fbpx

Jezik nestaje zajedno s govornicima

Folklorna grupa iz Vrlike

Majka mi je, kad god bih počeo pametovati, prepričavala naš ‘razgovor’ kad sam ja imao 2-3 godine i tek počeo govoriti. Kaže da sam joj rekao Mama, ti još ne znaš govoriti. Ne kaže se kunj, nego konj, nije nuga, nego noga. Majka je bila iz susjednog sela, a u to doba je svako selo govorilo ‘svojim’ jezikom. Čim bi netko progovorio, mogao si znati odakle je. To su bili drugačiji naglasci, uporno umetanje glasa u na mjesto gdje treba biti o. kraćenje riječi, ni u ludilu infinitiv ili imenicu završiti izgovaranjem glasa i (rad’ti, vid’ti,čin’ti, ned’lja)).

Iako sam i dotad znao da drugačije izgovaramo riječi, tek u petom osnovne škole, kad su nas skupili iz svih područnih škola u glavnu osnovnu sam to počeo svakodnevno slušati, ali i vidjeti koliko se jezik kojeg sam govorim razlikuje od onog kojeg govore nastavnici.

Kako je odmicalo školovanje, tako su i susreti s drugačijim naglascima, izgovorima bili češći, samo su razlike bile manje. Školovanje je učinilo svoje – unificiralo je jezik. Silom nametnuto, s ocjenama, ‘uspjesima’, uspjelo je uništiti i previše autohtonih izričaja. Preživjeli su rijetki i to samo u brojnijim ruralnim zajednicama. Preživjeli su u generaciji koja je na odlasku. Još koje desetljeće i neće više biti puno govornika lokalnih ‘jezika’. Ostat će tek možda naglasak kao oznaka podrijetla, ali će riječi biti književne, unificirane, iste.

Nikad nisam govorio književnim jezikom. Nisam morao. Zato imam problem s pisanjem, ne mogu se niti natjerati na pisanje neknjiževnim jezikom. Treba to znati napisati – taj neknjiževni jezik, a čak i tad bi bio razumljiv samo nekima. Ima ljudi koji to znaju, poput jedne Goge koja je nedavno i magistrirala. Živa je riznica govora svog kraja, a još to zna i napisati i to je uvijek duhovito samo po sebi.

Jezik nestaje s govornicima. Kažu da je za preživljavanje jezika nužna populacija od 100 000 ljudi. Ako ih raseliš, razbiješ, onda ni ta brojka nije dovoljna. Odolijevat će jedna generacija, malo i druga, ali treća neće htjeti razlikovati se od drugih. Priča o jezicima koji nestaju je najbolja ilustracija odgoja i obrazovanja, odnosno unifikacije i uništavanja različitosti. Ta priča je od onih na koje ne gledamo negativno jer završene škole su znak društvenog uspjeha i uspjeha pojedinca. Nećemo uspjesima gledati u zube. Možemo nazrijeti i taj trik u pozadini svega – rezultati u namjeri dokidanja različitosti su uvijek bolji ako ih ljudi prihvate ‘za svoje dobro’, kao znak vlastitog uspjeha. Malo reklame, malo govora o tomu što je ‘inn’ i posao se radi sam od sebe. Neravnine se same ispeglaju, svi postajemo slični jedni drugima, u odijevanju, u shvaćanju poželjnog. One koji odolijevaju agendama će se ostaviti na miru kako bi društvo imalo u koga upirati prstom jer nitko ne želi biti ‘kao on’, gubitnik.

0 0
Ocijenite članak
Pretplati se
Obavijest
guest
44 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Ime
Gost
Ime
1 godina prije

Ovo je prica iz umiruce proslosti,
Poslusaj jezik sadasnjih mladih . Ne vjerujem da ces taj jezik uopce naslucivati a kamo tek razumjeti.

Dub Miroslav
Gost
Dub Miroslav
1 godina prije

U emisiji o multijezičnosti kod djece ( ” HR – Jezik i predrasude”) rečeno je da su, na području grada Rijeke, u upotrebi 31 jezik(!?). I što sad? Poslušajte emisiju. Otvara nove horizonte!
Godinama govorim da se ni jedna diskusija ne može voditi bez dobrog standardnog jezika i ploče i krede , poradi strože definicije: sadržaja, opsega i dosega pojmova koji će se koristiti u diskusiji.

