Degustacija vina

Degustacija vina u Francuskoj

Moj sin uvijek nađe neki razlog koji ga odvede u Francusku i često mi ispriča neke svoje doživljaje iz te zemlje. Prije nekoliko dana je bio tamo na degustaciji vina.

To je bilo u jednom selu vinara, tradicija koja se uspješno održava već godinama. Mene i ne zanima toliko priča o samom vinu koliko sve ono oko njega. Neki meni nepoznati detalji o ljudima, običajima…

U te dane u selo se sliju turisti i ljubitelji vina ne samo iz okolnih mjesta, nego iz cijele Francuske, pa čak i izvan nje. Može se ući slobodno u svaku kuću lokalnih vinara i isprobavati vino do mile volje. Domaćini su gostoljubivi, već navikli na ovakve posjete, i kada dođete u njihovu kuću ili podrum, djeluju tako kao da su baš vas i baš toga trena očekivali da dođete. Odmah vam stave na raspolaganje svoje proizvode, a vi činite ono zbog čega ste i došli. Teško da možete obići baš sve vinare, ali posjetite one koje ste planirali ili idete nasumce, pa degustirate koliko možete i koliko stignete.

Osim ovog načina obilaska i degustiranja, ima i jedna prostorija koja je zajednička za čitavo selo. U njoj su izložena sva vina, svih proizvođača, na jednom mjestu, pa oni koji žele manje hodati obično većinu vremena provedu u ovoj sali. Do ove godine, po podu u ovoj prostoriji su prostirali sloj od oko 20 cm piljevine. Zašto? Zato što ima i način kušanja vina takav da se vino u ustima promućka, a onda ispljune i nakon toka procjenjuje okus u ustima. Zbog piljevine na podu manje je prskanja, obuća i hlače se bolje sačuvaju od fleka. Prošle godine, kaže sin, došla je u ovu prostoriju na degustaciju jedna žena s bijelom pudlicom, a izašla s crvenom. Bila je sva polivena i obojena vinom. Ali ove godine su umjesto piljevine po podu stavili neku burad u koju degustatori ispljuvavaju vino.

Ljudi u ovom selu, koje je poprilično udaljeno od gradske vreve, ponašaju se vrlo slično našim ljudima po selima u Bosni. Ništa neobično nije vidjeti auto s razbijenim farom ili vratima, blatnjav ko zna od kada. Može se sresti i mještanina sa zakrpom na odjeći, zamazanog od posla i neobrijanog, ali ako od njih nešto zatražite, spremni su odmah priteći u pomoć. Ako zakasnite i nemate prijevoza, oni će naći vremena da vas odvezu, i to besplatno, a lako će vam ponuditi i da prenoćite ili da jedete. U lokalnoj kafani im je prve večeri nestalo struje pa su sjedili uz svijeće. Kaže sin, da ne pričaju francuski, pomislio bi da si u Bosni.

Naravno, ovdje se može i nabaviti vino po povoljnijim cijenama nego u prodavnicama. Za vinare je to nešto bolja zarada jer je ova cijena viša nego što ga prodaju naveliko, a prodaju ga bez problema još i prije nego što je proizvedeno. Ipak, ta razlika u cijeni vinarima nije glavni motiv za organiziranje ove manifestacije. Više je to druženje za njihovu dušu, a kako oni vole svoj posao, čiji je sastavni dio i uživanje u vinu, tradicija se, vjerujemo, neće lako prekinuti.

Ako vam se članak svidio, podijelite ga ->

najnoviji najstariji najviše ocjenjeniji
Obavijest
Imam
Gost
Imam

“da ne pričaju francuski, pomislio bi da si u Bosni.” Ista je stvar I sa ircima I sa njemcima. Svaka zemlja ima svog bosanca. I to oni koji upravljaju ljudima jako dobro znaju. Ne postoje zle nacije

