fbpx

Podrijetlo gange

Ganga

Kad su bjelohrvatska plemena početkom sedmoga stoljeća došla na jug i naselila krajeve zapadno od Drima, Drine, Dunava i Drave, dakle krajeve koje im je na upravljanje dao bizantski car Heraklije, na tim novim prostorima hrvatska plemena su zatekla ilirska koja su na tim područjima obitavala stoljećima prije hrvatskih. Budući da su bjelohrvatski doseljenici bili brojniji, proces asimilacije je bio neizbježan. Rezultirao je slavenizacijom svih ilirskih plemena osim najjužnijega plemena.1 Ilirski etnički korpus zapadno od Drine dobrim je dijelom kroatiziran tijekom više stoljeća i postao je sastavni dio hrvatskoga korpusa unijevši u njega raznovrsne običaje i vjerovanja, različite načine odijevanja, pjevanja i sviranja, brojne supstratne riječi, naročito nazive za predmete materijalne kulture, zatim riječi iz pastirskoga načina življenja, te mnoge onime (antroponime, hidronime, oronime, toponime…). Iz te bogate problematike nas ovdje zanima samo gánga, supstratna riječ koja potječe iz ilirskoga jezika.

U muzikološkoj i leksikografskoj literaturi o podrijetlu gange ima različitih mišljenja od kojih se ono Cvjetka Rihtmana može uglavnom smatrati točnim. On je sredinom prošloga stoljeća na dvama kongresima folklorista ustvrdio da je ganga ilirskoga podrijetla. Iz njegova članka o podrijetlu gange navodim kao potvrdu sljedeće riječi: “Naime, ako navedena područja2 (…) uporedimo sa geopolitičkim pregledom ilirskih plemena, lako ćemo primijetiti da se (…) područja polifonih oblika prilično tačno podudaraju sa područjima pojedinih ilirskih plemena. Ova činjenica ne može biti slučajna, a to i jeste razlog koji me danas još više ubjeđuje u pretpostavci da ova specifična polifona praksa pretstavlja relikt ilirske muzičke kulture.” [14: 103]

U minulim stoljećima ganga se je, kao i sve drugo, mijenjala pa danas gotovo svaki kraj ima svoju gangu. Poznate su sljedeće vrste gange: bekijska,3 bosanska, brojanica, duvanjska, imotska, nahijska,4 posuška, sinjska, rastezavica, rera, sikavica i dr. Ganga se i danas pjeva na području od Neretve do Cetine i od Biokova do Vrbasa, pa i šire.5

U literaturi postoji ničim dokazana tvrdnja da je ganga nastala u Imotskoj krajini. Krivac za takvo mišljenje je Branko Marić koji je u svojem prvom radu o gangi naveo kako se u narodu priča da je ganga u njegov rodni kraj došla iz Dalmacije. Evo njegovih riječi: “Taj način pjevanja vele da je u Hercegovinu došao pred kojih trideset6 godina iz Dalmacije – Imotske krajine – preko Posušja i Bekije”. [7: 91] Rihtman je ovo preuzeo od Marića i dodao mu svoje mišljenje da se je takvo pjevanje proširilo sve do Prozora i Kupresa. Vinko Žganec je u svojim muzikološkim radovima preuzeo Rihtmanove7 stavove o gangi. Evo kako Žganec gleda na gangu: “Ovaj način pjevanja u običaju je oko Imotskog, a odatle je poslije austrijske okupacije počeo prodirati u zapadnu Hercegovinu, i dopro je sve do Prozora i Kupresa.” [18: 520]; “Posebna su vrsta dijafonije tzv. rere ili gange iz imotskog kraja.” [19: 227]; “Gange (gangalice), narodne pjesme (…) raširene u okolici Imotskog.” [6: 305] Pišući o gangi Zdenka Miletić je također bila pod utjecajem literature. Ovdje navodim dva njezina stava: “Ganga i putničko pjevanje najstariji su način pjevanja u Hercegovini. Po mišljenju nekih, ganga je podrijetlom iz Imotske krajine.” [11: 55]; “Prema Anđelku Mijatoviću (…) ta je vrsta popijevke iz vremena austro-ugarske okupacije 1878. On drži da je tih godina donesena iz Imotske krajine i pustila duboko korijenje u Hercegovini.” [11: 57] U Heresovu prikazi ‘Kršnoga zavičaja’  navedeno je da je ganga u Hercegovinu došla iz Dalmacije oko godine 1900. [5: 193] Svi ovi navodi vrve neistinama. Da zaključim, ganga nije nastala u Imotskoj krajini pa se odatle nije ni proširila na istok i sjever, u Hercegovinu i Bosnu, a austrijska okupacija s gangom pak nema nikakve veze.

