Venezuela: Sve manji izgledi za rat – Vlada pregovara s oporbom i nudi dijalog Americi

Samoproglašeni “predsjednik” Venezuele Juan Guaidó je pozvao ljude u zemlji da se masovno odazovu na demonstracije kojima će dati potporu “demokraciji” i njegovom “predsjedništvu”, kojeg su priznale SAD, nekoliko latinoameričkih i europskih zemalja. No, čini se da njegov apel, barem za sada, nije naišao na razumijevanje Venezuelanaca, kao što se ne primjećuje da će vojska otkazati poslušnost vladi Nicolasa Madura. Čini se da je malo vjerojatno da će u Venezueli doći do raspleta koji podrazumijeva najgori scenarij, iako se prvih dana ništa nije moglo isključiti, od građanskog rata do inozemne intervencije.

“Privremeni predsjednik” – Što je to?

U srijedu su, usred masovnih protuvladinih akcija, Sjedinjene Države i niz latinoameričkih država, zajedno s Kanadom i nekim regionalnim organizacijama, kao što je Organizacija američkih država, priznale su samoproglašenog čelnika Narodne skupštine, Juana Guaidóa za “privremenog predsjednika” Venezuele.

Međutim, ovaj zastupnik oporbene Narodne skupštine ne može jednostavno viknuti i preuzeti mjesto predsjednika, čak i ako mu brojne utjecajne zemlje u regiji ili svijetu daju odobrenje. Takav bi korak jednostavno bi bio u suprotnosti s ustavom Venezuele i međunarodnim pravom.

Guaidó je kao mladić u svijet fragmentirane oporbe upao 2015. godine. Tek je u posljednjih nekoliko mjeseci od relativno nepoznate osobe iznenada postao osoba koja je u središtu pozornosti na nacionalnoj i međunarodnoj razini.

Sudeći po njegovim postupcima, nema naznaka da bi njegovi pozivi na državni udar bili uspješniji od brojnih neuspjelih pokušaja oporbe da preuzme vlast nakon državnog udara 2002. godine.

Međunarodni savezi

Venezuela nije sama na međunarodnoj sceni i brojne moćne zemlje su odbile podržati Sjedinjene Države, koje ne žele priznati izabranog predsjednika Nicolasa Madura kao legitimnog vođu zemlje.

Rusija, Kina, Iran, Turska, Meksiko, većina u Vijeću sigurnosti i niz drugih zemalja su jasno stavili do znanja da će, unatoč svemu, nastaviti njihove uobičajene poslovne odnose s kolegama iz Venezuele.

Dužnosnici Velike Britanije, Njemačke, Španjolske i EU su na strani opozicije, ali Bruxelles još nije donio službenu odluku o ovom pitanju. Takva podjela upućuje na to da Venezuela nije toliko izolirana kao što bi Sjedinjene Države željele da se vjeruje.

Vojska je dobro naoružana, organizirana i spremna za borbu

Unatoč nekoliko izbijanja pobuna u oružanim snagama, vojno vodstvo zemlje je na strani predsjednika Madura.

U četvrtak je ministar obrane Padrino Lopez razgovarao s ljudima i otkrio “kriminalni američki plan koji prijeti suverenitetu i neovisnosti nacije”. Pozvao je Venezuelance da ne započinju građanski rat, ističući kako je on na strani zapovjednika Nicolasa Madura.

Dobro opremljena vojska Venezuele imat će odlučujuću ulogu u ovoj drami. Oružane snage koriste moderne helikoptere, zrakoplove, oklopna vozila i najnovije automatske puške AK-103 iz Rusije. Uz profesionalne oružane snage od 120 tisuća ljudi, vlada može računati i na naoružane milicije, koje funkcioniraju kao civilne oružane snage.

