Svjetski mediji: Na konferenciji za novinare Putin Zapadu držao “lekcije o demokraciji”

“Svidjelo vam se to ili ne, godišnja konferencija za tisak Vladimira Putina obično bude na svim naslovnicama”, priznaju strani novinari koji su bili na tradicionalnoj velikoj konferenciji koju je pred 1700 novinara održao ruski predsjednik. Ovog puta svjetski mediji nisu zanemarili činjenicu da je ruski vođa “održao savršeni šou”, ni njegovu viziju onoga što je imao na umu kada je govorio o nuklearnom oružju, Brexit, prednostima socijalizma i njegovom osobnom životu.

U četvrtak, 20. prosinca, održana je 14. velika konferencija za novinare Vladimira Putina. Prema tradiciji, ne samo Rusi, već i promatrači iz cijelog svijeta, pozorno su pratili odgovore lidera Kremlja, uspoređivali ih, analizirali i davali vlastite procjene i pretpostavke.

Ove godine je za događaj bilo akreditirano više od 1700 novinara, koji su, kako su istaknuli strani mediji, uključujući The Daily Telegraph , postavili novi rekord u odnosi na prethodne konferencije za tisak.

Na ogromnoj pozornici, prema El Paísu, “stvorenoj posebno kako bi se istaknula pozadina sjajne svjetske karte”, ruski čelnik, koji je od 1999. godine na vlasti kao predsjednik ili premijer, davao je komentare o raznim temama gotovo četiri sata, od zdravstvenog sustava do ruskog rapa i britanske demokracije.

“Ovisno o tome s kim razgovarate, ovo je glavni medijski događaj godine ili svečanost u čast osobe koja isključivo sama odgovara na pitanja. No, bilo da vam se to sviđa ili ne, godišnja konferencija za tisak obično bude na svim naslovnicama”, piše britanski The Independent.

Konferencija za novinare, po mišljenju novinara Bayerische Rundfunka, zaista je više od “sudske priče “, a Kvarc navodi kako ruski predsjednik obično dobiva dovoljno pitanja “bez dlake na jeziku”, što mu može poslužiti kao “seizmograf” i pokazati što zanima zemlju i svijet.

“Uništio je Sjedinjene Države, ali je poštedio Trumpa”

The Wall Street Journal piše kako je Putin četverosatnim sastankom s novinarima okrunio posebnu godinu tijekom koje se Rusija bavila oštrijim zapadnim sankcijama, produbila odnose s Kinom i pokušala oživjeti osrednji ekonomski položaj. Američki list je podsjetio da je ruski predsjednik podijelio svoja razmišljanja o situaciji u Ukrajini ili odnosima s Japanom u pozadini rastućeg geopolitičkog sukoba sa Sjedinjenim Državama. Unatoč činjenici da vojni proračun Moskve iznosi samo desetinu američkog, 2018. godine je Rusija nastojala proširiti svoj utjecaj u onim područjima koja je Washington napustio, a uspjela je ojačati i svoje pozicije u Africi i na Arktiku.

Što se tiče regija iz kojih su Sjedinjene Države otišle, naravno, novinari su se mogli sjetiti Sirije, jer je dan prije konferencije za novinare Vladimira Putina Washington najavio povlačenje svojih snaga iz te zemlje. Stoga ne čudi da je austrijski dnevni list Der Standard naveo da je tijekom rasprave o sirijskom problemu ruski vođa “bio opušten “.

Francuski dnevnik La Croix se s tim u cijelosti slaže: “Čak bez ikakve ironije, Vladimir Putin je bio zadovoljan i pobijedio.”

Međutim, američki The Washington Post je naglasio kako je predsjednik odlučio izbjeći prekomjerno veselje zbog povlačenja američkih snaga i ograničio se na izjavu da je to “prava odluka”.

Bilo kako bilo, zapadni mediji su se složili da je Putin bio blag prema čelniku Bijele kuće.