Dakle, i muzikolozi i oni koji to nisu različito definiraju gangu kao vrstu pjesme. Jedni u njoj vide ljepotu, a drugi primitivnu pjesmu. Ganga ushićuje i razgaljuje duše onih koji su rođeni u kraju gdje se ona pjeva. Oni koji su pisali o gangi, a potječu iz krajeva gdje je ona omiljena pjesma, o njoj govore kao o nečem što je drago. Evo mišljenja dvojice vrsnih znalaca gange: “Pjevaju najmanje dva, tri, a rado i cijela skupina, momci za se, djevojke za se. To je pjesma mladosti.” [7: 91] “Put u ovo područje dovodi nas u najintimnije kutove seoskog života, u prvom redu seljačke omladine. Popijevka mu je najsnažniji izražaj bogate duše, pjesmom uspavljuje čedo, prikraćuje duge dane čobanskog života, daje izražaja neodređenoj čežnji mladih srdaca, osvježuje ritam srpova, uklanja umor iz razigranog kola, prati zaručnicu u novi dom, a pokojnika u sretnu vječnost.  Pjesma je selu dnevna štampa, lijepa knjiga i učiteljica života. Ona se rađa i razvija na selu, na polju, u brdu, u domu, u skupini i kod pojedinca.” [9: 41] “Iz dosadašnjeg prikaza vidi se da ima više napjeva, odnosno više vrsta gange. Broj napjeva gange ne može se točno utvrditi. Dok jedni nastaju, drugi nestaju. Održavaju se one gange koje su najpogodnije za pjevanje, najmelodioznije i koje su slušateljskom uhu najprikladnije. Svaki kraj ima svoju gangu, svako selo svoju, pa često čak i zaseoci imaju svoju gangu. Po svojem napjevnom ustrojstvu sve su gange slične. Stvaraoci tih napjeva obično su momci i djevojke, a na njihovo stvaranje utječu napjevi nekih već postojećih ganga, mentalitet i raspoloženje pjevača, pa i sama pjesma. Zaključio sam da su sve gange nastale spontano i prigodno, već prema okolnostima u kojima su nastale. Također mislim da na napjev gange najviše utječe mentalitet pjevača. (…) Napjev gange izvire iz nutrine čovjeka; on je više posljedica duševnog nego fiziološkog ustrojstva čovjeka.” [10: 19] Osim ovakvih mišljenja kroz literaturu se provlače i stavovi da je ganga po svojoj prirodi prosta, gruba, divlja, jednostavna, jednolika, priprosta i primitivna polifonija.8 Zapravo, ganga je samo narodna pjesma koja jednima puno znači, a drugima malo ili nimalo.

U literaturi prevladava mišljenje da je riječ ganga motivirana popratnim slogom gan ili njegovim inačicama s izmijenjenim vokalom. Takvo je mišljenje prvi izrazio Branko Marić, a drugi su to od njega nekritički preuzimali. Evo potvrda toga stava: “Ime nosi otuda što onaj koji počinje uz još jednog ili najviše dva vještija pjeva tekst i melodiju, a ostali ih prate u istom ritmu na slogove gan, gan, a ponekada i na gan, gen, gin, gon, gun, prema vokalima pjesme glavnog pjevača.” [7: 9]; “(…) jedan pjevač pjeva melodiju i riječi, a drugi ga prate nekim ležećim tonom, izgovarajući slogove: gn, gn ili gan, gan…, imitirajući takvom pratnjom svirku narodnih gusala.” [18: 520]; “(…) otegnuto, jednoliko hercegovačko pevanje, pri kojem obično jedan pevač ‘vodi’, a ostali ga prate ponavljanjem gan – gan – gan.” [12: 184]; “Ime joj potječe od načina pjevanja: jedan pjevač počinje pjevati izvodeći tekst i napjev, vodi, a ostala dva pa i više pjevača prate ga u istom ritmu: gan. Pratnja oponaša sviranje na diplama ili guslama. Umjesto toga sloga katkad se izgovara gon, gen, gin, prema vokalima pjesme glavnog pjevača.” [11: 55]

Iz ovih navoda proizlazi da je ganga ime dobila po slogovima koji se ponavljaju. To se u jezikoslovlju tretira kao pučka etimologija. Pjevač gange mora razgovijetno otpjevati sve riječi dvostiha jer one nose poruku, a pratitelj ga prati jednolikom artikulacijom vokala a, e i još nekih grlenih glasova kojima se oponaša zvuk gusala. Da su navedeni slogovi motivirali riječ ganga, kako to proizlazi iz prethodnih navoda, onda bi se riječ ganga pojavljivala i u varijantnim oblicima: genga, ginga, gnga, gonga, gunga. To nigdje nije potvrđeno. Da zaključim, riječ gánga nije motivirana slogovima: gan, gen, gin, gn, gon, gun jer se pri gángānju ti slogovi ne čuju.

Rihtman je iznio stav da su slogovi gan, gan motivirali glagol gángati, a glagol imenicu ganga. Niti su ti slogovi motivirali glagol gángati, niti je pak imenica ganga nastala od toga glagola. Štoviše, tvorbeni proces je bio obrnut: supstratna imenica gánga je motivirala glagol gángati, dakle tvorbeno pravilan je samo slijed gánga > gángati, a ne gángati > gánga.

Marić je u sojem prvom radu o gangi ustvrdio da je riječ ganga motivirana slogovima gan, gen, gin, gon i gun. U svojem trećem radu o istoj temi veli da tako misle u narodu i dovode u svezu navedene slogove s postankom riječi gánga. U tom članku je vrijedna njegova pretpostavka da bi se riječ gánga mogla dovesti u motivacijsku vezu s albanskom riječju kangë kojoj je značenje ‘pjesma’. Bio je na dobrom putu jer u albanskom jeziku postoji riječ slične fonemske postave i značenja (alb. gegijski kangë, odnosno toskijski këngë).

Riječ gánga zapravo je ilirski supstratni leksem u hrvatskom jeziku. Potječe od ilirske riječi kangë kojoj je značenje bilo ‘pjesma’. U fonemskoj postavi riječi kangë bila su dva velara: bezvučni /k/ i zvučni /g/. Jedini bezvučni fonem izjednačen je po zvučnosti s drugima u postavi i zamijenjen svojim parnjakom /g/. Ta je asimilacija i supstitucija bila moguća nakon gubljenja motivacije. I na prozodijskom planu došlo je do adaptacije sustavu hrvatskoga jezika koji je preslojio ilirski dalmatski dijalekt. Riječ kangë je u ilirskom dalmatskom dijalektu imala gramatičku oznaku ženskoga roda, tako je i danas u albanskom standardnom jeziku. U hrvatskom jeziku riječ gánga je zadržala rod dobivanjem gramatičkoga morfema /a/.