Imam
Gost
Imam

…. samo zli pojedinci

otpisani
Gost
otpisani

To je dan “otvorenih podruma” koji se već neko vrijeme održava u Istri (zadnja nedjelja u maju), baš po uzoru na taj francuski običaj.
No, ima jedna razlika, u Francuskoj je kultura vina “starija od boga” i tu ljudi ne ulaze u podrume domaćina samo da bi se taj dan opili besplatnim vinom, već je to samo prilika da isprobaju novo godište i kupe sebi povoljno zalihe, jer je pijenje vina, tamo, dio kulture stola i života uopće.
Kod nas je to malo drukčije, Domaći, stariji Istrijani su od uvijek, također pili vino ali su si ga svi uglavnom sami proizvodili za sebe ili bi, (nakon osipanja sela za vrijeme socijalizma) kod seljaka kupili vino, uglavnom rinfuzno.
Nakon rata, oko 95. se vinarstvo u Istri počelo dizati na viši nivo, tako da danas u istri imamo vrhunske vinare i vrhunski opremljene podrume koji bi bacili sjenu i na one najpoznatije Francuske.
Naravno, oživljavanjem modernog vinarstva i vinarenja pojavila se potreba i za boljom prezentacijom tog Božanskog proizvoda i širenje kulture pijenja vina, tako da se sada u Istri a i cijeloj Hrvatskoj stalno povećava broj ljudi koji su prihvatili vino i redovno ga piju uz obrok i u raznim prigodama
Na žalost, liberalizazijom tržišta, došlo je do poplave tog tržišta raznim uvoznim vinima koja guše domaće vinarstvo…

Što se tiče usporedbe francuskog i bosanskog sela i seljaka, to definitivno stoji, jer je Francuska od davnina tradicionalno seljačka zemlja a to se odrazilo i na kulturu cijele nacije.
Pljuvanje vina na pod ne čudi jer nekada nije bilo posebnih posudica (pljuvačnica) pa je bilo normalno da pljuneš na pod a piljevina je samo dobro praktično rješenje.
Francuzi, općenito nisu pridavali veliki značaj higijeni tijela i okoliša pa su (valjda) iz tog razloga morali pronaći rješenja u raznim perfemima u kojima je Francuska bila najbolja a i danas prednjači.

Pretpostavljam da će se i kod njih uskoro dogoditi veće promjene koje donosi “novi svjetski poredak” (iako se oni još uvjek bore da im se tradicije ne zatru)

Vladimir
Gost
Vladimir

Bio na degustacijama i nikad nisam pljuvao na pod. O cistoci Francuza netreba pisati gluposti, nisu drugaciji od ostalih naroda Evrope.

Siniša
Gost
Siniša

Ja bih rekao da si ti spao sa bukve.

krivA
Gost
krivA

..osipanje sela u doba socijalizma..?! U to vrime, po mrni nepotrebne upotrebe rici..socijalizam.., na prelasku osnovne i srednje skole, svakodnevno od mnogih ozbiljnijih i starijih, koji su uvik bili prepuni savjeta za mlade, redovito san uvjeravan..uci.., uci.., budi ing ili neko vise pozicuonirano drustveno “m..do”.., neces valjda bit manoval. Jer..sinko.., lakse je “brojat vrice nego nosit vrice”.., lakse je skrabat penkalom po papiru nego kopat kanale. Ok.., nismo svi za sve. Mislim da je ponekad ipak lakse nosit vrice nego ih brojit. Noseci ih, istina.., fizicki se umoris ali didjes kuci i odmaras te ne mislis vuse na njih di sutra. Ali onaj sto ih broji..cesto mu se dogodi da “posal nisu doma” i stalno konta je li dobro izbroja. Sto je od toga lakse.., ne znam, ali znan da nakon fizikale bi bija rastereceniji. Imao san u drugi posao koji je zahtjevao ipak neku vrstu odgovornisti i kad bi mu pristupao, uvik je bija “grop u stumku”. Zivot na selu nije lagan, gradovi su davali mogucnost izbora “lagodnijeg” zivota i uz odjelo i kolarinu vecina je mogla “gospodom biti” i umisto nosenja vrica i motike uruci odlucili su se za penkalu. Vecina je prebrzo, zbog novih mogucnosti zaboravila ili smetnila sa uma, da ZEMLJA HRANI. Po meni..stvar je u mentalnoj prisudbi pojedinca. Socujalizam je pruzio mogucnist a pojedinac je imao mogucnost izbora. I sela i gradovi sa svojim isobitostima itekako su potrebni svakom drustvenom uredjenju. Da su ovi proizvidjaci vina odlucili zamjenit motiku penkalom.., ne bi ni degustatora bilo.

