Jesu li biljke “društvena bića“ koja misle i odlučuju kao i ljudi?

Potentilla reptans - Puzava petoprsta - Logicno

Znamo da biljke mogu učiti i donositi odluke. Sada imamo nove spoznaje o procesu donošenja odluka u momentu kada se biljke nađu u kritičnoj situaciji, natječući se s konkurencijom zbog ograničenog pristupa sunčevoj svjetlosti.

Ispada da naše “prijateljice” mogu reagirati na visinu i snagu svojih susjeda u blizini, tako što odlučuju kako će najbolje preživjeti s obzirom na ono što se događa oko njih, tvrdi nova znanstvena studija.

Biljke sa svojim, po nama „skromnim“ mogućnostima, nastoje konfrontacijskim vertikalnim istezanjem nadmašiti svoje konkurente ili u protivnom ući u stanje preživljavanja gdje dominira tama tj. slabo osvjetljenje. Neke biljke mogu čak i rasti u suprotnom smjeru od svojih bliskih susjeda, temeljeno na principu izbjegavanja oponašanja.

“Ovi alternativni odgovori biljaka na borbu za svjetlost, dobro su dokumentirani u znanstvenoj literaturi”, tvrdi član istraživačkog tima Michal Gruntman.

“U našem istraživanju htjeli smo saznati mogu li biljke birati način i put kako bi riješili egzistencijalni problem, te sve uskladiti s visinom i gustoćom svojih protivnika”.

Odgovor je kratak i jasan: da, mogu.

Istraživači su odabrali biljku Puzavu petoprstu (Potentilla reptans) te na njoj primijenili razne eksperimentalne postavke, osmišljene da oponašaju različite scenarije u prirodi.

Koristili su okomite zelene filtere s ciljem kontroliranja količine svjetlosti koja osvjetljava biljke, kao i za regulaciju crvene do jarko crvene valne duljine svjetla, što je ustvari simulacija lišća koje propušta svjetlost prema biljki.

Simulacija prirodnog okruženja

Simulacija prirodnog okruženja / University of Tübingen

Kada je “prevarena” Potentilla reptans shvatila da je okružena niskom, gustom vegetacijom, pokušala je rasti okomito. Lišće je raslo šire i rjeđe kako bi apsorbiralo što više svjetla. Nastojala je vertikalno izdominirati.

Konačno, kada je biljka otkrila da je okružena visokim, ali prorijeđenim suparnicima, ona je rasla bočno s ciljem izbjegavanja konkurencije.

Sada je jasno, da biljke i pored toga što nemaju živčani sustav i mozak, donose vrlo mudre i kompleksne odluke kako bi opstale.

Svatko tko je promatrao kako biljke rastu, zna da se one kreću prema svjetlu koje im život znači. Međutim u ovom slučaju one se prilagođavaju ovisno o tomu što rade druge biljke. To prilagođavanje je vrlo dinamično i suprotno onome u što smo do sada bili uvjereni.

Može li se ova „konkurencija“ primijeniti i na rast korijena? To je sljedeća faza istraživanja, uvjeravaju nas znanstvenici.

Ne bismo pogriješili kada bismo izjavili da su biljke kao i ljudi društvena bića koja se rađaju, žive, bore se i umiru zajedno, među svojima.

Izvor: Science Alert

najnoviji najstariji najviše ocjenjeniji
Obavijest
shumadinac
Gost
shumadinac

Nije pravo pitanje “da li biljke misle” već “kada ćemo biti u stanju da ih razumemo”.
U suštini lakše bi razumeli vanzemaljca koji je našeg, životinjskog porekla, nego biljke sa kojima živimo od postanka. Ali kako su nam biljke blizu nije isključeno…

PPP
Gost
PPP

Pita jedan čitatelj na Facebooku sljedeće pitanje:

“Što vele vegani na ovu vijesti?” 🙂 🙂 🙂

tirke
Gost
tirke

da i biljkama treba zastititi ljudska prava osnovati nevladine soroseve organizacije za zastitu ljudskih prava biljaka a ljudi neka se jedu medjusobno ili neka se hrane kamenjem

fridrich dr
Gost
fridrich dr

Sve “stvari” na planeti Zemlji su društvena bića

Vučedolac
Gost
Vučedolac

Kada čovjek bude stekao savršeno poznavanje znanosti o utjecaju vanjskih prilika na ljudku prirodu i njezine upotrebe u praksi, nedaće ljudskog roda uskoro će zauvijek nestati (R. Owen)

Weteran
Gost
Weteran

Biljke su hipersenzibilna bića.

e svasta
Gost
e svasta

eto strucnjaci otkrili da biljke reaguju na kolicinu svjetlosti i tome se prilogodjavajU. Tako je jedna grupa strucnjaka poslije dvogodisnjeg ispitivanja( zamisli dvogodisnjeg) ustanovila da je bijeli luk zdrav. Ali da su pitali moju babu nebi im trebale dvije godine.

Bobi
Gost
Bobi

E površno čitanje.

čitatelj portala
Gost
čitatelj portala

Cijela priroda je čudo kreacije. Božje kreacije. Počevši od subatomske razine, preko ekosustava do planeta Zemlje kao cjeline.
Po Greggu Bradenu imamo Božji kod zapisan u nukleotidima naše DNA. Božansko prebiva u nama kao i u svim živim bićima. Išao bih korak dalje pa bi rekao da božansko prebiva i u neživome.

e svasta
Gost
e svasta

pa reci nam@citatelj portala sto stvoritelj ugradi ovoliko zla u covijeka pa se ubijaju od postanka do danas, odkud zloba, zavist ,mrznja, pohlepa, da se nije nesto preracunao u zapisu DNA?

čitatelj portala
Gost
čitatelj portala

Čudni su putevi Gospodnji, prijatelju. Nama, običnim ljudima, ne dokučivi.

Bobi
Gost
Bobi

I vjerojatno ne bi tako gledali i ponašali se da na NE drže u neznanju

čitatelj portala
Gost
čitatelj portala

Bobi, znanje ti je danas dostupnije nego ikad. Nitko te ne može držati u neznanju, osim samog sebe. 😉
Sretna nova godina, tebi i svim korisnicima portala Logično. 🙂

luni lunovic
Gost
luni lunovic

zivjeti oo svijetlosti i zivjeti od tude krvi pitanje je sad licno meni su doktori zabranili da jedem meso nije moj izbor ali sta je tu je

POVEZANE VIJESTI

Izbornik