeta toj zemlji razgovarao s američkim dužnosnicima, te da su se “održali u pozitivnom ozračju” i kako će se trgovinski dužnosnici obiju zemalja uskoro sastati kako bi riješili sve probleme s kojima se suočavaju.

Zamjenik trgovinskog predstavnika Sjedinjenih Američkih Država, Mark Linscott, mogao bi posjetiti Indiju kasnije ovog mjeseca i pregovarati o “trgovinskom paketu”, priopćili su iz Ministarstva trgovine Indije.

Ako do posjete dođe, moglo bi se pregovarati o proširenju “preferencijalnog izuzeća” od američkih carina i na Indiju, što Washington, navodno, “trenutno razmatra”.

Indija izvozi oko 3500 artikala u SAD vrijednih 5,6 milijardi američkih dolara s nultom ili nižom stopom carina. Zauzvrat, Indija mogla bi olakšati uvoza za američke robe kao što su mliječni proizvodi ili motocikli, koji su sada uvršteni na prošireni spisak carina New Delhija.

Prošlog tjedna je Trump optužio Indiju da naplaćuje 100% carina na neke američke proizvode. Nije prvi put da je američki predsjednik otvorio pitanje trgovine s Indijom. Ranije je naveo mogućnost nametanja viših carina na indijske bicikle, kao odgovor na carine za motocikle Harley Davidson koji se izvoze u Indiju.

U petak je i Kina reagirala na Trumpovu odluku o nametanju carina na kineski uvoz u vrijednosti 50 milijardi dolara. Peking je uveo 25% carina na 659 američkih proizvoda, također vrijednih 50 milijardi dolara.

S druge strane, Europska unija, Kanada i Meksiko jačaju kritike i prijete Bijeloj kući, te obećavaju odmazde nakon što je Washington definitivno nametnuo carine na aluminij i čelik iz tih gospodarstava i poručio je kako neće od njih odustati.

Nema sumnje da svjedočimo uspostavi novog svjetskog trgovinskog poretka. SAD prema nekim zemljama i svima koji posluju s njima provode embargo i sankcije, dok ostalima uvode carine s ciljem “uravnoteženja bilateralne trgovine”.

Koliko će ovo donijeti koristi ili štete Washingtonu, odnosno američkom gospodarstvu, pokazat će vrijeme. Donald Trump je uvjeren kako se SAD u trgovinskom ratu mogu nositi protiv gospodarstava kao što je kinesko i Indijsko, pa čak i Europske unije, iako nije jasno misli li se Bruxelles ozbiljno suočiti s novom trgovinskom politikom američkog “saveznika” ili samo prijeti spiskovima koje tek treba razraditi, odobriti početi implementirati.

Ono što je sigurno, to je da će Kina i Indija sigurno odgovoriti recipročnim carinama na one Bijele kuće. Rusija, Iran, Venezuela, Sjeverna Koreja, Kuba, Sirija i još neke zemlje su ionako pod američkim sankcijama i embargom, zbog čega spadaju u skupinu zemalja koje su zasebna tema.

No, zanimljivost u ovoj priči je da sada zapravo svjedočimo situaciji za koju su se u Europi mnogi borili. Možda nisu računali na ekstremne mjere u novoj trgovinskoj politici Donalda Trumpa, ali je aktualni američki predsjednik pokopao sporazume o slobodnoj trgovini TTIP i TTP, koji nisu ni zaživjeli, a uništio je i sporazum o slobodnoj trgovini NAFTA, koji je bio na snazi i vrijedio za SAD, Kanadu i Meksiko.

Budući da smo tek na početku procesa kojeg mnogi nazivaju “globalnim trgovinskim ratom” kojeg su SAD pokrenule  protiv trgovinskih partnera, uključujući saveznike, za rezultate odluke Bijele kuće i tko će na kraju zbrajati gubitke, a tko dobitke, morat ćemo pričekati barem do kraja ove godine, kada se budu poznati godišnji statistički podaci svih zemalja koje su uključene u sukob.

Izvor: Hindustan Times