U albanskom jeziku, kao jedinom slijedniku ilirskoga jezika, postoje brojne riječi s korijenom /kën/ koji je proširen dvama sufiksima /d/ i /g/ tako da su dobivene dvije varijantne osnove za tvorbu novih riječi: kënd- i këng-. Od osnove kënd- izvedene su sljedeće riječi: këndés (këndéz) – ‘pijetao’, ‘pijevac’; këndím – ‘pjevanje’, ‘čitanje’; këndój – ‘pjevati’, ‘čitati’, ‘vračati’; këndúar – pjevan, čitak. U drugoj su skupini riječi s osnovom këng-: këngë – pjesma, popijevka, spjev; këngëtár – pjevač; këngëtáre – pjevačica; këngëtór – pjevač, pjesnik; ptica pjevica; këngëóri – mjesto u crkvi gdje se pjeva, pjevalište; këngëz – pjesmica. [17: 423 – 424]

Zaključno, ganga je supstratna riječ ilirskoga podrijetla.



Bilješke:

1 O podrijetlu Albanaca (Šiptara) postoje u literaturi dva mišljenja: jedno je da su tračkoga, a drugo ilirskoga podrijetla. Ime Šiptar je autoetnonim nejasne motivacije, a Albanac je aletnonim, zapravo grecizam (grč. álbos – ‘brdo’; albanoí – ‘brđani’; albanítes > arbanítes > arnabítes – ‘brđanski’ (> hrv. Albánac, Arbànas, Arnàut).

2 Rihtman je imao u vidu tridesetak punktova u Bosni i Hercegovini gdje su on i djelatnici sarajevskoga Instituta za proučavanje folklora istraživali polifono pjevanje.

3 Pridjev bèkījskī je izveden od horonima Bekíja. To je bilo ime za područje koje je ostalo u osmanlijskoj državi nakon 1718. god., a prije toga je pripadalo imotskomu kadiluku. Danas obuhvaća cijelu grudsku i posušku općinu, te dijelove ljubuške (Klòbūk, Dôle i Vójnići) i širokobriške općine (Kočèrīn i Prȉvālj). Riječ Bekíja je turcizam arapskoga podrijetla sa značenjem ‘ostatak’ (hrv. Bekíja < bekíja < tur. bekiye < ar. bäqiyyä).

4 Pridjev náhījskī je izveden od Náhija. To je bilo ime za područje koje danas uglavnom pripada ljubuškoj općini. Riječ náhija je turcizam arapskoga podrijetla sa značenjem ‘upravna jedinica u okviru kadiluka’ (hrv. Náhija < náhija < tur. nahiye < ar. nāḥiyä).

5 To je bilo područje ilirskoga plemena Delmata (Dalmata). U osnovi riječi: Delmat, Dalmat, dalmatski;  Delminium, Duvno, Duvnjak, Duvanjka, duvanjski; Dalmacija, Dalmatinac, Dalmatinka, Dalmatino, Dalmatina, dalmatiner, dalmatinski… je ilirska riječ delmë (latinizirano kao dalma) kojoj je značenje ‘ovca’ (lat. ovis)

6 Taj je članak objavljen 1934. god.

7 Takvi stavovi prevladavaju u autora koji nisu rođeni u krajevima gdje se ganga pjeva.

8 U gegijskom (sjevernoalbanskom) dijalektu sve riječi iz ove skupine imaju osnovu kang-, a u toskijskom (srednjoalbanskom i južnoalbanskom, i u standardnom albanskom) osnovu këng- (npr. gegijski kangë, toskijski këngë – ‘pjesma’. Slovo ë u albanskom jeziku se ne izgovara i znak je za ultrakratki vokal. 


Literatura:

[1] Balić, Jozo: Postojbinom gange, Imotska krajina, god. 1., sv. 10., str. 6., Imotski, 1970.
[2] Barić, Henrik: Rečnik srpskoga ili hrvatskoga i arbanaskoga jezika, tom 1., Jugoslavenska akademija, Zagreb, 1950.
[3] Dobroshi, Sokol: Fjaluer serbokroatisht-shqip, Mustafa Bakija, Priština, 1953.
[4] Fjalor i gjuhës së sotme shqipe, tom 1., Rilindja, Priština, 1981.
[5] Heres, Tomislav: Zbornik ‘Kršni zavičaj’, 32, u: Marulić., god 33., sv. 1., str. 192. – 195., Zagreb, 1976.
[6] Leksikon, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1974.
[7] Marić, Branko: Hercegovačka ganga, Napredak, str. 105. – 107., Sarajevo, 1934.; isto: Kršni zavičaj, god. 32., str. 89. – 92., Humac, 1999.
[8] Marić, Branko: Pentatonika u bosansko-hercegovačkoj pučkoj muzici, Sv. Cecilija, god. 30. (1938.), sv. 2., str. 37. – 39.; sv. 3., str. 73. – 76. i sv. 4., str. 114. – 115.
[9] Marić, Branko: Iz područja gange, Napredak, god. 31., str. 41. – 46., Sarajevo, 1941.
[10] Mijatović, Anđelko: O gangi: u: Ganga, antologija, Naša ognjišta, str. 9. – 22., Duvno, 1973.
[11] Miletić, Zdenka: Gangam gangu, u: Jeka s hercegovačkog krša, str. 55. – 60., Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1988.
[12] Rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika, tom 3., Srpska akademija nauka i umetnosti / Institut za srpskohrvatski jezik, Beograd, 1965.
[13] Rihtman, Cvjetko: Polifoni oblici u narodnoj muzici Bosne i Hercegovine, Bilten Instituta za proučavanje folklora u Sarajevu, str. 7. – 20.,  Sarajevo, 1951.
[14] Rihtman, Cvjetko: O ilirskom porijeklu polifonih oblika narodne muzike Bosne i Hercegovine, u: Rad kongresa folklorista Jugoslavije na Bjelašnici 1955. i u Puli 1952., str. 99. – 104., poseban otisak, Zagreb, 1958.
[16] Rihtman, Dunja: Narodna muzička tradicija lištičkog područja, Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu, str. 363. – 417., Sarajevo, 1970.
[17] Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, tom 3., Jugoslavenska akademija, Zagreb, 1981.
[18] Zajmi, Abdulah i dr., Fjalor shqip-serbokroatisht, Rilindja, Priština, 1981.
[19] Žganec, Vinko: Gange (gangalice), u: Muzička enciklopedija, tom 1., Leksikografski zavod FNRJ, Zagreb, 1958.
[20] Žganec, Vinko / Sremec, Nikola: Hrvatske narodne pjesme i plesovi, Zagreb, 1951.

