fbpx

Vododerine i rododendroni

Uništavanje djece

Niti strah nije tako strašan, kao što jesu oni strahovi koje izazivaju neke riječi. Nisu krive riječi, takve su kakve su. Ono što potiče strah nalazi se u pojmovima koje predstavljaju. Primjerice – eksplozija, nesreća, sadizam, sačekuša. Svatko bi mogao proširiti popis ‘strašnih riječi’.

Ali od svih strašnih riječi, ipak je najstrašnija – lektira. U njoj se ne prepoznaje nikakav korijen koji bi vukao na prijetnju, strah, kaznu, mada se čini kao da upravo iz takvih korijena raste. Vjerojatno bi toj riječi bilo svejedno i da se zove leptira. Kad bi se odnosila na isto, nitko u njoj ne bi prepoznao leptira, onog u bojama, s nježnim, gracioznim krilima.

Školski sustav i njegovi predstavnici vjerojatno nakon zadavanja lektire djeci zamišljaju uredno dijete koje dolaskom iz škole sjeda za radni stol, otvara lektiru, uzima olovku i bilježnicu, zapisuje fusnote i uživa čitajući. U stvarnosti djeca čuju ‘lektira’ kao prijetnju, neki zadatak za kojeg nisu sposobni i kojeg sigurno neće ispuniti. Nakon dolaska iz škole, umjesto zamišljenog sjedanja za radni stol, bacit će školsku torbu na prvo prikladno ili neprikladno mjesto i izletjeti van na igru, vožnju biciklom, ma bilo gdje, samo da mogu izraziti radost života.

Čitanje lektire odgađat će do zadnjeg trenutka, onog koji se zove – sutra donesite lektiru u školu. Kao odvođenje u zatvor, kao javno bičevanje, trenutak u kojem ti se Isus i raspeće učine bliskim – znaš kako je njemu bilo.

Kako ono ide – tema pa par redaka o tomu, onda ideja. Ideja? Otkud ja znam što je njemu bila ideja, nešto zbrljati da je nerazumljivo. Onda likovi, to je lako. Karakter likova? Uf, nešto ćemo u stilu ovaj je dobar, onaj zao, valjda će to upaliti.

S tom lektirom ništa, od samog početka nije valjalo. Najprije – bijele korice, na donjem dijelu crno-bijele pruge koje podsjećaju na zatvorsku uniformu, u sredini krug, u njemu nekakva prijeteća slika pa piše Čuvaj se senjske ruke ili nešto slično, prijeteće dakako. No, prava borba tek slijedi. Otvara se normalno samo korica i prva strana. Okreneš drugu, ali ta se ne da. Vraća se gdje je i bila. Moraš je s nečim pritisnuti ili držati palcem. I tako se boriti s lijevim stranicama, desne bi se dale do polovice knjige čitati, ako lijevu stranicu pridržavaš. Od polovice knjige – obratno. Boriš se s desnom, a lijeva se ne miče.

Nakon završetka prvog osnovne, dobio sam od Školskog vijeća (nisam imao pojma tko je to, ali za svog predstavnika su izabrali moju učiteljicu) na dar knjigu Anđelke Martić „Pirgo“, za odličan uspjeh i primjerno vladanje (ni s kim nisam vladao, ali valjda taj netko Vijeće zna). Ljeto je bilo dugo i uspio sam tu priču o jednom lanetu nekako pročitati jer bilo je i kišnih dana pa čitanje nije izgledalo kao gubljenje vremena. Dotad nikad nisam vidio lane, izgledalo je kao jare, koza, samo što je imalo točkice po sebi.

Sljedećeg ljeta, nakon drugog osnovne, dobio sam Bibliju za mlade, ali ne od Školskog vijeća. Nju sam pročitao za dva dana, samo s pauzom za spavanje. Sljedećih nekoliko mjeseci glava mi je bila puna likova poput Nabukodonozora, Solomona, Lota, Danijela, Isusa, Petra, Pavla, poslanica, psalama.

U školi su slijedili Šegrt Hlapić, Šuma Striborova, to je bilo prihvatljivo. A onda, valjda kod prve prave lektire – rupa u pamćenju. Freudovci bi sigurno u tom prepoznali potisnutu traumu, a trauma je doista i bila. Sjećam se samo da sam okrenuo prvu stranicu i negdje po sredini stranice je pisalo kako kraj vododerine stoje rododendroni!?

