V času, kogda svet postava vse bole razdvojen, ideja o jeziku, ktori može jediniti narode, zvuči skoraj idealistički. Ale Interslavenski jezik pokazuje, že idealizam može postati praktika. To je jezik stvoren s jednim ciljem: da svi Slaveni mogu međusobno govoriti i razumeti se bez napora, bez prevodov, bez barijer.
Nastanek jezika i ideja, ktora stoji za njim
Interslavenski se ne pojavil slučajno. Stvoren je kao odgovor na staro pitanje: kako spojiti narode, ktori dele iste korene, ale govore različnimi jezicami?
Lingvisti i entuzijasti iz mnogih zemelj počeli su tražiti zajedničke elemente, reči i gramatične strukture, ktore se pojavljujut v svim slavianskimi jezicami. Rezultat toga dugodoljnoga rada bila je jednostavna i razumljiva forma — jezik, ktori zvuči prirodno skoraj svakomu Slovenu.
Jezik se naslanja na tradiciju staroslavianskoga, no ostava moderan, fleksibilan i lak za upotrebu. On ne pripada jednoj državi ni jednemu narodu, nego svima, ktori se osećaju delom slavianskoga sveta.
Kto može razumeti Interslavenski i zač je to tako
Jedna od najvecih moći Interslavenskoga je to, že ga Slaveni razumejut gotovo instinktivno. Zapadni Slaveni prepoznavaju strukturu i stare korene, Južni Slaveni brzo nalazaju sličnosti v rečniku i ritmu, a Istočni Slaveni osećaju bliskost so staroslavianskim temeljem. Zato se može reči, že Interslavenski u većini slučajev služi kao zajednički jezik među svim slavianskimi narodami.
Pisani oblik razume ogromna većina Slavenov skoro odmah, a govoreni nakon kratkega privikavanja.
Upotreba i smisao jezika v moderno vreme
Dnes Interslavenski živi v kulturnih projektah, filmih, glazbi, literaturi i internetskih platformah. Koristi se za putovanja, obrazovanje, nauku i tehnologiju kao neutralen jezik, ktori ne daje prednost nijednemu narodu. Njegov cilj nije da zameni nacionalne jezike, nego da stvori prostor, gde Slaveni opet mogu komunicirati prirodno, jednostavno i bez prepreka.
Poslednja riječ
Interslavenski jezik je dokaz, že zajednička istorija može postati zajednička budučnost. On pokazuje, že razumevanje među Slavenima ne mora biti težko, ako postoji volja da se gradi most, a ne zid.
I najvažnije od svega: ovo je tek početok tekstov na Interslavenskom jeziku — jeziku, ktori ne pripada nijednoj državi, nego služi komunikaciji vseh Slavenov.
Most je izgrađen, a budučnost razgovora tek se otvara.
Ovo na slici više nalikuju na Španjolce.
Osnovna boja kose Slavena bila je crvena i plava.
Nije bilo velike razlike između njih i Skandinavaca.
Tako su i opisani u povijesnim izvorima.
Tako da nije čudno što na vikinškim grobljima nisu pronađeni samo ostaci Skandinavaca.
Ova reklama me više podsjeća na tri brata zagorca Čeh, Leh i Meh
Interslovenski otvara neslućene mogućnosti da srbi i hrvati intuitivno razumeju u čemu se ne razumeju.
–
Ćirilica je, naravno osnovno pismo takvoga jezika.
–
Prelazak u pravoslavlje je poželjan.
🙂 🙂 🙂
Reklo bi se da je najsličniji podravskom kajkavskom s malom primjesom slovenskih riječi. Ionako ima onih koji tvrde da je Hrvatski jezik najstariji i da su od njega nastali drugi slavenski jezici. Izgleda da je to i tako kad taj interslavenski ima najviše sličnosti s hrvatskim kajkavskim.
Fotografija u prilogu je iz perioda kada sloveni još nisu govorili ni jedan jezik.
🙂
To bi zapravo bio srbski jezik ili srbskohrvatskobosnjackocrnskogorski jezik jer svi sloveni nas razumiju jako dobro iz razloga sto je nas jezik najblize onome sto bi bio korijen ostalih slovenskih jezika. I česi i poljaci i slovaci i bugari i rumuni i rusi svi nas razumiju jako dobro, samo mi njih bas i ne. Njih nas jezik podsjeca kao neki drevni jezik, kao da često neke prastare rijeci upotrebljavamo koje oni ne govore ali jednostavno razumiju. Pomalo slično kao kod nas na raznim zabacenim selima u određenim krajevima ljudi koriste neke riječi tipične za te krajeve, koje mi ne koristimo i to nama djeluje “po seljacki”, ali ih savršeno razumijemo.
”Jednostavno dobijem veliku potrebu za pisanjem i osjećam da bih eksplodirao da ne počnem pisati, no tada nisam svjestan što pišem. Svaki put se začudim kako pišem o nepoznatim područjima i kako upotrebljavam strane riječi koje inače uopće ne razumijem. Često moram imati rječnik stranih riječi da sâm sebe prevodim.”
hrvatski mislilac Šime Marić
P.S.
Lako je shvatiti da “Crvenkapica” nije bajka iz naših krajeva.
U nas se s pitama i kolačima ide od bake, a ne k njoj.
Meni je to ok
Ništa se na Logično ne forsira, nego ljudi pišu kako su naučili. Tu smo vrlo jasni.
Zvuči kao starorvatski ili slovenski.
…nema sumnje – ovo je pisao AI. Zamalo pa ste me nasmijali.