VAŽNA PORUKA ZA LOGIČARE

Vrijeme uvjeravanja prolazi. One koji ne shvaćaju što se događa, treba ignorirati i ne gubiti vrijeme na njih. Poštene, empatične i logične osobe se trebaju okupiti, bez obzira na osobna uvjerenja i svjetonazore. Osim raskrinkavanja, dolazi vrijeme djelovanja brojnim i legalnim sredstvima u gospodarstvu, zdravlju, autonomiji… U protivnom, sve će nas porobiti.

Pitate se što učiniti nakon čitanja ovog teksta? Jednostavno, šaljite i dijelite tekst poštenim, empatičnim i logičnim osobama. Informirajte bližnje o postojanju portala Logično. Priključite nam se na našem Telegram kanalu tako što ćete kliknuti na Vijesti.  Od danas možete komunicirati i pisati nam u Telegram grupi Zajednica. Budimo složni, mudri i jaki.

Svidio vam se članak i
pitate se što možete napraviti?
PODIJELITE ga s PRIJATELJIMA

Nije pronađen nijedan rezultat.

Pretplati se
Obavijest
guest
Zaštitite svoje ime u komentarima... REGISTRACIJA
101 Komentara
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
Vučedolac
Gost
Vučedolac
6 mjeseci prije

Možda je puno bitnije spomenuti gaan veyan kao prastari jezik koji se koristio na ovim prostorima, ostaci kojega su pojedina čakavska i budulska narječja u primorskom kraju, možda otuda nastaje gaanga. Veyske povede koje pričaju naše stare priče možda se mogu i gangati

Austrijanac101
Gost
Austrijanac101
6 mjeseci prije
Reply to  Vučedolac

Naravno. Biti ću iskren pa da kažem da sam pročitao samo sažetak članka. Imam posla dam iscrpniji komentar kasnije. Ali ukratko. Dobro kažeš Vučedolac nismo mi odnikud došli, mi smo ovdje cijelo vrijeme. Po-vedajmo o tome! heheh di ćeš veći dokaz od lingvističkog.

Mikojan
Gost
Mikojan
6 mjeseci prije
Reply to  Austrijanac101

Jes, jes, nismo mi odnikud došli, neke je Bog napravio od blata a neki su nastali od majmuna, e sad, od kud su majmuni odšli i zašto su još tu oko nas, malo je nejasno ali ajde, nek je nama gange ma odkuda ona došla.

pera lozac
Gost
pera lozac
6 mjeseci prije
Reply to  Austrijanac101

Ma ljudi, dovoljno je procitat toponime sa starih karata i mapa, GDE su Siptarski nazivi BILO KOJE REKE; PLANINE ILI GRADA????? Jbte, Iliri su 1000 godina RIMSKOJ IMPERIJI stvarali ogromne probleme i sad odjednom Albanci koji od pamtiveka zive samo kao pljackasi, nesposobni za organizaciju bilo kog tipa zajednice osim… Pročitaj više »

Brainstorm
Gost
Brainstorm
6 mjeseci prije
Reply to  pera lozac

pa neka i jest tako ali ton ti je uvredljiv. istina se mora reci ali istina o samo jednoj strani postaje uvreda. kad su oni bili pljackasi bili smo i mi. pa slavimo hajduke, uskoke, gusare. moze se tu dodati domoljubne pozlate pa reci da su pljackali mlecane i turke… Pročitaj više »

pera lozac
Gost
pera lozac
6 mjeseci prije
Reply to  Brainstorm

Ma nemam ja nista protiv pljackasa, moji pretci su hajducili po Ozrenu.
To sam rekao samo onako usput, Austrougarska im je prvo stvorila naciju pa 1912 i drzavu. Da su oni stvarno Iliri pa valjda bi imali neku srednjevekovnu kraljevinu ili barem knezevinu, ali nista od toga.

Bobi
Gost
Bobi
6 mjeseci prije
Reply to  pera lozac

Ti si u pravu..moje mišljenje. Navodno je još A-U platila nekom znastveniku da napiše knjigu da su Šiptari pravi Iliri. A kosovari porijeklom Dubrovčani. Dubrovčani skoro svi visoki, ovi drugi zdepasti. Pa nisu se antropološki promijenili u cca 500god. A sve kako bi umanjili činjenicu da je na ovim ex-yu… Pročitaj više »

Buzz
Gost
Buzz
6 mjeseci prije
Reply to  Vučedolac

A maan-suhan hasuzogu jos prastariji i rasprostranjeniji na ovim prostorima? O njemu neces da pricas?

