fbpx

Ima li supermasivna crna rupa u srcu Mliječnog Puta skrivenog prijatelja?

crna rupa

Parovi supermasivnih crnih rupa, kao i takvi divovi u galaktičkim centrima, smatraju se uobičajenim u svemiru. Naš galaktički dom, Mliječni put, ima supermasivnu crnu rupu, koja također leži u njegovom središtu, što potvrđuju i godine istraživanja. Međutim, ostaje otvoreno pitanje ima li pratitelja.

Supermasivna crna rupa Sgr A, smještena u središtu naše galaksije i okružena gustim zvjezdastim skupom, može imati blizanca koji ima masu veličine tisuću Sunca, sugerira astrofizičarka Smadar Naoz s Kalifornijskog sveučilišta u Los Angelesu. U svom članku za The Conversation, znanstvenica je opisala kako uhvatiti ovog navodnog neuhvatljivog suputnika, na temelju vlastitih opažanja ali i opažanja njenih kolega.

U svom radu, objavljenom na arxiv.org, objasnili su da se njihov tim fokusirao na jednu od zvijezda, koja je kružila oko ove središnje crne rupe, nazvanom S0-2. Napominju da se može isključiti postojanje popratne crne rupe s masom većom od 100 000 Sunca, jer nisu otkrili nikakve efekte na orbiti S0-2, što bi i dokazalo njeno postojanje. Međutim, vani bi još uvijek mogla postojati skrivena manja rupa, koja bi još uvijek mogla biti impresivan partner.

Kao što Naoz ističe, naša supermasivna crna rupa nudi velike mogućnosti za znanstveno istraživanje ovog fenomena kao i povijesti naše galaksije i svemira, jer se nalazi relativno blizu nas, na udaljenosti od oko 24 000 svjetlosnih godina. Odgovor na pitanje ima li Sgr A svog pratitelja također bi dao odgovore na pitanja o tome kako je nastao Mliječni put kakav znamo sada. Ako se dokaže da ima par ovih svemirskih divova, to bi moglo značiti da je nekad davno proždirala manju galaksiju s crnom rupom u središtu.

Otkrivanje navodnog para Sgr A moglo bi promijeniti očekivani rezultat Einsteinove opće teorije relativnosti, što je dokazano opažanjem kako se zvijezda S0-2 približila supermasivnoj crnoj rupi 2018. godine. Sljedeći pristup očekuje se za 16 godina i omogućit će istraživačima da pokrenu daljnja ispitivanja o Einsteinovim predviđanjima, na primjer, kako bi otkrili kako se orijentacija izdužene orbite zvijezde mijenja u krajnjoj gravitacijskoj zoni.

Gravitacijski valovi mogli bi biti još jedan nagovještaj da se dvije velike crne rupe međusobno vrte u središtu Mliječnog puta, sugerira Naozov tim. Kako se učestalost ovih navodnih valova smatra preniskom, postojeća promatranja LIGO-Virgo ne mogu ih osjetiti. To zračenje gravitacijskog vala, međutim, može uhvatiti planirani svemirski detektor poznat kao LISA.

0 0
Ocijenite članak
Pretplati se
Obavijest
guest
17 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Tbilisi
Gost
Tbilisi
10 mjeseci prije

Dok im teorija ne štima, fizičari izmisle crne rupe.

p.s. To su moji principi i ako ti se ne sviđaju… pa, imam druge. (Groucho Marx)

nessy
Gost
nessy
10 mjeseci prije

Tbilisi
Groucho je jednom izjavio da nikada ne bi pozelio biti clan nekog kluba, koji bi njega primio u clanstvo.

Tbilisi
Gost
Tbilisi
10 mjeseci prije

@nessy … poslije neoliko piva s dečkima poslije nogometa mogu reći da je istina (ne Istina) negdje između 🙂

StarDam
Gost
StarDam
10 mjeseci prije

Za nogomet i pivo uvijek dajem plus. Ostalo ne razumijem.

shumadinac
Member
10 mjeseci prije

Sagittarius A zaista spada u grupu supermasivnih crnih rupa sa masom od oko 2.6 miliona solarnih masa. Da bi lakše zamislili kolika je, njen prečnik je oko 45 AU dok je recimo Pluton prosečno udaljen ispod 40 AU od Sunca (AU – prosečna udaljenost Zemlje od Sunca). Znači Sgt zauzima veći prostor od orbite Urana. To je zaista teško zamisliti.

