fbpx

Axolotl – Ambystoma mexicanum

Ambystoma mexicanum Axolotl vodozemac riba

Ovaj čudan vodozemac zapravo nije ni riba već amfibija. Prvobitno je pronađen u nekoliko jezera kao što je Xochimilco blizu Meksiko City-ja. Jedna od mnogo neuobičajenih stvari kod ove vrste je što ovaj vodozemac postaje “odrastao” bez ikakve metamorfoze, umjesto razvijanja pluća i odlaska na kopno ova životinjica ostaje vodozemac.

Od 2010. godine čitava vrsta se vodi kao ugrožena i nalazi se na ivici izumiranja. U poslednjih 20 godina broj jedinki ove vrste je opao toliko da se više gotovo ne mogu pronaći u prirodi. 1998. godine broj ovih vodozemaca je dostizao do 6 000 jedinki po kvadratnom kilometru, da bi 2008. godine pao na svega 100 jedinki. Meksiko City trenutno radi na izgradnji skloništa za ove vodozemce. Axolitl postaje zreo u dobi od 18 do 24 mjeseca a dostiže dužinu od 23 cantimetra iako pojedini primjerci dostižu i do 45 centimetara. Najbitnija karakteristika ovog vodozemca je njegova nevjerovatna moć regeneracije koja je predmet brojnih naučnih istraživanja. Axolotl je sposoban za regeneraciju čitavog izgubljenog uda za samo nekoliko mjeseci, mogućnosti njegove regeneracije su toliko velike da je ovaj vodozemac sposoban regenerisati sve svoje organe uključujući i sopstveni mozak. Mogućnost Axolotla da regeneriše dio mozga koji je fizički uklonjen ili da prihvati kompletan drugi organ poput oka drugog Axolotla daje nadu naučnicima da će prodrijeti dublje u tajne regeneracije i omogućiti korišćenje novih saznanja u liječenju teških trauma kod čovjeka.

2 1
Ocijenite članak
Pretplati se
Obavijest
guest
14 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Zadranin
Gost
Zadranin
1 godina prije

@Lucija
Ova životinja imenom “axolotl” i izgleda poput Bene Tleilaxa.. 😂

Lucija
Gost
Lucija
1 godina prije

Ma neee..beštijanac je čudan, ali nije odvratan…
😊 prva mentatska projekcija: F. H. je znao za ovo? U njegovo vrijeme ameri bi često skoknuli do Mexica ?
Naime, koristi izraz ‘axlotl tank’…
U zadnjem dijelu smo saznali što je to…

Lucija
Gost
Lucija
1 godina prije

Našla ‘greškicu’. Lucilla opisana kao ‘smeđokosa šarmerica sa…’u ‘Hereticima’, a sa bijelom kosom ‘kao pjesak’ u zadnjem dijelu…
A budući da pretpostavljamo da Bene Geserit ne farba kosu i da je Lucilla premlada da bi posjedila…

Zadranin
Gost
Zadranin
1 godina prije

@ Lucija

Nemoj mi kvariti Lucillu, nisam je tako zamišlja.. 😂

nessy
Gost
nessy
1 godina prije

Ne samo skoknuli, nego i konzumirali.

Lucija
Gost
Lucija
1 godina prije

“- Mogućnost Axolotla da regeneriše dio mozga koji je fizički uklonjen ili

– da prihvati kompletan drugi organ poput oka drugog Axolotla …”
Ljudi.
Kako beštijica ima reguliran imuni sustav?
Možda već imaju rezultate istraživanja jednostavnijih stvari, npr kad guštet uzgoji novi – rep.
Žao mi je da nisam studirala biologiju.