Svakako pozdravljam ideju. Glupo mi je kad čujem da se Slaveni sporazumjevaju na Engleskom.
Međuslavenski
Koga od Slavena predstavljaju ovi lijepi dečki ?! Odnosno tko pristaje biti jedan od ove trojice?! A gdje su curke,zbog čega su izostavljene ?! Nema što ,kad pogledam ove dečke,shvatim da i jezik nemože biti bolji.Dakle sve gore od gorega,tako nekako ! A što se tiče konkretno ovoga jezika,ja bih rađe šutjela,nego ga govorila .
Zapravo da. Treba poslati taj prijedlog onima u EU, a ne da nas dave sa engleskim, a Engleza opće nema u EU. Molim Logic, sastavite dopis, mi ćemo se svi potpisati, pa pošaljite. No možda ipak treba pitati Poljake da li razumiju, oni su najviše zastranili sa onim svojim šć, pšć … Ne znam gdje su to pokupili.
Je li moguće da niste prepoznali glumce Rene Bitorajca,Gorana Navojeca,Gorana Bogdana i to iz reklame za Ožujsku pivušu?
Opcija privlacnog i uspjesnog slavenskog stozera, rusije, koga drugog, najgore bi bilo englezima. Izgubili bi i zadnjih sloj dominacije. Zemlje poput njemacke pa sve do spanije, italije bi voljno suradjivale sa slavenskim stozerom. Slavenska zapadna periferija bi se lako uklopila.
Poljskoj bi bilo neugodno ne biti prva slavenska zemlja, osjecala bi se konkurencija.
Svedi, finci a najvise balticki patuljci bi grizli nokte.
Hrvati mogu sa rusijom ali strepe od jake srbije.
Albanci isto a ktomu imaju jak amerofilizam.
Grci bi se pokusali furati na foru pravoslavlja ali prijetvorno, zicaroski.
Turskoj ne bi bilo pravo ali trpjela bi.
Englezi i EU suverenisti najvise strepe od jakog slavenskog stozera, pojedinacne EU zemlje ne.
Ikavski je najlipsi jezik (narjecje, ajd dobro). Ikavski je jezik radosnog kliktanja, samo reci “i” i osjecaj. ijekavski je najruzniji, jezik zavijanja izvijanja uvijanja. Zalosno.
Ekavski je redukcija, ispravljanje ijekavskog, ali djeluje nekako suho.
Hrvatske rijeci su predugacke sa gramatikom bolesno neukusno nakicenom.
Riec spanjolska je stvarno glupa i smijesna. Bolje je spanija.
Imena mjeseci u hrvatskom su ljepsa nego u srpskom. Kakav vatikanizam, latinizam je njih poharao sam vrag zna. Imaju imena na staroslavenskom, sto njih ne koriste, stvarno zalosno.
Nekakav kosac je travanj ili svibanj, rujan je grozdober. Bili su pokusali nesto a zalosno sto su odustali. Tako ni rusi ne mare.
Pitanje je i pisma, tko stvarno pise latinskim.
Slovacki, spanski, portugalski imaju preko 40 slova. Odstupanje od latinskog, (26 slova) je 40 do 70%. Nema veze sto su slova nacrtana slicno nego sto znace. Cirilsko C je glas S, dakle nije latinica. N i J su jedno slovo ako je NJ. Takve slucajeve izbaci, nije latinski.
Druga pisma se zovu cirilicama a ne moraju imati toliku razliku.
Da li je hrvatsko pismo latinica pored svih razlicitih znakova?
Ne mogu sad proucavati znakovne razlike izmedju pisama da bih bio bas precizan, molim pokupite ideju a ako tko hoce moze objaviti svoj izracun.
Jedna mala opaska na članak i naslov… Slavjana ili Slavena ili Slovena ima 450.000.000 (četiristotine i pedeset milijuna).
napokon i ja Perun svoj na svome …. na SLOVENSKOM …tj…Interslavenskom jeziku i zač je to tako potrebno bit …..SLAVEN BIJELAC SLOBODAN STRIJELAC ….Ivan Gundulić ..pjesma ….
O lijepa, o draga, o slatka slobodo,
dar u kom sva blaga višnji nam bog je dô,
uzroče istini od naše sve slave,
uresu jedini od ove Dubrave,
sva srebra, sva zlata, svi ljudcki životi
ne mogu bit plata tvôj čistoj ljepoti!
«
Mi smo Sloveni i prilično se dobro razumemo. Istina da ovi ostali narodi koje govore slovenske jezike, najlakše razumeju srpski, jer on je najoštriji, najjasniji. Čista činjenica
Slavenski jezici zapravo spadaju u grupu Indo-Iranskih jezika, a naše riječi se preklapaju sa Sanskrtom u više stotina ili čak tisuća gotovo identičnih riječi istog značenja.
Mnoge rijeke, mjesta i hrvatski otoci još danas nose sanskrtske nazive, na primjer (iranski) Hvar je na Sanskrtu Svar ili svijet iza Sunca (Svarga Loka), a Hvar je najsunčaniji otok u Europi.
Vatikan je nakon nasilnog pokrštavanja Slavena u Hrvatskoj ipak ostavio originalne sanskrtske nazive i to ukazuje da je originalna religija Slavena zapravo bila Vedska religija koja je trenutno najbolje očuvana u Indiji.
Bilo je nekoliko članaka na tu temu.
Dobra ideja. Čini mi se da članak tu i tamo klizne u čisti hrvatski, ali generalno dobra ideja. Je li i ostvariva? Znajući kako je Slavene lako zavaditi… bojim se da ne.