Podcjenjuje se potpora vladi od strane stanovništva. Predsjednik Maduro ima stotine tisuća, ako ne i milijune koji ga mrze, ali ima isto toliko, ako ne i više pristaša. Više od 9 milijuna ljudi je glasovalo za Madura na predsjedničkim izborima u svibnju prošle godine.

Da nije bilo takve podrške, vlada bi već davno pala. Zahvaljujući raznim pravnim manevrima, Maduro još uživa podršku naroda kako bi neutralizirao masovnu opoziciju koja nudi populističke recepte za zaustavljanje brzog rasta inflacije i recesije. No, unatoč svim nedaćama, Madurova popularnost i entuzijazam, koji s brendom socijalizma nastavlja inspirirati siromašne zemlje, omogućio je njegovoj vladi da osvoji srca i umove svojih iscrpljenih pristaša. Unatoč svim nedostacima, većina Venezuelanaca neće sudjelovati u američkom ratu protiv vlastite vlade.

Ako postoji išta što može ujediniti krhku nacionalističku zemlju, to je agresija stranog neprijatelja.

SAD neće riskirati rat

Nakon katastrofa u Iraku i Afganistanu, otvara se pitanje jesu li SAD spremne riskirati takozvanu “humanitarnu intervenciju” protiv zemlje koja ima dvostruko veće zalihe oružja od Iraka i čiji bi kolaps uzrokovao socijalnu nestabilnost u cijeloj hemisferi?

U ovom videu pripadnici venezuelanske vojske, čiji je srednji zapovjedni kadar među siromašnim i ruralnim stanovništvom pažljivo birao i školovao još Hugo Chavez, u slučaju američke invazije obećavaju Washingtonu “latinoamerički Vijetnam”.

Opasnost da će Sjedinjene Države pasti u zamku iz koje ne mogu pobjeći je više nego stvarna, a Washingtonu takvi problemi ne trebaju, pogotovo u vrijeme kada takvi rivali kao što je Kina rastu, a svijet sa znatiželjom promatra svađu u Washingtonu tijekom i nakon suspenzije  rada savezne vlade.

I premda bi SAD radije “ostale lider u sjeni”, upravljajući tim zemljama iz Kolumbije i Brazila, kolumbijski predsjednik Ivan Duque Marquez još nije pokazao spremnost za vojnu intervenciju, a novog brazilskog predsjednika Jaira Bolsonara rat više plaši, nego što ga izgledi za sukob motiviraju.

Sjedinjene Države mogu nametnuti sankcije Venezueli i bezobzirno gaziti međunarodno pravo, ali je upitno jesu li spremne snositi vojne, političke ili financijske troškove zbog pokretanja punog rata protiv stanovništva Venezuele. Washington bi do sada trebao znati da je početi rat jedno, a završiti ga nešto sasvim drugo. Sirija je najbolji primjer, a Afganistan da ne spominjemo.

Rješenje krize je moguće

Ostaju samo pregovori vlade i oporbe, a oni se vode, iako Juan Guaidó to ne želi priznati.

Venezuelanski ministar vanjskih poslova Jorge Arreaza izvijestio je u nedjelju kako “postoji svakodnevna komunikacija” s vladama Meksika i Urugvaja, koje su, nakon samoproglašenja zastupnika Juan Guaidóa za “privremenog predsjednika”, predložile politički dijalog u Venezueli.

U ekskluzivnom intervjuu za latinoamerički RT, ministar je ponovio da je vlada spremna razgovarati o novim događajima i pojasnio kako se održava  “stalna komunikacija s venezuelanskom opozicijom”.

“Ono što smo od prvog dana Bolivarske revolucije uvijek govorili jest da smo spremni sjesti za stol s našim političkim protivnicima i na temelju ustava postići potrebne političke dogovore. Moramo pronaći vlastita rješenja, a sve ostalo je izvan ustava”, naglasio je Arreaza.