“Razbio je Sjedinjene Države, ali je poštedio Donalda Trumpa”, komentirajući konferenciju na naslovnici piše Le Monde.

Iako više suzdržan, USA Today  napominje da Putin s promjenom snaga u Kongresu predviđa “nove napade”, ali je Trumpa nazivao imenom – Donald. Iako se Trump tako zove, to vjerojatno neće pomoći da razbije sumnje o previše prijateljskim odnosima između dva čelnika.

Lekcije o demokraciji i  Putinov “nuklearni element”

Kako su novine Les Echos i Tageszeitung navele, ovaj put u svojim komentarima o odnosima sa Zapadom Putin je još uvijek bio prilično suzdržan i čak je, na iznenađenje Bilda, “dopustio postavljati pitanja ukrajinskim novinarima”.

No, Putin istovremeno nije propustio okriviti glavne protivnike u pokušajima da se omete gospodarski razvoj Rusije. France24 je gledateljima prenio kako je Putin napao Zapad “zbog usporavanja gospodarstava i razvoja Rusije”, što se čini pomoću sankcija nametnutih za takozvanu “aneksiju ” Krima i pokušaj ubojstva bivšeg ruskog agenta i britanskog špijuna Sergeja Skripala.

Ruski je vođa govorio i o Brexitu. Tu je spomenuo nedemokratsku prirodu mogućeg ponavljanja referenduma o izlasku Velike Britanije iz EU, prenosi The Guardian, što bi Britanci mogli vidjeti kao “ironiju”.

Bivši britanski ministar vanjskih poslova David Miliband je rekao “kako je držanjem lekcija o demokraciji Vladimir Putin uvrijedio Ujedinjeno Kraljevstvo”. Britanski parlamentarni zastupnik Ian Murray se našalio da je premijerka Theresa May “konačno pronašla nekoga tko podržava njezin posao”. Murray tvrdi da je prava demokratska odluka omogućiti ljudima da se još jednom izraze, bez obzira jesu li sigurni da će napustiti Europsku uniju.

Kao što je rezimirao The Washington Post, zapadni komentatori često tvrde da je cilj Rusije utjecati na političke procese u Sjedinjenim Državama i Europi i potkopati vjeru ljudi u demokraciju. U tom kontekstu je Putin na konferenciji za novinare “zapravo proglasio da je misija postignuta”, piše američki list.

Međutim, mnogi novinari su primijetili da se ruski vođa ponekad dosađivao. Tako The Independent piše da se Putin tako osjećao kada se otvorila tema nuklearnog oružja. Za predsjednika koji je usredotočen na vanjsku politiku i poziciju Rusije u svijetu, ta je tema “njegov element”. Unatoč predvidljivosti odgovora ruskog čelnika, njegovi komentari daju uvid u prave ciljeve Moskve, ili barem kakav dojam želi ostaviti.

Međutim, Putinova opaska da SAD prve prijete urušavanjem sustava međunarodnog oružanog odvraćanja, prema Daily Beastu može izazvati alarm. Govoreći o prijetnji nuklearnog rata i trendu “snižavanja pragova uporabe “, predsjednik je rekao: “Ako se, ne daj Bože, nešto takvo dogodi, to bi moglo dovesti do smrti cijele civilizacije, možda i planete. Stoga su ova pitanja ozbiljna i vrlo je nesretno da svjedočimo trendu podcjenjivanja i čak rasta.”

Ciljana publika

U kontekstu pogođenog Zapada, koji prema Putinu “mjestimično doživljava tektonske promjene”, uz pomoć pozitivnih statističkih podataka, koje je sami iznosio, ruski predsjednik je pokušao prikazati sliku stabilne, iako ne i neranjive Rusije.

Većina konferencije za novinare bila je posvećena unutarnjim problemima zemlje. Kao što je istaknuto Daily Telegraph, šef Kremlja je želio čuti što zanima predstavnike najudaljenijih regija, koji obično teško dosežu tako visoke razine. Na kraju, ovaj put  Putinova “ciljana publika ” nije bila u središtu pozornosti vodećih svjetskih medija, “,a to su obični Rusi koji žive u nekoj zemlji i gdje netko radi gotovo 20 godina”, podsjeća Forbes .