Što je vododerina? Znam što je jaruga, što voda radi kad pada pljusak, što je povodanj, ali vododerina? Voda dere? Što dere? A rododendron? Dalje nisam čitao. Ne sjećam se ni naslova, ni autora, još mi zvone otad vododerine i rododendroni. Zamisli – dijete od 10 godina izložiti takvom zlostavljanju. Rododendroni!? Otad je prošlo nekoliko puta po deset godina, a ja nikad za sve to vrijeme nisam čuo živog čovjeka da je izgovorio ijednu od te dvije riječi. Taj pisac je sigurno bio zao čovjek. Možda je on bio taj Školsko Vijeće koje je odlučivalo o lektiri?

Da se mene tad pitalo što bih za lektiru., rekao bih Može li o Bleku Steni, likovi su Rodi i Profesor Okultis, ili o Zagoru Te Neju i Chicco Caetano Lopez Martinez Gonzalez, ili o Komandantu Marku i Blafu, Žalosnoj Sovi. Može i Kapetan Miki i Frenki Beleven. Ma može i Teks Viler i Kit Karson. Kasnije u višim razredim bi mogao i Lun – Kralj ponoći.

Ali tko djecu pita što bi? Željezo se kuje dok je vruće, a djeca odgajaju kad je vrijeme. Programiraš ih svojim programima, strašiš svojim strahovima pa se za dvadeset-trideset godina pitaš zašto se nitko ne buni, zašto biramo najgore od nas na vlast i slična besmislena pitanja. Kotač povijesti se okreće kao žrvanj i stišće mladice dok ne otvrdnu, dok ne postanu krute i nesavitljive. Kako bi i sutra djeci davali lektire s vododerinama i rododendronima.

VAŽNA PORUKA ZA LOGIČARE

Vrijeme uvjeravanja prolazi. One koji ne shvaćaju što se događa, treba ignorirati i ne gubiti vrijeme na njih. Poštene, empatične i logične osobe se trebaju okupiti, bez obzira na osobna uvjerenja i svjetonazore. Osim raskrinkavanja, dolazi vrijeme djelovanja brojnim i legalnim sredstvima u gospodarstvu, zdravlju, autonomiji… U protivnom, sve će nas porobiti.

Pitate se što učiniti nakon čitanja ovog teksta? Jednostavno, šaljite i dijelite tekst poštenim, empatičnim i logičnim osobama. Informirajte bližnje o postojanju portala Logično. Priključite nam se na našem Telegram kanalu tako što ćete kliknuti na Vijesti.  Od danas možete komunicirati i pisati nam u Telegram grupi Zajednica. Budimo složni, mudri i jaki.


Posjetite naš novi video kanal na platformi Odysee i obvezno se registrirajte, kao i najveću arhivu alternativnih video snimaka Jubitu.

Svidio vam se članak i
pitate se što možete napraviti?
PODIJELITE ga s PRIJATELJIMA

*Stavovi izneseni u kolumnama su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Logicno.com

Nije pronađen nijedan rezultat.

Pretplati se
Obavijest
guest
Zaštitite svoje ime u komentarima... REGISTRACIJA
33 Komentara
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
Crni žutokljunac
Gost
Crni žutokljunac
2 godine prije

Au,lektira ! Za cijelo śkolovanje pročito knjigu i po.

hribar
Gost
hribar
2 godine prije

ztagor, veliki blek, komadant mark i ostala ekipa su zakon
naravno uz alana forda.
nikad čuo za povratak filipa latinovicza, dunda maroja
i ribarsko prigovaranje

Har Megiddo
Gost
Har Megiddo
2 godine prije

Jednom prilikom sam se našao u nekom snobovskom društvu “pametnih i knjiških ljudi”, što bi rekao knez Branimir, u kojem se povela priča o knjigama, književnicima i sl. Svi su uglavnom spominjali neke nikad-čuo-likove, koji su im iz nekog razloga puno zanimljiviji nego uobičajeni klasici. Kad su mene pitali što… Pročitaj više »

Bruno
Gost
Bruno
2 godine prije
Reply to  Har Megiddo

Svi smo to čitali kao djeca. Makar nije sigurno tko se skrivao iza pseudonima Derek Finegan. Nije samo Brana Nikolic jer je stil pisanja i izražavanja bio različit. A i životopis glavnih junaka se razlikuje od priče do priče. To su one priče gdje mozak utrne, obuzme ga tupilo dok… Pročitaj više »

Har Megiddo
Gost
Har Megiddo
2 godine prije
Reply to  Bruno

@Bruno, ipak jeste Brana Nikolić, prije negdje oko četiri godine dao je intervju za Večernje novosti u kojem je potvrdio da je on zapravo Derek Finegan.