Dub Miroslav
Gost
Dub Miroslav

Flaširali su isto vino u više različitih flaša i dali mu različita imena. Probali su ga naj veći poznavatelji vina iz cijele evrope. Gle čuda! Vino u luksuznim flašama i imenima s vrhunska tako je i ocjenjeno. Vino u prostijim flašama je ocjenjeno kao prosječno a ono označeno kao “točeno” je imalo puno mana. Jedina mana su očito bili “ekspertni profesionalci”, O uzrocima ove pojave treba razmisliti svaki put kad se kupuje nešto “luksuzno”.

Vladimir
Gost
Vladimir

Kad imas 70 godina, a volis dobro vino, vise te nemoze nitko prevariti. Jednostavno se oslonis na tvoj ukus i ne gledas etikete ni pakiranje.

Dub Miroslav
Gost
Dub Miroslav

Vladimir
Kad imaš te godine ili deset godina manje, kao ja, piješ točno kako si napisao i u tome je ljepota poznijih godina – uživaš u onom što se tebi sviđa, ne u onom što drugi diktiraju . Poradi toga, govore da treba birati starije političare. Možda ne shvaćaju moderne tehnologije, no ne možeš im prodati rog za svijeću!

Maja
Gost
Maja

ili u jeftino vino stavis malo odgovarajuceg praha i promuckas, te tako dobijes “skupu kvalitetu, buke'”. to rade i francuzi, svi.

Dub Miroslav
Gost
Dub Miroslav

Majo to je protuzakonito. U praksi se sade nasadi agruma uz vinograd da bi se dobila posebna, specifična aroma (to je jako bitno, nešto sitno o tome znam no treba pitati profiće). Divim se ljudima koji to znaju prepoznati kao poseban buke, no činjenica je da psiha ima veći utjecaj od osjetila ( eksperimenti sa somelierima su pokazali)! ( Nemoj zamjeriti što nisam principijelan u pravopisu i gramatici. Relativno rijetko pišem slobodan tekst. S ljudima razgovaram svaki dan i informacije koje mi daju su od životne važnosti za njihov život i zdravlje. To me je naučilo da su mala odstupanja dopuštena ukoliko se potpuno razumijemo.)

Maja
Gost
Maja

osim finoga, gustog bukea, dodaje se u metalne “kontejnere vina” i fina hrastova pilovina koju nakon kojeg tjedna ocijede, tako da vino ima tek po hrastovoj bacvi. na zalost trikova imas svuda u prehrambenoj industriji.

Siniša
Gost
Siniša

Je proiv zakona ali tebi i Vladimiru to prodaju.