Stajerc
Gost
Stajerc
1 godina prije

Slicne karakteristike ima i “covjecja ribica” koja postoji na nasim prostorima a ciji gen detaljno istrazuju vec neko vrijeme.
Po slici i opisu sudeci, ocito su u nekom srodstvu.

otpisani
Member
Famed Member
otpisani
1 godina prije

Ima jedna kontradikcija koja mi vrišti ! —“U poslednjih 20 godina broj jedinki ove vrste je opao toliko da se više gotovo ne mogu pronaći u prirodi.” … i u nastavku: – “Axolotl je sposoban za regeneraciju čitavog izgubljenog uda za samo nekoliko mjeseci, mogućnosti njegove regeneracije su toliko velike da je ovaj vodozemac sposoban regenerisati sve svoje organe uključujući i sopstveni mozak.” !?!?

Ajde molim jednog odvažnog “darvinistu” da mi objasni ovaj fenomen ??? Kako je moguće da se ovaj vodozemac razvio do savršenstva, čiji je genom 10(!) puta veći od ljudskog i može se kompletno regenerirati, ali nije sposoban opstati i za sada ga ima samo u laboratorijskim uvjetima (i sve u zadnjih 20 godina ???)

Interesantna je i sama zainteresiranost i usredotočenost znanstvenika za taj specifičan organizam —

“genom-Dugi niz od 32 milijarde baznih parova genoma aksolotla objavljen je 2018. godine i najveći je životinjski genom dovršen do sada. Pokazali su genetski putevi specifični za vrstu, koji mogu biti odgovorni za regeneraciju ekstremiteta. Iako je genom aksolotla oko 10 puta veći od ljudskog genoma, kodira sličan broj proteina, odnosno 23.251 [24] (ljudski genom kodira oko 20.000 proteina). Razlika u veličini uglavnom se objašnjava velikim dijelom ponavljajućih sekvenci, ali takvi ponovljeni elementi također pridonose povećanim srednjim veličinama introna (22.759 bp) koje su 13, 16 i 25 puta veće nego kod čovjeka (1.750 bp), miša (1.469 bp) i Tibetanske žabe (906 bp).
(google prijevod iz Wikipedije)
………………………………………………………………………………………………………….
Moje je mišljenje da je taj organizam kreiran u nekom obližnjem laboratoriju i svojevrstan je “maturalni zadatak” koji su od Kreatora odabrani ljudski znanstvenici dobili na putu usvajanja znanja u genetici a sa konačnim ciljem da u doglednoj budućnosti “maturiraju” na polju kreacije novih vrsta. i života uopće…sa vjerojatnim ciljem poboljšanja funkcionalnosti i vijeka trajanja ljudskog organizma u ekstremnim uvjetima… ili bogatašima za debele novce dati šansu regeneracije svojih starih bezvrijdnih tjelesina (?)

A što vi mislite?

(u zadnje je vrijeme na ovom portalu sve više “provokativnih” članaka koje imaju za svrhu (??) da budu mamac za ljude poput mene, kako bi se vidjelo koliko nas ima (??)

Lucija
Gost
Lucija
1 godina prije

otpisani
Prvo vidjeti komentar od nessy😊.
Drugo. Kako nestaju vrste koje nestaju? Prvo i osnovno: uništenje STANIŠTA..

Stajerc
Gost
Stajerc
1 godina prije

Tako to ispadne kad se pripadnici ancient aliens zajednice ukljuce u znanstvene rasprave.
Za tvoj info … covjecja ribica ima 15x duzi genom od ljudskog. A neces vjerovati … najduzi poznati genom pripada jednocjelicnoj amebi (100x veci od ljudskog) 😉

Emiliano Zapata
Gost
Emiliano Zapata
1 godina prije

Mislim da te lakse otkriti na facebooku?

Lucija
Gost
Lucija
1 godina prije

Otpisani
Jesi li pročitao što sam napisala kod one jabučice otrovne? O neg.krvnoj grupi?

otpisani
Member
Famed Member
otpisani
1 godina prije

Evo, pogledao i odgovorio.

Emiliano Zapata
Gost
Emiliano Zapata
1 godina prije

Kako su nestali ako su toliko otporni? Nisam znanstvenik ali po opisu bi rekao da su otporniji od zohara i stakora!? Bas me zanima bi li spasavli navedene da kojim slucajem izumiru?

POVEZANE VIJESTI

Izbornik
14
0
()
x