Zvrk
Gost
Zvrk
6 mjeseci prije
Reply to  Vučedolac

ovaj korisnik je izbacio nekakav “rječnik” tog prajezika
youtube.com/channel/UC1sz1apoKrb_zOKzktkAsWw

Hokahey
Gost
Hokahey
6 mjeseci prije
Reply to  Zvrk

Zvrk, naklon do poda. 👍👍👍

okahey
Gost
okahey
6 mjeseci prije
Reply to  Zvrk

Evo opet sam blokiran pa sada sa jednim slovom manje.
Zvrk, naklon do poda za tvoj angažman. 👍👍👍

Willer
Gost
Willer
6 mjeseci prije

Lip clanak. Sta se mene tice nema nista lipse nego doc medju svoje stine i cut gangu. Poseban osjecaj. Ta pisma jednostavno ljubi taj epski kraj. Vrati film proslih vremena i ljudi da coviku kaze ko je i sta je. Podsjeti na te stare ljude koji su zivili u divljim… Pročitaj više »

Hokahey
Gost
Hokahey
6 mjeseci prije
Reply to  Willer

Važno je čuvati i istraživati stare tradicije i to otvoreno za svaki rezultat koji istraživanje ustanovi. Jasno je da je to u našim krajevima težak posao, koči se ili čak blokira jer neke stvari ne smiju biti. Iz političkih, interesnih razloga ali i iz same antipatije prema nekome ili čak… Pročitaj više »

Mikojan
Gost
Mikojan
6 mjeseci prije
Reply to  Hokahey

Imam jako dobre prijatelje hercegovce i niko ih ne mrzi, isto tako i židove ali zbog svih ostalih “poduzetnih” hercegovaca i židova ljudi ih ne vole, skoro pa nigdje u svijetu ne vole takav tip “poduzetnika” ma iz kojeg plemena bili.

okahey
Gost
okahey
6 mjeseci prije
Reply to  Mikojan

Ti si samo nasjeo na propagandu. Baš onako kako sam opisao. Da se stavi u centar pažnje neki drugi narod ili regija i njih bi izdašno mrzio. Slabim duhovima trebaju jednostavne istine i dežurni krivci.

Austrijanac101
Gost
Austrijanac101
6 mjeseci prije
Reply to  Hokahey

WoooW. Koliki interes za gangu! Još više kako su se svi više manje nisu složili sa intelektualnim tlapnjama iznesenim u ovom članku. Sve jela iz iste kuhinje, poput stećak je srednjovjekovni spomenik, ljudi su ovdje došli za repovima tatarskih konja i sl. Albanci autohtoni, a nemaju svoju riječ za more.… Pročitaj više »

Slonica
Gost
Slonica
6 mjeseci prije
Reply to  Austrijanac101

U cara Trajana kozje uši
Večera ti za morem bila
Prdile zrele,padale zelene

Stare cure i mršavi konji
Sad će doći Talijani po nji’

Što je mlada eh da ti je znati
Hađi bega na Hutovu pamti

Aga zove sluge svoje
U sred Stoca zemlje Hercegove

….evo još par izreka

Prc Milojko
Gost
Prc Milojko
6 mjeseci prije

I ja sam procitao samo sazetak i delomito “poskenirao” ostalo. Ali ja, kao zagovornik autohtonosti Juznih Slavena na Balkanu, odbio me taj deo, “… kad su Hrvati naselili podrucje Ilira…” . Pravilnije bi bilo Kada su se BeloHrvati vratili na Blakan na teritorij zvan Ilirija. Imate puno hrvatskih zagovornika autohtonosti… Pročitaj više »

Puž
Gost
Puž
6 mjeseci prije
Reply to  Prc Milojko

Iliri su Iliri. Autohtono stanovništvo ovih prostora, puno prije ali i za vrijeme Rimske pošasti. Albanci NISU Iliri što se vidi po njihovoj “kameleon” vjeri i fizičkom izgledu. Nikakvo 7mo stoljeće nema veze sa doseljavanjem “Hrvata”… A navodne seobe Slavena su bajke za manipulaciju populacija. Mi smo ovdje na Balkanu… Pročitaj više »

mali jere
Gost
mali jere
6 mjeseci prije

Ne znam odakle dolazi ganga ali sam jednom na tv gledao dokumentarni film o Sardiniji i tamo ljudi pjevaju nesto sto je sto posto slicno nasem (Posuskom)  putničkom pjevanjeu.

Ima li tu neke povezanozti.

Zvrk
Gost
Zvrk
6 mjeseci prije
Reply to  mali jere

Ja sam slično vidio i čuo za polifona pjevanja u Gruziji. Ima li tu neke povezanosti?

Frodo
Gost
Frodo
6 mjeseci prije
Reply to  mali jere

I te kakva. Pogledajte genetske karte i vidjet ćete da su haplogrupa I2a kao dinaridi. Do fizičkog udaljavanja je došlo u vrijeme posljednjeg ledenog doba.

Frodo
Gost
Frodo
6 mjeseci prije

Genetska istraživanja opovrgavaju teoriju o masovnoj selidbi sjevernih slavena na jug. Jezici i vjere se mnogo lakše uvoze. Upravo južni i središnji djelovi dinarida imaju izmimnu koncentraciju protoeuropske haplogrupe I2a Kod bosanskih Hrvata i do 80 posto. Istovremeno kod sjevernih Slavena i Prusa dominira R1 haplogrupa. Ispalo bi da su… Pročitaj više »

obvezatnomevakciniši
Gost
obvezatnomevakciniši
6 mjeseci prije

jao , ne mogu vjerovati da još netko brije na nekakva masovna doseljavanja i slaveniziranja najboljih ratnika Rima.. još sad na tome inzistirati, kad je civilizacija dotjerala do kraja.. kako vas nije sramota?

obvezatnomevakciniši
Gost
obvezatnomevakciniši
6 mjeseci prije

albanski jezik.. kojeg su krojili habzburzi da bi se gege i toske međusobno razumjeli, koji su došli u 10.-11.st.. a među njima hrpa naše genetike.. doktore Nosiću, i ti si izdajnik, a? em medicina i korona panika, em autohtonija.. e moj nosiću

Slonica
Gost
Slonica
6 mjeseci prije

Ja i moj kolega
Opet nakon svega, popili bevandu
,zapivali gangu
A ti curo mala, reci kom bi dala
Meni il kolegi
Vina iz bokala!!!!