krivA
Gost
krivA

…da ne ispadne da sam skroz odlutao od teme raduje me saznanje da neki koji se vinarstvom bave nisu zabiravili da se vino I OD GROŽĐA MOZE NAPRAVITI. E sad bi drobio jos malo. Svi ti vinari iz Francije, svoje vinograde obradjuju na SVOJOJ zemlji i proizvode ga u svojim podrumima a degustatore ugoscuju u svojim domovima i selima. Nisu se “dosjetili”, a u potrazi za jeftiijom radnom snagom i procesom proizvodnje, potraziti udaljenije i siromasnije zemlje, slicnog geografskog polozaja i klime, te tamo preseliti svoje nasade i samo povremeno vrsiti kontrolu proizvedenog. Ostali su kod kuce, rade i omogucili svojim ljudima mogucnost rada i zarade. U nekim drugim granama idustrije stvari su malo drugacije. Potraga za jeftinijom radnom snagom..u ime konkurentnosti na trzistu ili u ime vece zarade..! Pogoni se “sele” a domicilno stanovnistvo ostaje bez zaposlenja i gube se radna mjesta. “Autimatizaciju i robotizaciju” proizvodnog procesa namjerno i njihov “doprinos” svemu tome namjerno ne spominjem. Tako se Renault sklapao u Sloveniji, Golf u Sarajevu, a nas Koncar veliki dio svojih proizvoda, pogotovo hladnjaka, proizvodi i sklapa u Turskoj. I..??!! Sad smo u situaciji da nam je industrija, ako je uooce i imamo, posvukud i kronicni nedostatak radnih mjesta. Vec smo dugo u situaciji da prosimo za bilo kakove vrste stranih ulaganja i dokapitalizacija necega sto nam je od “nazovi industrije” preostalo U IME OTVARANJA NOVIH RADNIH MJESTA..! Prostituiramo svoju sposobnost, znanje i energiju za sicu i postajemo zemlja JEFTINE RADNE SNAGE. A nema tome dugo da je Francuska najavila zatvaranje Renaultovih pogona koji nisu u Francuskoj i povratak proizvodnog procesa u Francusku. Da li su to sproveli u djelo.., ne znam. Pitam se cemu sebi “pucat u nogu”.., sa jedne strane u “nekoj namjeri” svjesno gubis radna mjesta a paralelno prosis oi svjetu da ti ih drugi otvore, radit za neki novcani prosjek dok oni..dokapitalizatori u strani ulagaci “ubiru i pobiru vrhnje”??!!! Na selu.., seljak je uvjek radio..obiteljski se radilo na imanjima da bi se imalo i ne iskudjevalo u periodima kad zemlja ne rodi. Samo se visak prodavao ili trampio za nesto sto je trebalo. Dok ne povratimo industriju medju nase granice i ne budemo vidili racuna o njoj vlastitom odgovornoscu, te automatizmom stvorili upraznjena radna mjesta i pruzili priliku nasim ljudima za rad, imat cemo iseljavanja mladih, MMF i novu valutu..plasticne prazne boce po kontejner sefovima! Eto.., morao sam izlaprdat ovo. Dalo bi se jos ali..i ovako pretjerah. Zdravi i veseli mi bili..! ..IQ..t.l..

Siniša
Gost
Siniša

Mislim da bi oni preselili i to ali čini mi se da su vina baš ovisna o područjima i da ne možeš dobro Dalmatinsko vino napraviti negdje drugo.!?

Siniša
Gost
Siniša

Na Zapadu ima “za dušu”….ko bi rekao, ko bi se nadao!?
Elem…bijelo vino mi baš leži, na žalost navikao sam ga miješati sa mineralnom vodom, ali kada naletim na dobru domaću šljivovicu potpuno zaboravim na vino.

Vladimir
Gost
Vladimir

Voda u vinu za degustaciju je grijeh, ali ako si zedan moze ali ne u Francuskoj. U Francuskoj se ogovarajuce vino pije uz odgovarajuce jelo. Nekad su seljaci pili vino s vodom kad su radili na polju, kao u Hrvatskoj, ali danas to vise ne postoji. Sljivovica i vino, nikakve veze.

Siniša
Gost
Siniša

E moj prijatelju blage veze ti nemaš.

Vladimir
Gost
Vladimir

Ne, nemam blage veze, ali vec 45 godina zivim u Francuskoj i volim dobra vina.

Siniša
Gost
Siniša

Vidim znanje ti udarilo u glavu.

Siniša
Gost
Siniša

Vidim moram crtati…biti seljačina jeste karakterna osobina koju ti baš posjeduješ;biti seljak/težak je nešto najplemenitije i najteže zato ne melji;dimaće vino sa čistom izvorskom vodom je nešto izuzetno zdravo, samo vino opija i muti pritisak, voda je definitivno zdrava ali voda/vino je najokrepljujuće a ne opija i ne mlati pritiskom. Ako hoćeš da piješ domaće vino moraš miješati sa vodom, praviti bevandu…degustacija je za prefinjene kao ti koji pljuckaju i farbaju pudlice i jedu kao kolibri, za težaka koji puno radi i koji se puno troši to nije;pljucate par puta godišnjš, kenjate po restoranima sa čašicom dvije i prosipate pamet a ne znate šta je domaće vino, domaći pršut, domaći sir, domaće maslinovo ulje.
Ja sam dijete rakije šljivovice, ne smijem piti kao nekada zato sam prešao na vino/voda ali prava rakijica je extremno zdrava i liječi.