28.juni
Gost
28.juni
1 godina prije

@Ime:Osim komunikacijske,simbolicne i estetske funkcije jezik ima i kulturnu ulogu,a to znaci da jezik povezuje generacije ,naslijedjujemo ga u okviru kulturne sredine u kojoj se nalazimo.Svima nam je obaveza da ga prenosimo,čuvamo i njegujemo.

Dub Miroslav
Gost
Dub Miroslav
1 godina prije

28
Bez daljnjega

Dub Miroslav
Gost
Dub Miroslav
1 godina prije

“Nikad nisam govorio književnim jezikom. Nisam morao. Zato imam problem s pisanjem, ne mogu se niti natjerati na pisanje neknjiževnim jezikom”
Molim te da pojasniš. Ove dvije tvrdnje su u kontradikciji, neskladu, neodgovarajuće,međusobno poništavajuće, međusobno dokidajuće ili suvremeno: “šokirajuće”.

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik
1 godina prije

Nisu o kontradikciji. Pišem standardnim književnim jezikom i vrlo rijetko griješim u pisanju, a govorim dijalektom. Kad bih morao govoriti (zbog posla recimo) književnim jezikom, vjerojatno bih to mogao, samo što bih se morao dodatno truditi i promišljati prije izgovora. Kako prirodno govorim, tako mi je prirodno i pisati ispravno i tu ne vidim ničeg čudnoga.

Dub Miroslav
Gost
Dub Miroslav
1 godina prije

Promisli ( teško je ovo napisati) još jednom o logičnosti svoje izjave.

Ivo
Gost
Ivo
1 godina prije

Ne trudi se Dub, u izmišljenim pričama je iluzorno tražiti logiku.

krivA
Gost
krivA
1 godina prije

…postovano Urednistvo.., moji komplimenti.., svaka cast!!! E sad je nainteresantnije pratit razvitak i u sto ce se pretvorit ovaj CAROBNI KUTAK i UTOCISTE kritickog razmisljanja okupljenih oko “Logicno”..!! Svako dobro i dugo mi opstali i trajali..!!

krivA
Gost
krivA
1 godina prije

..a mozda je i neki drugaciji koncept “Igre Staklenih Perli” ili kako je vec netko prijasnjih dana u komentarima nazvao “Drustvo …. Pjesnika” pred nama..! Eto..necu vise,..! Zdravi i veseli mi bili..!

Piretis
Member
Piretis
1 godina prije

@krivA- Prijatelju, jesi siguran da znaš što je u stvari “Igra staklenih perli”? Ja nisam. Pa je možda veliki dobitak za sve ako kroz ovaj portal počnemo igrati “Igru”.

krivA
Gost
krivA
1 godina prije

…postovani Piretis.., iskreno govoreci..NE ZNAM. Ali znam da je to djelo H. Hesea.., i da akteri i sudionici te igre u toj prici imali su i trebali su imati kompleksna znanja o svemu sto je odredjena tema ili upit obuhvacala ili sa cim je imala i mali postotak dodirnih tocaka. Tako ja sebi..onomad..laicki i neuko objasnih procitano. Ali posto sam..eto..kriva.., ocito u krivu, moram opravti svoj naziv.., makar sebi. A stvarno bih volio da mi netko znalacki pojasni smisao. Davno sam citao, knjigu vratio i..to je to. Moja “skupna tacka”.. (kako su to voljeli nazivat Carlito i don Huan) ocito tako percipira i obradjuje podatke. I opet.., a to sam nekoliko puta naveo..i nije “posipanje pepelom” vec saznanje koliko malo znam, stojim iza toga da mi je IQ tocke ledista a opca kultura (da se pohvalim) vrlo skromna. Zahvalan sam Vam na upitu na koji ne znam odgovor i na ukazanoj prilici da iskreno odgovorim.

