Ima li supermasivna crna rupa u srcu Mliječnog Puta skrivenog prijatelja?

Parovi supermasivnih crnih rupa, kao i takvi divovi u galaktičkim centrima, smatraju se uobičajenim u svemiru. Naš galaktički dom, Mliječni put, ima supermasivnu crnu rupu, koja također leži u njegovom središtu, što potvrđuju i godine istraživanja. Međutim, ostaje otvoreno pitanje ima li pratitelja.

Supermasivna crna rupa Sgr A, smještena u središtu naše galaksije i okružena gustim zvjezdastim skupom, može imati blizanca koji ima masu veličine tisuću Sunca, sugerira astrofizičarka Smadar Naoz s Kalifornijskog sveučilišta u Los Angelesu. U svom članku za The Conversation, znanstvenica je opisala kako uhvatiti ovog navodnog neuhvatljivog suputnika, na temelju vlastitih opažanja ali i opažanja njenih kolega.

U svom radu, objavljenom na arxiv.org, objasnili su da se njihov tim fokusirao na jednu od zvijezda, koja je kružila oko ove središnje crne rupe, nazvanom S0-2. Napominju da se može isključiti postojanje popratne crne rupe s masom većom od 100 000 Sunca, jer nisu otkrili nikakve efekte na orbiti S0-2, što bi i dokazalo njeno postojanje. Međutim, vani bi još uvijek mogla postojati skrivena manja rupa, koja bi još uvijek mogla biti impresivan partner.

Kao što Naoz ističe, naša supermasivna crna rupa nudi velike mogućnosti za znanstveno istraživanje ovog fenomena kao i povijesti naše galaksije i svemira, jer se nalazi relativno blizu nas, na udaljenosti od oko 24 000 svjetlosnih godina. Odgovor na pitanje ima li Sgr A svog pratitelja također bi dao odgovore na pitanja o tome kako je nastao Mliječni put kakav znamo sada. Ako se dokaže da ima par ovih svemirskih divova, to bi moglo značiti da je nekad davno proždirala manju galaksiju s crnom rupom u središtu.

Otkrivanje navodnog para Sgr A moglo bi promijeniti očekivani rezultat Einsteinove opće teorije relativnosti, što je dokazano opažanjem kako se zvijezda S0-2 približila supermasivnoj crnoj rupi 2018. godine. Sljedeći pristup očekuje se za 16 godina i omogućit će istraživačima da pokrenu daljnja ispitivanja o Einsteinovim predviđanjima, na primjer, kako bi otkrili kako se orijentacija izdužene orbite zvijezde mijenja u krajnjoj gravitacijskoj zoni.

Gravitacijski valovi mogli bi biti još jedan nagovještaj da se dvije velike crne rupe međusobno vrte u središtu Mliječnog puta, sugerira Naozov tim. Kako se učestalost ovih navodnih valova smatra preniskom, postojeća promatranja LIGO-Virgo ne mogu ih osjetiti. To zračenje gravitacijskog vala, međutim, može uhvatiti planirani svemirski detektor poznat kao LISA.