Vladimir
Gost
Vladimir

Pricam o seljacima zemloradnicima ili vinarima, seljacine ti ostavljam.

Siniša
Gost
Siniša

Elem…živiš u Francuskoj i odjednom pišaš kolonjsku vodu…ne preseravati se,ne pričamo o istim stvarima a definitivnobznam kako se završavaju ovakve degustacije a ako si i ti išao na njih onda si baš seljober jer glumiš finoću.

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik

Siniša
Može te iritirati pljuckanje po pudlici, ali potpuno neopravdano ljutnju iskaljuješ na Vladimiru. Nije rekao ništa što ne stoji i nije potcjenjivao sa strane.

Siniša
Gost
Siniša

U pravu je on, slažem se samo je pogrešno protumačio moje riječi jer ništa loše nisam mislio…samo sm rekao nšto svoje bez prozivanja.
Jbg…moram malo da zezam.

Damir
Gost
Damir

Siniša ne diraj Vladimira jer ti ništa loše nije rekao. Ja također živim u Francuskoj.

Siniša
Gost
Siniša

Pa šta…jeste li bolji, pametniji, vredniji?
Mrš bre kokši pokisle, ne možete skontati šta neko u tri rečenice kaže a glumite tu neko znanje. Ko ne voli pooiti dobro vino, ko ne konta šta je dobro vino a šta nije….samo dalabu, a grijeh je miješati vino sa mineralnom a nije ni zdravo;malo veći stručnjak od vas mi je rekao da se ne miješa ni sa vodom već gutljaj vina za gutljaj vode ali ako već radim tako onda obična voda. Volim alkohol, mogu piti i dobro i loše vino ali lošu rakiju ili loše pivo ne mogu, iznad svega preferiram dobru rakiju jer ti je to zdravlje kao čaša dobrog vina ili flaša piva na dan ali….urovan sam u piću, nisam pametan kada popijem i ne znam stati na jednoj zato pijem vino/voda, drugacije mi je pijanstvo a i duže mogu piti sa ljudima.
Želim reći…šta vi bre mislite ko ste!!!???