Piretis
Member
Piretis
1 godina prije

@krivA- Iako se Nobelova nagrada dodjeljuje za sveukupni rad (izuzetak je Barack Obama koji ju je dobio prije nego je išta učinio) uvijek postoji neko djelo koje je važnije, bez kojeg ne bi bilo nagrade. Pa tako, neki vele, da je u slučaju Hesse-a odlučila “Igra staklenih perli”. Najzagonetnije i najmističnije djelo tog autora.
U pokušaju da shvate o čemu se radi neki su perlama proglašavali Ji Jing (otpada jer se kao alternativno znanje spominje umjetnost konsultacije štapićima hajdučke trave), pa Tarot i svašta još. Jedan je čovjek čak staklene perle poistovijetio sa “điđama” tj tricama, bezvrijednim sjajnim sitnicama. Moguće da je tako, da cijeli život skupljamo znanja i razglašavamo ih okolo a da su sve samo trice.
Meni je zanimljivije nešto drugo. Svi se odmah hvataju za staklene perle i pokušavaju razumjeti što su a zaboravljaju na igru. Što ako je igra važnija?

krivA
Gost
krivA
1 godina prije

..postovani Piretis..HVALA..!!

Umpah Pah
Gost
Umpah Pah
1 godina prije

@krivA:
MOLIM…!!

Ime
Gost
Ime
1 godina prije

Sakupi sebe (napuni se energijom duha), pomakni ST, postani i put i putnik , pitanje i odgovor . I, to je to!

Lipa
Gost
Lipa
1 godina prije

Bravo Ime

Macchiato
Gost
Macchiato
1 godina prije

Kako vreme prolazi sve više insistiram na mom sremačkom.

Helena
Gost
Helena
1 godina prije

Volim Srem, bila sam dve godine žiteljka Sirmiuma, sa stanom na samoj obali Save. Igrala sam se po iskopinama, završila kao istoričar. Na čamcima izigravala zapovednika, oborila nehotice moju posadu (prijateljicu) u reku u novembru. Igrajući se žmurke, odvalila sam ćošak njenog kućerka svojom bosanskom glavom ?. Brala njene zelene voćke, mirisala divlju ružu što je u uglu dvorišta rasla i to mi je ostao omiljeni cvet. Divni dani mog detinjstva.

https://m.youtube.com/watch?v=2zGFfJtC08E

Cinik2
Gost
Cinik2
1 godina prije

Sastala se Dalmacija sa Likom pa se neda odvojiti nikom. Oooooj!

Dete iz mešanog braka.

Helena
Gost
Helena
1 godina prije

Jao, pa ti si odličan za seču šume i restauraciju kamene kuće. Takav će mi jedan trebati sledeće godine. Oprostiću ti cinizam ?

Rabotnik
Gost
Rabotnik
1 godina prije

@cinik

Sva su deca iz mešanog braka
Majka žena, a muškarac ćaka.
Ooooooj!

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
1 godina prije

Ovo je nešto i Ivo Kobaš pisao, ne baš ovo, ali u mom selu u Dalmaciji je stari govorio “bezbeli” , “bolan” “nijesam”… i ima toga još . bez ebli, je valjda turcizam za ” ma nema šanse da ne bude ili da nije i neće biti tako”, ja to već ne koristim u dijalektu, a moj je “dijalekt” paprikaš svega i svačega. Slavonaca, koji nisu pravi Šokci, da bi izmiješali bosanski, hercegovački, dalmatinski sa zatečenim šokačkim. No, taj “bezbeli” mi je rovao po glavi dok mi starija sestra nije upisala slavistiku i imala neke “debele knjige za pametne” i dobre profesore. tada nije bilo neta, pa klik, i evo ga.. 🙂 Sve treba čuvati, ali je malo koga briga za to, a u nas bi to trebao raditi HAZU.

Weteran
Gost
Weteran
1 godina prije

Jezik je fenomen veoma sklon promenama i evoluciji.

28.juni
Gost
28.juni
1 godina prije

Weteran: Jezik je živ i sasvim je normalno da se kroz jedan vremenski perod mijenja.On je dinamičan,nije statičan,plastičan je i da se (jezički) modelirati.