Ganga uz stare Dubrovačke pjesme i kolendu jako lijepi običaji…koji nažalost sve više gube mjesto u ovom modernom društvu.

Zoxxx
Gost
Zoxxx
6 mjeseci prije

Šipci nisu iliri, to su konačno dokazala genetska istraživanja

Simon
Gost
Simon
6 mjeseci prije
Reply to  Zoxxx

Po svemu sudeći nisu, jer bi se zvali Iliri, a ne sinovi orla. Tko zna odakle je njih orao donio, a i Goran Šarić ima svoju teoriju prema kojoj također imam zadršku kao i prema teoriji kako su Shqiptari potomci Ilira.
Povijesne prevare su uvijek dobro skrivene.

Brainstorm
Gost
Brainstorm
6 mjeseci prije
Reply to  Zoxxx

Šipci?
srbenda je uvreda. sipac nije?

Zsphere
Gost
Zsphere
6 mjeseci prije
Reply to  Brainstorm

Pogledaj Google maps kako se na Albanskom zove Albanija. Otprilike ti dodje na isto.

Mario
Gost
Mario
6 mjeseci prije

Minus 1 za autora clanka. Zna se tocan datum kada su Albanci dosli na Balkan, tko ih je doveo iz Azije i zasto, a genetska istrazivanja u zadnjih 15 godina su to i potvrdila. Svatko tko napise bilo kakav istrazivacki rad i u njemu tvrdi da su Albanci Iliri je… Pročitaj više »

Zvrk
Gost
Zvrk
6 mjeseci prije
Reply to  Mario

Nisu došli iz Azije nego Afrike.

pera lozac
Gost
pera lozac
6 mjeseci prije
Reply to  Zvrk

Sa Kavkaza, dal Azerbedzan dal Jermenija (Armenija) imaju hiljade reci sa istim korenom.

Zvrk
Gost
Zvrk
6 mjeseci prije
Reply to  pera lozac

Nije Kavkaza nego Atlasa.

pera lozac
Gost
pera lozac
6 mjeseci prije
Reply to  Zvrk

Sa kujca mog.

Zvrk
Gost
Zvrk
6 mjeseci prije
Reply to  pera lozac

Priča o kavkažanima je posve netočna. Tek su u 19. stoljeću bila veća doseljavanja s tog prostora.

Brainstorm
Gost
Brainstorm
6 mjeseci prije
Reply to  Zvrk

bravo, bravo, zvrk. to bih i ja mislio. berberi! berberi-arberi-arbati-arnauti. ipak, genetika, haplogrupe i porijeklo mnogo rijeci, ne samo imena, znace vise. porijeklo rijeci barbar? siptar se susreo sa grkom. sve sto je znao reci bilo je “arbar, abar, bar, bar”. tako su slaveni imenovali germane njemcima. u odnosu na… Pročitaj više »

Simon
Gost
Simon
6 mjeseci prije

Čitajući članak i naslove navedene literature stekao sam dojam kako je sve pisano po jednom obrascu povijesti koja se prije učila, a to je obrazac povijesne samoposluge. Isti obrazac postoji i danas premda su se vremena promjenila, pa sad uz samoposlugu imamo i mogućnost internetske kupovine svih artikala pa tako… Pročitaj više »

Uno
Gost
Uno
6 mjeseci prije
Reply to  Simon

Istina, profesor je izgleda stara škola što se vidi i po literaturi koju je koristio, sva od prije 50-ak godina. Zato i ne čude takve tvrdnje iznešene u članku. Kao da ne postoji internet i alternativna mišljenja. Tu ne mislim na narodnu muzičku tradiciju već sve one konstrukcije napisane u… Pročitaj više »

Jjmali
Gost
Jjmali
6 mjeseci prije

Laž. Hrvati su iliri, a ne slaveni, to pokazuje i DNK.

Zagor
Gost
Zagor
6 mjeseci prije

Neznam zašto se Albanci još uvijek guraju pod Ilire, kad je jasno da su doseljeno Turkomansko pleme. Postoji jezik koji se još uvijek donekle priča na kvarnerskim otocima i primorju-čakavski- koji vuče korijene iz ilirskog, dapače, Mihovil Lovrić je napravio riječnik toga jezika. Gan Veyan, što znači krčki jezik, tako… Pročitaj više »

Zvrk
Gost
Zvrk
6 mjeseci prije
Reply to  Zagor

Turkomansko?! Ovo je nešto sasvim novo. Nemaju nikakve veze s Turkomanima ni Azijatima. Sasvim je izvjesno da su preko Normana došli iz sjeverne Afrike preko juga “čizme” do ovih prostora. Taj Lovrićev jezik je ništa drugo nego proizvoljno tumačenje arhaičnih riječi kojima je dodao dijakritičke znakove da izgleda što manje… Pročitaj više »

Zvrk
Gost
Zvrk
6 mjeseci prije

Prst u oko autohtonistima!
Nekoć davno ih je obitavalo na portalu, sada ih je nešto manje.

Ivan
Gost
Ivan
6 mjeseci prije

Veneti, Eneti ili Anti su podloga slavenskih naroda od Neolita. Hrvati su slavenska nacija isto kao što su Poljaci slavenska nacija. Znanstveno je dokazana pripadnost Ilira slavenskoj podlozi.