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik

Sigurnih 2,5 milijarde kuna će progutati do kraja godine Uljanik i to proračunskog novca, skupljenom na porezima.Možda ta suma bude i veća, ukupno preko 4,5 milijarde kuna. Zvuči kao epilog brutalne priče čiji pisac ne vodi računa o čitateljima, niti im podilazi. A prije nekoliko godina samo, divili smo se Uljanikovom proizvodu – čudu na svjetskim morima. Izgradili su brod tvornicu. Utovarao bi naranče, limune u Južnoj Americi, a u Europu bi dovezao gotovi juice. Tijekom plovidbe bi preradili voće i napravili sokove! To čudo zapravo i nije čudo, takvih običnih stvari sam se nagledao u djetinjstvu, doduše – uz malo manje tehnologije, ma je princip isti. Moj stric Nikola bio je osebujan lik. Kad su drugi odlazili u Njemačku, on i još dvojica prijatelja mu dospjeli su tek do Austrije, do Beča točnije. Ukupno s putem do tamo i natrag zadržali su se manje od tri mjeseca. Stric Nikola je iz svog gastarbajsterstva donio set lonaca i set njemačkih izraza. Tako smo svi ubrzo naučili da će on u trenutku iritiranosti reći Ovo je moj grunt! Znali smo i što je mitagesen. Govorio je da se vratio zato što su Austrijanci izračunali da im je preskup i da ne mogu plaćati toliki dječji doplatak. Stric je imao naime devetoro djece. Neki su mu povjerovali, neki nisu jer taj izlet u Austriju je stricu Nikoli bio jedini dodir s ‘poslom’, odnosno zaposlenjem u kakvoj firmi. Prije i poslije toga nikad i nigdje nije radio, osim na svojoj zemlji. Sa svojih devetoro djece, s Vrancem i svom tehnikom bio je moćan. Ne sjećam se da je išao s konjskom zapregom u Liku, to je valjda bilo prije mog rođenja, ali i drugi su pričali da jest. On sam je puno puta prepričavao dogodovštine s puta. S konjskom zapregom preko Velebita, natovaren s dvije bačve vina gore, odozgo s novcem, krumpirima. Znalo je tu biti svega. i hajdučije, i pljačke, i sačekuša na putu. Od svih poslova koji su se tijekom godine radili, nama djeci je najdraža bila berba grožđa. Koji Uljanik, koji brodovi!? Grožđe se bralo u pletene košare, na mašnjak bi se stavila košara za gaženje grožđa. Jači muški bi gazili grožđe, onda bi podigli portelu i ono nesamljeveno pustili u mast. Iz mašnjaka sve to ravno kroz tratur u kosletu i kući bi se dovezao gotovi mast. Kući kasnije još sam otočiti i pripremiti ostatke masta za pečenje rakije. Kako su godine sustizale i prestizale strica Nikolu, to su djeca bila jača i jogunastija, a on stariji i nemoćniji. Uvijek je volio više od degustacije vina. Nije on jedini pio, svi su pili i to u ogromnim količinama. Propustio je tako prepoznati promjene koje nailaze. Da se neće dalje moći s fizičkom radnom snagom, da će morati prodati konja i zapregu, da će morati kupiti traktor, tehniku. Djeca se razišla. Njih dvoje troje je otišlo kod brata mu Jure u Zadar, na školovanje, dvojica su otišla navigavati, kćeri se udale. Ostao je stric sam sa strinom. Konj iznemogao. Nije… Pročitaj više »

Dub Miroslav
Gost
Dub Miroslav

Što je pisac želio reći o temi: Degustacija vina?
Hvala za priču. Sviđa mi se i, tko više tko manje, svatko ima neko dirljivo sjećanje no malo nas zna lijepo to sročiti.

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik

Kad Ivo krene čitati komentare ispod svog teksta, vjerojatno se iznenadi svaki put gledajući kamo je njegova priča otišla. Nikoga da se sažali nad pudlicom, nitko ni glasa o pijanstvu. Jednom kad tvoja priča izađe vani, nije više tvoja. Ima svoju sudbu, neovisnu o tebi.
Ne pijem nikakav alkohol i nikad ga nisam pio pa ni vino. Zato znam puno o proizvodnji vina . Moj komentar je promašen što se tiče teme, svejedno mi je drago što sam ga napisao. Valja priče ispričati, minusi su prihvatljiva kazna za to.

Dub Miroslav
Gost
Dub Miroslav

Žao mi je što si moj komentar shvatio kao minus. Moj je minus što svoje svakodnevno iskustvo u razgovoru s ljudima pretpostavljam ljepoti tvojeg doživljaja i tvojeg izričaja. Psihoanalitički je tvoja reakcija savršena. Moj osjećaj za to skretanje je pogrešan. Sakrit ću se iza fraze:”Griješiti je ljudski”. Nadam se da se razumijemo?!

otpisani
Gost
otpisani

Son of Alerik
Tko vina ne pije ne vidi ni Boga ni Marije 😉

Siniša
Gost
Siniša

Ne kontam…komentar ti je na mjestu, pričaš priču vezanu o vinu a tekst je samo jedna priča a ovakve priče kao tvoja samo oplemenjuju i razvijaju tekst. Ako neko želi nešto reći o degustaciji neka reče ali sam duboko ubijeđen da tekst nije ograničen na jbn degustaciju.

Siniša
Gost
Siniša

Jbs SoA…kako si me samo rastužio ovom izuzetnom pričom.