Bruno
Gost
Bruno
2 godine prije
Reply to  Har Megiddo

Da, znam da je to bio Brana Nikolic, ali nije bio jedini autor koji je pisao romane o ninji Eldridzu pod pseudonimom Derek Finegan, ako se točno sjećam.

Hugues de Payns
Gost
Hugues de Payns
2 godine prije
Reply to  Bruno

Što se tiče Frederika Eštona to je sigurno bio Mitar Milošević. Kod Ninđe je prvih nekoliko brojeva prevođeno s engleskog što je pisao neki Amer pod pseudonimom Vejd Barker. Onda na scenu stupa Derek Finegan što je potvrdio Brana Nikolić da je on pisao kao i neke druge pseudonime za… Pročitaj više »

Bruno
Gost
Bruno
2 godine prije

Da, tako je. Prvih šest brojeva su bili originali i bili su poprilično bezveze. Onda je to preuzeo Derek Finegan, to jest Brana Nikolic. Barem idućih oko 100 brojeva. Njegove priče bile su toliko brutalne sa hektolitrima prolivene krvi da sam mislio da je čovjek pod nekim drogama. Nakon toga,… Pročitaj više »

ANTINWO.HR
Gost
ANTINWO.HR
2 godine prije

Te lektire su jedno obično sranje bile i biti će !J… ih onaj ko ih izmisli

Umpah Pah
Gost
Umpah Pah
2 godine prije

Bravo za tekst !
Vododerina je ženskog rododendrona?

WTF
Gost
WTF
2 godine prije
Reply to  Umpah Pah

Rododendrona je rodila Dendrona inače oca od Filodendrona, koji skuplja danske dronove.

pitiah
Gost
pitiah
2 godine prije
Reply to  WTF

dao bih ti bar dvadeset pluseva ali sustav ne da 🙂

pitiah
Gost
pitiah
2 godine prije
Reply to  pitiah

ljubitelj dronova iz Danske, wtf brutalan tok svijesti, he, he

Piretis
Member
Piretis
2 godine prije

E sad ne znam je li ovo bila pohvala ili pokuda lektiri? Ili je bila pohvala stripu? U stvari ljudi se dijele na one koji čitaju (ne mislim na one koji znaju čitati nego na one koji tu vještinu koriste u slobodno vrijeme) i na one koji ne čitaju (ako… Pročitaj više »

Umpah Pah
Gost
Umpah Pah
2 godine prije
Reply to  Piretis

Čita čita Tarzana?
Trumpov glasnogovornik=Trumpoderina?

Zagor
Gost
Zagor
2 godine prije

Volim čitati, ali “Povratak Filipa Latinovića” je bila noćna mora.

Piretis
Member
Piretis
2 godine prije
Reply to  Zagor

@Zagor- Može prijedlog? Probaj ponovo pročitati. Meni se desilo da sam ga čitao još krajem OŠ i naravno ništa mi nije bilo jasno. Čitao sam ga ponovo prije par godina i to je sada sasvim drugi roman. Dapače, sada mi se čini izvrnim.

Ferdo
Gost
Ferdo
2 godine prije

Lijepo podsjećanje na djetinjstvo i ranu mladost. Koliko sam samo tih romana (stripova) pročitao, a i skupljao sam ih. Poslije su na red došli pisani kaubojski romani. Sa sjetom se sjetim tih lijepih i prohujalih vremena.

TomRy
Gost
TomRy
2 godine prije

Mitar Milosevic/Frederik Eston i njegov Lun kralj ponoci su mi obiljezili djetinjstvo i u mojim mislima je bio daleko veci laf od Jamesa Bonda.
Imam naviku citati i dan danas i mogu reci da mi sva suvremena tehnologija ne moze zamijeniti papir i sustanje listova pod prstima.

Hugues de Payns
Gost
Hugues de Payns
2 godine prije
Reply to  TomRy

Lun je zakon za Bonda ali to je prokletstvo malog jezika. Bond je pisan na engleskom pa su došli filmovi i stekao je svjetsku popularnost. Lun je nepoznat van područja bivše Juge. Možemo samo zamisliti što bi bilo da je Lun pisan na engleskom koji je zbog britanskog kolonijalizma danas… Pročitaj više »

Bruno
Gost
Bruno
2 godine prije

A šta je sa T. H. Grejč? Njegov Hejzi bio je najsposobniji detektiv zapadne hemisfere. A i najveći zavodnik. Nije mu ni ninja Lesli Eldridz bio ravan. Autor se zove ( ne znam jeli još živ) Gradimir Paščanovic.