Brainstorm
Gost
Brainstorm
1 godina prije

u osnovnoj skoli ucili o papratnjacama, nekim biljkama, drvecu, iz dinosaurskog doba. ucitelj pita – koje su papratnjace kod nas?
svi znaju a nitko se ne usudi reci. nekako ja recem – bujad. cijeli razred u smijeh. sramotna rijec bujad!
meni dodje zao sto su nam napravili. pod prijetnjom ekskomunikacije, jedinice u skoli, nikakvog daljnjeg skolovanja, prisiljeni smo prihvatiti jezik koji nije nas. nama ikavcima nametnuse jezik istocnobosanskih srba, ijekanje. sve iz razloga politickih konstrukata, imperijalistickih snova o hrvatskoj koja pokriva bosnu. obicni covjek ne moze sacuvati djedovinu niti ima potomka kojem bi je ostavio, niti taj potomak zeli ostati na zemlji a mi bi morali razmisljati o nekakvoj velikoj drzavi ovoj ili onoj.
a ja mislim kakav nakaradni jezik je taj ijekavski. kakvo je to zavijanje i izvijanje, beljenje i kreveljenje. sto je, places? valjda ijekanje ide zajedno sa sevdahom. joj, ajme meni, moram se olaksati pa cu kroz zube izpjevati. kakvo je bilo stanje duha kad je izvorni ikavski govornik poceo ijekati, ubacivati to “ije” na mjesto “i”. jasno da je takvu bolest od jezika trebalo normalizirati pa je rijec opet skracena – nastao je ekavski.
ikavski je jezik radosti i klicanja, ijekavski jezik kreveljenja i bola, ekavski je donekle uspjesna normalizacija bolesti.

kiki
Gost
kiki
1 godina prije

Bilo je glasanje, za kajkavsko i štokavsko. Kajkavci izgubili za jedan glas…čini mi se, da, kad se glasalo za služb.jezik SADa, da je njemački isto izgubio za jedan glas…

Ive iz Pecalbe
Gost
Ive iz Pecalbe
1 godina prije

Vijerujem da malo tko nije cu za Liverpool, e pa tamo vam se govori jedan vrlo poseban dijalekt Engleskoga, ali svaki kvart ili dio grada ima neke svoje specificnosti rijeci ili izraze, aonaj najtezi izraz toga dijalekta se da usporediti sa bednjanskim dijalektom u Hrvatskom. Probao sam nekima nasima koji su studirali Engleski, dati da prevedu nekoliko recenica jezika Liverpulijana i nisu uspijeli ma cak ni blizu.Nisu znali neke osnovne izaraze kao O ra laa, ili tarara, ili ljubitelji nogometa nisu znali sto znaci izaraz wellyet. Ali to je tako, evo neka neki znalac jezika pokusa sa Hrvatskoga prevesti na Srpski, Slovenski i Makedonski recenicu: Ivica Čavličić je mesar. Evo za primjer Bosanski Posavski ili Brcanski dijalekt: Idži ba bolan nemoj rijet. ili Šta si ba reko? Srpski, Šumadija: Idi bre što pričaš? Hrvatski Kajkavski: Kaj si rekel? ili Istarski, a ponegdije i Dalmaciji: Ča parlaš? No nije li blagodat razumijeti sve te izarazaje to bogatsvo jezika.

Cinik2
Gost
Cinik2
1 godina prije

No nije li blagodat razumijeti sve te izarazaje to bogatsvo jezika.
Još je veće bogatstvo ako ih govoriš.

IVE iz pecalbe
Gost
IVE iz pecalbe
1 godina prije

Cinik2 A ti sigurno poznas svinjski iz svargle, mozda i suhi govedji i jos neki slican.

EU dismr
Gost
EU dismr
1 godina prije

@Ive iz Pecalbe, raznolikost je bogatstvo a jednobraznost je sterilna. Pretpostavljam (pazi sad: “predmnijevam”) da smo svi u želji da budemo moderni i napredni, potisnuli bogatstvo dijalekata. Gurnuli smo ih u zapećak a prigrlili nazive iz engleskog, da bi bili u “duhu vremena”. Tu je i buđenje jezikoslovaca, profesora i stručnjaka koji nemilice “daju svoj doprinos” nacionalnom jeziku, potrebni su titlovi za srpski ili nešto treće. Kad se jadni zapletu u tumačenju, moraju krišom gledati u svoje “priručnike” da bi bili u duhu …. ne znam čega ..