Tony
Gost
Tony

Vino je jedna od najvecih ubleha u povijesti covjecanstva, tekućina koja daje laznu sreću. To pice od pokvarenog grozdja je unistilo i odnijelo milione i milione zivota. A pravi se od njega neko čudo i neka magija. Alkohol, droga, kocka su veliko zlo, koje samo donosi stetu covjecanstvu i brisanje alkohola, droge i kocke sa zemlje bi bio dar za citavo covjecanstvo. Ne shvatam potrebu covjeka da konzumira nesto redovno sto mu pomucuje razum i sto daje lazno blagostanje i sto nas na trenutke odvaja od realnosti. Ako bi moj zivot bio ljepsi uz redovnu konzumaciju vina il nekih drugih droga, onda bemti takav zivot. Sta ce mi u zivotu pored kisika, H2O i hrane dodatna ovisnost? Zar nismo vec ovisni od dovoljno stvari u zivotu? Lako je psihopatama vladati kad ovcama podaris alkohol, cigarete, kocku, sportska desavanja i ostale stvari koje zagadjuju covjeka i covjekov razum. Tanka je razlika izmedju vina i heroina, oboje donose iskljucivo destrukciju pored lazne srece i nade. Sto da se borimo za nasa prava kad mozemo gucnut dvije tri casice dobrog vina i zapalit jednu drinu sarajevsku. Ma lako cemo mi za nasa prava, ajmo mi popit jos po jednu, nek ide sve u 3 lijepe pm. Zivjeli dobri moji drugovi, iako bi svijet 10000 puta bio ljepsi i bolji da nema vina, rakije i ostalog djubra.

Maja
Gost
Maja

pa sta ti je jedan tako divan proizvod (ako je dobar i prirodan), kriv? zloupotrijebiti se moze sve sto jedes ili pijes. dijabetes, reuma, tumori, osteoporoza, sve kronicno dolazi zbog neispravne ishrane, zloupotrebe iste, zbog nedostatka po zivot odredjenih vitalnih materija. vino je u stara vremena bilo i lijek, mijesalo se sa odredjenim travama, zna se koji ucinak napr po zeludac ima bijelo, a koji crveno vino. stavljati ga u isti red sa heroinom – oprosti, sto te zapravo muci? imao si tatu pijanca, ili nisi gurman, ne volis okuse? gle, neki od najboljih mislilaca i pisaca voljeli su redovito dublje pigledati u casu, ne kaze se vez razloga – in vino veritas. zloupotreba, redovito opijanje je nesto drugo, druga tema, ( pri tom samo uzeti vise doze c vit.). tko moze neka uziva u okusima fermentiranig grozdja, meni je to grasevina, traminac, chardone ili cabernet souvignon. po mogucnosti sa vulkanskog tla i od privatnika.vino tehnicki i nije samo uzitak, vec spada pod hranu. ” a biti na vrhu jarbola po velikim valovima” kako opisuje biblija, jest nesto drugo. danas naci dobro, “zivo” vino jest rijetkost.

Piretis
Gost
Piretis

@Tony- Promašio si temu. Nije riječ o alkoholizmu nego o vinu. Istina da se vinom može opiti ali ne mora. Isto kao što se autom može kroz naselje voziti 120km/h ali nije pametno. A nije pametno (ni pošteno) prizivati prohibiciju.

Dub Miroslav
Gost
Dub Miroslav

Tony – Svoj opstanak ljudska vrsta zahvaljuje pivu i vinu. Pivo i vino su bili dvostruko korisni u prethistoriji i starom vijeku. Ovisno o geografskom položaju, jedini način da se sačuva energija (hrana) i izbjegne zaraza mikrobima ( dizenterija i sl. – voda je bila zagađena svuda osim na izvorima – kao i danas) bila je pretvaranjem šećera u alkohol. Sukladno tome, oni koji su proizvodili žitarice proizvodili su i pivo. Na mediteranskom kršu sunce energija se sakupljala i čuvala u grožđu, odnosno u vinu ( sušilo se grožđe , no muhe i bakterije na njihovim nožicama udruženi s gljivicama su bile katastrofalan problem). Dakle, kad gledaš filmove o ratovima u starom i srednjem vijeku, računaj da, po današnjim zakonima, svi gube vozačku dozvolu i da su to sukobi pijane rulje ( Bed blu boysi protiv armade i sl.)!

POVEZANE VIJESTI

Izbornik