Vanjski odnosi Venezuele

Što se tiče odnosa sa zemljama koje su priznale Guaidóa, on je rekao da se do sada venezuelanska vlada “koncentrirala na najvećeg šefa državnog udara, vlasnika cirkusa – američku vladu”, s kojom je Caracas prekinuo političke i diplomatske odnose.

“Usredotočeni smo na neutralizaciju napada Washingtona, čime ćemo neutralizirati sve ostale napade i stavove svih podređenih vlada, kako u Latinskoj Americi, tako i Europi”, kazao je ministar vanjskih poslova Venezuele i dodao kako će “ocijeniti svaki slučaj zasebno i dati preporuke predsjedniku Maduru”.

Arreaza je zahtjev EU da se kao uvjet za nepriznavanje Guaidóa raspišu izbori roku od osam dana opisao kao “intervencionistički” i “arogantan”.

U nedjelju je venezuelanski ministar vanjskih poslova objavio priopćenje u kojem izražava žaljenje što “Europska unija nije imala hrabrosti oduprijeti se pritisku američke vlade i što se oko situacije u Venezueli odlučila pridružiti sramotnom zboru satelitskih vlada”.

“Ured za interese”

Venezuelanski ministar je ponovio da se pregovora sa Sjedinjenim Državama oko uspostave “Ureda za interese” u glavnom gradu svake zemlje, a rok za postizanje sporazuma je 30 dana.

Istaknuo je da su održani razgovori s onima koji su zaduženi za poslovanje u Caracasu i s nekim dužnosnicima američkog State Departmenta.

Spomenuo je da će se po isteku roka, ako se ne postigne sporazum, nekoliko dužnosnika koji su ostali u Caracasu i nekoliko venezuelanskih dužnosnika u Washingtonu morati povući i puknuće će biti totalno. Svaka će zemlja odrediti prostor za kojeg smatra da je primjeren za vođenje konzularnih procedura u skladu s Bečkom konvencijom

Suradnja s Rusijom

Arreaza je demantirao da je, nakon onoga što je Venezuela smatrala “državnim udarom u razvoju”, od Rusije zatražena vojna pomoć.

Pojasnio je kako s Moskvom postoji suradnja još od vremena bivšeg predsjednika Huga Cháveza, koji su se s Madurom konsolidirali u različitim područjima, kao što su ekonomska, industrijska, poljoprivredna i vojna.

On je odbacio mogućnost postavljanja ruskih vojnih baza ili baza drugih nacija u Venezueli, jer ustav zemlje to sprečava.

“Ono što imamo s Rusijom je opsežna vojna suradnja”, kazao je Arreaza.

Međunarodna blokada

 

Na pitanje o situaciji u zemlji, čija je socijalna kriza bila izgovor za traženje Madurove ostavke, Arreaza je podsjetio da je zemlja žrtva financijske blokade.

“Na naše gospodarstvo je izvršen snažan utjecaj, posebno sankcije, blokada i financijski progon američke vlade protiv naše zemlje. Blokirane su nam milijarde dolara i eura u inozemstvu”, kazao je ministar, ističući “kako to ostavlja rane u društvu, ali vlada ipak nije žrtvovala socijalna ulaganja, već je išla naprijed, štiteći ljude”.

Također je istaknuo kontinuitet rada Nacionalne ustavotvorne skupštine Venezuele, čiji je mandat na početku bio dvije godine.

“Sve dok je u tijeku državni udar, sve dok postoji opasnost od vojne operacije, potrebne su nam sve ustavne institucije, a u tom smislu je Nacionalna ustavotvorna skupština najvažnija”, kazao je Arreaza i podsjetio da je uvođenje tog tijela doprinijelo da se 2017. suzbije političko nasilje ekstremne opozicije u Venezueli, financirano iz inozemstva.

“Imamo prekrasnu zemlju, imamo veliki potencijal i predani smo u zaštiti dara koji je za nas Venezuela”, istaknuo je ministar Jorge Arreaza.