Umpah Pah
Gost
Umpah Pah
1 godina prije

NE PISI NA GOVORNICI!
Sjevernjacki jezici imaju lijepsu melodiju,
kao sj.korejski ili sj.makedonski?

kiki
Gost
kiki
1 godina prije

Jezik je dinam.stvar k mijenja se npr.i po informatičkim zakonitostima, npr kotisti se kraći izraz: auto umjesto automobil…

Perun
Gost
Perun
1 godina prije

Nekad se u istočnom dijelu Slavonije uključujući Baranju govorila ekavica i Šokci i dođoši i Cigani i Mađari i Folksdojčeri itd. Čista ekavica bez uzrečice “bre” karakteristične za Srbiju i onako malo usporeno više kao Laloši (iako i oni imaju više dijalekata). Kako sam tamo živio 5 godina kod dede i bake bez problema sam govorio ekavicu. Imao sam i dida i babu u Hercegovini gdje se govorila ikavica pa sam i to naučio uz napomenu da svugdje po nekim selima ima čudnih izraza koje čak ni susjedna sela ne znaju što znače. Ipak u školi u ZG smo učili ijekavicu i nisam imao problem s tim pa je najčešće koristim u svakodnevnom govoru. Za ekavicu ili ikavicu treba ti par dana da se uhodaš iako će te svi razumjeti i ovako da govoriš. U Begešu na Zvezdari za par dana sam govorio kao rođen tamo iako preknjiževno, barem tako su mi prijatelji tvrdili. Naučio sam ja i ćale i keva ali nekako favoriziram književne izraze nad slengovskim iako ne bježim od raznih slengova. Oni koji su čitali stripove sjećaju se popularnosti novosadskih edicija Zlatna Serija i Lunov Magnus Strip koje smo svi čitali na ekavici a dobrom dijelu tadašnje omladine to je bila najčešća literatura. S druge strane Vjesnik je izdavao Alan Forda pa je tako ijekavica postala popularna u Beogradu i širom Srbije. Danas kad postoji ekavsko izdanje Alan Forda stari fanovi će reći da to nije to ako nije na ijekavici. Za njih je samo to onaj pravi Alan Ford. Stvar navike vjerovatno. Ipak ako svi govorimo standardni književni jezik koji se sad zove po imenima državica možemo se razumjeti dok kod nekih malih lokalnih dijalekata to ide malo teže. U jednom selu u Hercegovini stalno su spominjali šišu. Iako poznajem hercegovačku ikavicu nemam pojma šta je šiša? Pitam starog koji je bio ekspert tj. poznavao je lokalce i šiša im je tavan. To stvarno ne bih nikad pogodio jer moje pretpostavke nisu otišle dalje od šišanja ili nečega u vezi s frizerskim zanatom pa možda čak i šiš ćevapi 😀

krivA
Gost
krivA
1 godina prije

..a “Politikin Zabavnik”..i na latinici i na cirilici.., “Stripoteka”.., malo kome je sto smetalo i sve se “trosilo”…, dokse normalne stvari nisu pocele politizitrat. Beogradski prevod Kastanjede bolji je i jasniji od Hrvatskog prijevoda. Ima toga jos….

Umpah Pah
Gost
Umpah Pah
1 godina prije

A bosanska ijekahvica?

krivA
Gost
krivA
1 godina prije

..mmm.., dobHraaaa…!