Ive
Gost
Ive
6 mjeseci prije

Vede: kajkavski i slovenski povedati = reći hr. propovjedati= srp. проповедати slovenski vedati = hr znati (saj veš = znaš) Dakle vede bi trebale imati veze sa znanjima i vjestinama govorenja. Gange a gdije spada OJKANJE ima li kakve veze ili je samo slicno??? Gange i gusle idu skupa ili… Pročitaj više »

Simon
Gost
Simon
6 mjeseci prije

Podsjećaš me na mog davno preminulog djeda koji je za Rolling Stonese rekao “Vragovi drogirani samo triješte i kriješte”

pera lozac
Gost
pera lozac
6 mjeseci prije

Procitati vise od uvoda je samo gubljenje vremena i zivaca.
Gomila gluposti nabacane zbrda-zdola koje nemaju nikakve veze sa realnosti.
Dodatno propagandisanje Becko-Berlinsko-Vatikanske skole, kao da su nam malo zla naneli.
E moj “profesore” knjige u ruke, ali ovaj put one prave.

okahey
Gost
okahey
6 mjeseci prije
Reply to  pera lozac

Tako je. Mržnja i megalomanstvo treba voditi kolo a ne tamo neka glupa znanost.

pera lozac
Gost
pera lozac
6 mjeseci prije
Reply to  okahey

Po cemu si zakljucio da se radi o mrznji? Sta sam ja to rekao? A to sto ti nazivas “znanost” je u stvari sistematska kradja i unistavanje svih mogucih dokumenata i podmetanje falsifikata koja pocinje krajem 17 veka a kulminaciju dozivljava na Berlinskom kongresu 1878 na kojem se stvara albanska… Pročitaj više »

okahey
Gost
okahey
6 mjeseci prije
Reply to  pera lozac

Pun si mržnje, prepotencije i osjećaja manje vrijednosti. Odatle ta ogromna želja lažima i manipulacijama umanjiti i poniziti druge jer ih želiš spustiti na svoju razinu. Brini se za svoj povjest i prestani podmetati drugima u ovom slučaju Albancima da nisu ono što oni misle i razmisli dali su tvoji… Pročitaj više »

pera lozac
Gost
pera lozac
6 mjeseci prije
Reply to  okahey

E moj jado, nikoga ne mrzim niti imam bilo kakav kompleks, ako zelis tako nesta da vidis pogledaj u ogledalo. “Od stoljeca sedmog” je otrcana floskula koja lazira i tvoju, ne samo moju, istoriju. Ako tebi to ogovara ok tvoja stvar ali ja lazi i falsifikate nepriznajem. I korona je… Pročitaj više »

rfnverwntverwtvwtrtr
Gost
rfnverwntverwtvwtrtr
6 mjeseci prije

Neka gangi, one su nematerijalna povjesna baština ko što su stečci materijalna. Tko god ima odbojnost prema njima ne cijeni svoje korjene već mu je draža frizirana glorificirana lažna povjest osvajača sa zapada.

Lurker
Gost
Lurker
6 mjeseci prije

bravo, i ja ne mogu smisliti gangu ali je poštujem jer je naša povijesna baština.

Zsphere
Gost
Zsphere
6 mjeseci prije

Pitanja za autora teksta a i sve entuzijaste zaljubljenike u istinu: 1.Ko su bili Avari? 2.Kojim imenom su Avari sami sebe nazivali? 3.Kada su Avari upali na prostore Balkana? 4.Koja je prapostojbina Avara? 5.Koje su glavne antropoloske karakteristike Avara? 6.Kakve antropoloske karakteristike (i imajuli ikakve) Avari imaju sa Slovenima? 7.Najpoznatija… Pročitaj više »

rfnverwntverwtvwtrtr
Gost
rfnverwntverwtvwtrtr
6 mjeseci prije
Reply to  Zsphere

Evo pretvorio sam se u uho da čujem odgovore.

Zsphere
Gost
Zsphere
6 mjeseci prije

1.Narod sa Kavkaza 2.Havarati 3. 7-8 vijek dosli su do Zagreba otprilike ali su ubrzo protjerani no nisu svi protjerani neki su i ostali 4.Kavkaz 5.Okrugla lobanja, nisko celo, jake obrve, kosa raste sa sredine cela, visoke obrve, cetvrtaste vilice veoma razvijene 6.Nemaju nikakvu ne lice na Slovene sasvim drugi… Pročitaj više »

rfnverwntverwtvwtrtr
Gost
rfnverwntverwtvwtrtr
6 mjeseci prije
Reply to  Zsphere

Dobro prezentirana teza. Di nađe Stipu hehehe, on mi dođe neki daljni rod hahaha, njegovi su došli iz Brinja odakle mi je baka.

Zvrk
Gost
Zvrk
6 mjeseci prije
Reply to  Zsphere

Više sam puta ovo pročitao, ali nikako da dobijem neke odgovore. Za razliku od nas na primjer Rusi, Poljaci, Ukrajinci uce da su se kao Sloveni doseljavali sa Balkana vijekovima od prvog vijeka Pojasni, gdje to uče? Kako to uče? Jesi li ikad čuo ili vidio nekog od tamo da… Pročitaj više »

Zsphere
Gost
Zsphere
6 mjeseci prije
Reply to  Zvrk
Zvrk
Gost
Zvrk
6 mjeseci prije
Reply to  Zsphere

Nije baš tako jer onda bi te publikacije bile u velikom broju. Ne bih viđao više videouradaka na ruskom koja idu niz dlaku mainstream istini. Iako doduše, postoji sve više linkova koja utvrđuju poveznicu Rusa i Etruraca. Prilažem jedan stariji tekst vezan za to. Nismo samo mi s**bani što se… Pročitaj više »