Ruski predsjednik je, piše Le Figaro , pokušao ohrabriti svoje sugrađane koji nisu zadovoljni povećanjem cijena i pogoršanjem životnog standarda. Putin je naglasio razliku između prosvjeda “Žutih prsluka”, ogorčenih novim energetskim politikama vlasti i porastom cijena goriva u Francuskoj, i porasta cijena benzina u Rusiji, što je vjerojatno posljedica vanjskih čimbenika, povećanja cijena nafte i negativnih posljedica koje vlasti u Moskvi nastoje smanjiti.

Le Monde je siguran: “Vladar Kremlja zna svoju pjesmu”. Putin je neprekidno održavao konferencije za tisak od 2001. godine, s iznimkom “godina Medvedeva” od 2008. do 2012. godine. Dakle, unatoč skromnim stopama gospodarskog rasta, predsjednik je obećao Rusima “zlatno doba ruskog gospodarstva”, prenosi TV5 Monde. Govorio je o prednostima “pravedne raspodjele resursa ” i “brige za slojeve stanovništva s niskim prihodima, što bi trebao biti temelj politike Kremlja. Njemački Stern piše kako Putin kao da je sebi za cilj postavio povratak socijalizma u Rusiju.

“Simbol autokracije”

Tiskovna konferencija Vladimira Putina kroz dugi niz godina se pretvorila u “savršenu emisiju”, kaže švedski Dagens Nyheter. U nastojanju da privuku pozornost predsjednika, novinari koji su se okupili iz cijele zemlje i s pet kontinenata nastoje izgledati što bolje. Kao što bilježi francuski Capital, “ove godine je jedna novinarka bila odjevena u Snjeguljicu, dok su druga dvojica nosila žute prsluke i držala plakat “Paris čeka na nas”. Vladimir Putin je čak šaljivo morao tražiti od njih da konferenciju za novinare ne pretvore u neovlaštene prosvjede, piše internetska stranica L’Orient-Le Jour.

Obično, u nastavku “blagdanske atmosfere ” koju je spominjao The Guardian, prisutni u dvorani su imali razne plakate. No, ove su godine organizatori zatražili od novinara da se ograniče na veličinu ploča, kako ne bi blokirali pregled kamerama. Urednici Mannheimer Morgena otkrili su da je ruski vođa istodobno bio “agresivan i ljubazan”. Kako bi ublažio situaciju, Putin je uspio umetnuti par tradicionalnih šala, dopuštajući novinarima da čak “saznaju njegovu osobnu tajnu”.

Tuniški portal za vijesti Réalités je ozbiljno pitao je li ruski predsjednik doista namjeravao okončati svoj životni vijek, odnosno izvršiti samoubojstvo.

Putin je razgovarao četiri sata, prema Bloombergu se po dužini govora približava se legendarnom Fidelu Castru.

Prema Nordwest Zeitungu, ova konferencija za novinare je “simbol ruske autokracije”. Za razliku od Trumpa, koji se često suočava s otporom na svojim konferencijama za novinare, posebno kada mu postavljaju neugodna pitanja, kada ispadne iz takta, Putin za novinare  ima “korisne duše koje ne pokušavaju ugroziti svog predsjednika.

“Putin i njegova uprava postavljaju pravila ovdje  i oni kojima je dopušteno da dođu moraju ih poštivati”, piše Nordwest Zeitung.

Tijekom sastanka s novinarima, ruski se čelnik činio nepokolebljivim i barato je vješto “ukradenim” činjenicama i brojkama, piše CNN.

“Konferencija za novinare je prilika da Putin demonstrira kako suptilno gospodari s umjetnosti inozemnih i domaćih politika. I on je tu šansu iskoristio”, siguran je američki kanal.