Iako je Sagittarius A supermasivna crna rupa najveća poznata ima masu od oko 66 MILIJARDI masa Sunca i njen prečnik je oko 800 AU. Da bi dobili precizniju sliku kolika je njena masa prvo zavislite koliki je prostor 10 puta veći od sunčevog sistema a onda uporedite sa težinom koju bi njena materija imala na Zemlji: obična kašika materije crne rupe bi na Zemlji težila preko 100 MILIONA TONA.

Ipak bolje da ne zamišljate…

gost
Gost
gost
10 mjeseci prije

Ne postoji žlica/kašika materije crne rupe, vjerojatno zato jer se radio sigularnosti.. Ne zna se što je iza obzora događaja

dulebg
Gost
dulebg
10 mjeseci prije

Da to sam i ja hteo da pitam: ko je išao da meri crnu rupu? Koja fizika uopšte važi iza “horizonta događaja”?

shumadinac
Member
10 mjeseci prije

Ako znamo masu crne rupe i njenu zapreminu…
Naravno, teško je to precizno odrediti – možda je kašika te materije teška SAMO 10 miliona tona.

Mercury
Gost
Mercury
10 mjeseci prije

@ dulebg

Trenutačno nema te fizike. Slažu je već duže vrijeme. Gravitacija na kvantnoj razini nije “definirana”. mislim da se to zove “Teorija svega” ili tako nešto, ima zadatak napraviti most ili skomponirati Einsteina i kvantnu mehaniku.

shumadinac
Member
10 mjeseci prije

Da, singularnost postoji u crnoj rupi – prema wikipediji. U nekim starijim knjigama kažu da je to stanje kada se ogromna masa/energija skupi u materijalnu tačku.
To stanje je bilo samo jednom – neposredno pre velikog praska.

Hezbollah
Gost
Hezbollah
10 mjeseci prije

Kaže “što je dokazano opažanjem kako se zvijezda S0-2 približila supermasivnoj crnoj rupi 2018. godine”, a udaljena je od nas 24000 svjetlosnih godina!? Znači da se to dogodilo prije 24000 godina.

dulebg
Gost
dulebg
10 mjeseci prije

Svemir se jako brzo širi. Čestice prostora kote se niizčega – to još nije objašnjeno. Od nastanka svemira prošlo je 13mlrd godina, a neke zvezde su udalljene od nas toliko; znači li to da su bežale brzinom od c/2?

Mercury
Gost
Mercury
10 mjeseci prije

@ Hezbollah

Da.

dulebg
Gost
dulebg
10 mjeseci prije

Mislim da su crne rupe CRVOTOČINE u drugi svemir. Po nekom objašnjenju dimenzija bi moglo biti mnogo, 27 se lepo uklapa, te se na istom prostoru prepliće 10 većih, 50-ak manjih i nebrojeno mikro-kosmosa. Zbog različitog izbora dimenzija mi smo jedni drugima nedodirljivi. Crna rupa je mesto gde materija iz jednog svemira prelazi u drugi, i tamos e pojavljuje kao big-beng. Crna rupa kod nas nema dimenziju, već samo masu – masu tog trugog kosmosa. Najverovatnije da se nebrojeno crnih rupa uliva u isti big-beng. A kako to večno traje – tako što je vreme tek jedna dimenzija, pojave se ne dešavaju, nego im mi vidimo razvoj kada se krećemo po vremenskoj osi. A ko meže da se ne kreće, ili vrati unazad – videće da je sve uvek na istom mestu.
(malo sam krao iz Hokingove “Kratke istorije vremena”)

Mercury
Gost
Mercury
10 mjeseci prije

@ dulebg

“Crna rupa kod nas nema dimenziju, već samo masu” – malo nezgodno rečeno. Pretpostavljam da je poanta te konstrukcije nepostojanje vremena.

Malo nategnuta teorija. To bi značilo da crna rupa kada se “hrani” jedan dio te hrane koristi za rast, a drugi dio za kreaciju potpuno novog svemira, a to bi značilo da svemir ima polazišnu točku što se skoro niti jedan znanstvenik neće složiti. A da ne spominjem da naš svemir ima more crnih rupa… Ali svakako zanimljivi SF.

Kruško
Gost
Kruško
10 mjeseci prije

Interstelar!

Emiliano Zapata
Gost
Emiliano Zapata
10 mjeseci prije

Uffg al ovdije ima “isprogramiranih”…

POVEZANE VIJESTI

Izbornik
17
0
()
x