Perun
Gost
Perun
1 godina prije

@krivA, naravno bilo je tu gomila strip izdanja a ja sam naveo samo najpopularnije. Politikin Zabavnik kao i mlađi Mikijev Zabavnik imali su ćirilićno i latinično izdanje s tim da je latinično bilo na ijekavici i za Sloveniju na slovenskom jeziku. Ja sam tek u Beogradu prvi put vidio ćirilićno izdanje dok je taj moj prijatelj od mene saznao da postoji i latinična verzija. PZ se znao prilagoditi tržištu. Ostali strip izdavači iz Srbije su išli samo na latinici iz praktičnih razloga da ne moraju štampati jedan broj više puta. Naravno da nikom nije smetalo jer smo razumjeli i bilo nam je važno da redovno izlaze nove epizode naših omiljenih junaka a izbor je bio kakav više nećemo imati. Najmanje je bilo važno odakle je izdavač, jedini kriterij je bilo da kupuješ ono što voliš čitati a cijene jeftine u odnosu na danas kad privatni izdavači vode igru a publika je ona stara jer neki novi klinci baš ne čitaju stripove.

Arch
Gost
Arch
1 godina prije

Perune, nemoj ti nositi uže kad ideš na šišu, a ostalo ćeš već nekako…
Crni humor alanfordovskog tipa, nije pravi ako nisu Max, Bunker i prjievod Nenad Brixy, po meni podjednako zaslužan za popularnost A.F. kod nas kao i prva dvojica!

Perun
Gost
Perun
1 godina prije

@Arch, istina je jer Brixy je znao prilagoditi taj humor našem jeziku pa kažu da čak zvuči bolje nego original oni koji su čitali talijanska izdanja. Brixy je i otkrio Alan Forda u Italiji i doveo ga na naše tržište tako da su mu zasluge ogromne. Da nije njega možda i ne bi upoznali tog junaka za kojeg vole reći: nekad smo ga čitali a danas živimo realnost iz Alan Forda. Za vertolet nisam znao da je ruski jer Tuđman je sam izmišljao neke “hrvatske” riječi koje se nikad nisu koristile. Obzirom da je u WW2 morao surađivati s Crvenom Armijom mora da mu je neki vertolet ostao u glavi pa ga je proglasio čisto hrvatskim. Helikopter je naravno posuđena riječ ali pun je jezik takvih riječi posebno otkad su došle nove tehnologije. Jezik je živ i kad nešto uđe u široku govornu upotrebu lingvistima ostaje samo prihvatiti činjenično stanje a ne izmišljati nove riječi.

Arch
Gost
Arch
1 godina prije

Moj Perune, Tuđman je cijeli život proveo u bunilu, pa nije ni čudo da je svašta izmišljao. Ne slažem se da je u WW2 surađivao s Crvenom Armijom, jer taj egomanijak nije u životu surađivao ni s kim, ali slažem se da mu je nekakav vertolet ostao u glavi, to je zapravo idealan opis Tuđmana: čovjek s nekakvim vertoletom u glavi…

panSlaven
Gost
panSlaven
1 godina prije

Bravo, pisac! Samo da napomenem: naš jezik je (bio) i precizniji i bogatiji , dok se nisu poravnala i slova… Možda biš lakše zapisao dijelekt koristeći á, é, ě, ó, ť, ú, ů, ý..

Nesvrstani
Gost
Nesvrstani
1 godina prije

“Školovanje je učinilo svoje – unificiralo je jezik. Silom nametnuto, s ocjenama, ‘uspjesima’, uspjelo je uništiti i previše autohtonih izričaja.”

Ne bih se slozio da je skolovanje unistilo autohtone izricaje.
Skolovanje nam daje svima taj jedan “unificirani” jezik koji nam znatno olaksava svakodnevni zivot, jer kako bi inace izgledala najobicnija komunikacija izmedju razlicitih krajeva jedne drzave? Postojanje standardnog knjizevnog jezika svakako dozivljavam kao veliki plus, bez obzira sto nam je “silom nametnut”. Uostalom, silom nam je nametnuto, jos dok smo jako mali, i da jedemo zlicom i vilicom i da se odrzavamo cistima i pazimo na higijenu itd. Nije bas iza svakog “nametanja” nekakva urota i potreba da se unisti nesto “iskonsko” sto je eto puno bolje i prirodnije.

Ono sto je zapravo unistilo te autohtone izricaje jest to sto su ljudi masovno napustili sela i otisli u gradove.
Ali, to je vec neka druga prica…

POVEZANE VIJESTI

Izbornik
44
0
()
x