Riddick
Gost
Riddick
2 godine prije

Odlican tekst, pamcenje na dane iz klupe vas odlicno sluzi, ni ja ne bih mogao da se setim toliko detalja iako sam pre nekoliko godina zavrsio sa skolovanjem. Ako bih ista radio drugacije da mogu ponovo da se vratim u skolu citao bih lektire, to sto se tada procita je… Pročitaj više »

Lucija
Gost
Lucija
2 godine prije
Reply to  Riddick

Riddick “…dragoceno za opstu kulturu odrastanje sazrevanje fond reci kojim raspolaze…” Apsolutno točno. A točno je i da su neke od tih knjiga “preteške” i nerazumljive za te uzraste. Stvar je tim zagonetnija jer preporučeni pisac ima i drugih romana i pripovjetki, vjerojatno preporučljivijih. S knjigama je kao i s… Pročitaj više »

Riddick
Gost
Riddick
2 godine prije
Reply to  Lucija

Ima teških i nerazumljivih knjiga, Hazarski rečnik je naj haoticnija knjiga posle nje ilijada i odiseja.
Haha, i meni se slično dešava sa mnogim filmovima isto koje sam gledao kao klinac, tek kasnije shvatiš težinu i smisao nekih reči i radnje.

Lucija
Gost
Lucija
2 godine prije
Reply to  Riddick

Meni je ‘Hazarski rečnik’ O.K., čitala prije ohoho godina…posudila knjigu…by, by. Možda bi trebalo početi ranije s stvarima kao što je ‘Svjetlost u avgustu’. Ipak, moram priznati da ima i knjiga i pisaca koji nikako da ‘legnu’; dva puta u životu sam pokušavala pročitati ‘Plodove gnjeva’ (Steinbeck, The Grapes of… Pročitaj više »

Riddick
Gost
Riddick
2 godine prije
Reply to  Lucija

Ne znam za knjige koje ste napomenuli osim Haz. Recnika ja u zadnje vreme citam o menadzmentu ekonomiji imam neke planove da zavrsim jedan kurs pa ne bih puno da lutam sa knjigama 😉 kao sto sam nekada. 3% samo, postoje i audio knjige i online biblioteke ali kada neko… Pročitaj više »

Umpah Pah
Gost
Umpah Pah
2 godine prije
Reply to  Riddick

@Riddick:
Molim !

Riddick
Gost
Riddick
2 godine prije
Reply to  Umpah Pah

What?
Umpah vi bi ste bili idealan pisac poezije za decu ili kratkih pripovetki.

Umpah Pah
Gost
Umpah Pah
2 godine prije
Reply to  Riddick

@Riddick:
Arhitektura pripovijedanja?
Prekrasna je pripovijetka kad je piše arhitetka?

Vi nije potrebno!
Da predjemo na mi?

Riddick
Gost
Riddick
2 godine prije
Reply to  Umpah Pah

Hahaha, retkost je videti danas coveka sa vedrim duhom cak i medju omladinom…
Ziv mi bio 100 god.

Hugues de Payns
Gost
Hugues de Payns
2 godine prije

Ja sam bio od onih koji su čitali lektiru iako su mi stripovi i pisani romani bili puno draži. Bilo je tu stvari koje ti bolje legnu, neke pročitaš na silu. Sjećam se i tog Pirga, neka domaća verzija Bambija. Ne znam da li je baš nadahnut Bambijem ali sve… Pročitaj više »

Zvrk
Gost
Zvrk
2 godine prije

Ne čitam knjige ni stripove. Možda jedino idu u obzir putopisi i rječnici stranih jezika. Možda ovim sam samog sebe isključio iz rasprave ali ipak ću dat neki svoj komentar…bacam 5 lipa štono bi se reklo. Lektira sama po sebi ima pomalo negativno značenje – označava nešto što se mora… Pročitaj više »

Brainstorm
Gost
Brainstorm
2 godine prije

ovaj komentar volim: “Nitko nikada nije, nakon vrtića, rekao da mora ‘operati ruke’ ili da je ‘pao sa stolaca’ ” iz: “hrvatski jezik se u hrvatskim školama uči kao da je strani: učite glagolska vremena i padežne prijedloge, deklinacije pridjeva i aspekte glagola, jotaciju i nepostojano ‘a’ – iako baš… Pročitaj više »

POVEZANE VIJESTI

Nije pronađen nijedan rezultat.

Izbornik