Zsphere
Gost
Zsphere
6 mjeseci prije
Reply to  Zvrk

Moguce da je i kod njih dosta toga izokrenuto citao sam kako njihovi istoricari govore o tome i onaj njihov najveci geneticar Kljosov ali u pravu si to je nesto od skoro, ali nismo samo mi i Rusi zajebani to su radili svuda po svijetu izvrtali istoriju u svoju korist… Pročitaj više »

Zsphere
Gost
Zsphere
6 mjeseci prije
Reply to  Zvrk

Stavio sam link treba sacekati da se odobri. Pise Grci odnosno Rimljani su protoSlovene upoznali na Balkanu u drugom odnosno prvom milenijumu prije Hrista. Ima toga dosta jos ko hoce da trazi moze naci to nije nista novo samo za nas jeste jer su nam isprali mozak.

okahey
Gost
okahey
6 mjeseci prije

Zaboravio je još pitati koji broj cipela su nosili, kako su im se konji zvali i koliko su točno djece imali i to muških, ženskih i transrodnih????

rfnverwntverwtvwtrtr
Gost
rfnverwntverwtvwtrtr
6 mjeseci prije
Reply to  okahey

Imaš li ti svoju tezu?

okahey
Gost
okahey
6 mjeseci prije

Imam ja svoju tezu. A to je ono što svi znamo i jednostavne činjenice koje su znanstvenici ustanovili. 1. Većina činjenica tko su Avari i odakle potječu je općepoznato. Tako da je bez veze hvalisati se tim “posebnim” znanjem. 2.Avari su se utopili u hrvatski narod i imamo nešto i… Pročitaj više »

Zsphere
Gost
Zsphere
6 mjeseci prije
Reply to  okahey

Tacno je da su se Avari utopili u Hrvatski, Srbski, Ceski, Madjarski narod gdje god da su bili ali genetika je cudo, prenosi se zamisli to. Moguce je da se neke grupe nisu htjele mjesati dosta vremena tako se dosta vidi i dan danas na pojedincima. Ako ne vjerujes googlaj… Pročitaj više »

Slonica
Gost
Slonica
6 mjeseci prije
Reply to  Zsphere

Stećaka ima i po Hercegovini.
Oni u Boljunima su najpoznatiji,
a ima ih još.
Zašto su označeni kao opasnost?

Zsphere
Gost
Zsphere
6 mjeseci prije
Reply to  Slonica

Citao sam da se procjenjuje da ih oko 70 000 u BiH a bilo ih je i dosta vise ali su unisteni izgradnjom gradova puteva, pruga. Pa jednostavno na njima je neka praslovenska azbuka kakva je slicna i u Vinci pronadjena i oni izgledaju veoma primitivno kao da su stari… Pročitaj više »

Slonica
Gost
Slonica
6 mjeseci prije
Reply to  Zsphere

Tek kad malo počneš proučavati, vidiš da ništa zapravo nije onako kak nas uče.
Hvala na odgovoru

Zsphere
Gost
Zsphere
6 mjeseci prije
Reply to  okahey

Ne znam cemu taj pokusaj sarkazma, ti podatci koje si naveo nemaju veze sa ovim sto sam ja rekao niti bi se ista moglo zakljuciti na osnovu njih.
Pitao sam konkretne stvari koje mogu imati veze sa laznom istorijom o dolasku Slovena na Balkan, odnosno Helm.

Zvrk
Gost
Zvrk
6 mjeseci prije
Reply to  Zsphere

Helm je fantazi izmišljotina. Pravi izgovori bi bili Hum, Hulm, Holm, Hlm, Halm. Taj mukli glas nikad se nije reflektirao kao e. To ti nije izvedeno u nijednom slavenskom jeziku.

Zsphere
Gost
Zsphere
6 mjeseci prije
Reply to  Zvrk

Kako izmisljeno, do prije par stotina godina se Balkan zvao Helmsko poluostrvo, sto znaci na staroslovenskom brdovito, planinsko, stari Grci su Stare planine zvali Hemos a Balkan Hemskim poluostrvom. Rimljani su Stare planine nazivali Heamus. Tek je 1808 August Zeune nazvao Balkansko po Turskoj rijeci kako su Turci nazivali Stare… Pročitaj više »

Zsphere
Gost
Zsphere
6 mjeseci prije
Reply to  Zsphere

Slazem se da je izvedeno od Slovenske rijeci Hum tako i pisu istoricari.

Zvrk
Gost
Zvrk
6 mjeseci prije
Reply to  Zsphere

Ma sve se slažem s tobom. Nisi ništa netočno napisao. Ali velim da strogo jezični gledano u nijednom slavenskom jeziku nema to kratko e kombinirano s l. Vjerojatno je netko čitao stare grčke natpise pa je od toga izašao taj iskrivljeni naziv. Nego, čak i za Balkan postoji teorija da… Pročitaj više »

Brainstorm
Gost
Brainstorm
6 mjeseci prije
Reply to  Zvrk

aha. a dakija, dačka?
sto sam ja nedavno nasao nitko nece pogoditi.
zanima koga?

Zsphere
Gost
Zsphere
6 mjeseci prije
Reply to  Brainstorm

Rusi se zapravo zovu Rasi samo mi izgovaramo kao Rusi a nekad su se svi juzni Sloveni zvali Rasi, cak su se i Ertrurci zvali Rasi i danas Italijani sa sjevera Italije vidi se da su bijeli krupniji isti mi potpuno drugi narod od ovih malih crnih koji su isti… Pročitaj više »

Zvrk
Gost
Zvrk
6 mjeseci prije
Reply to  Zsphere

Ima još jedno značenje. Da je izvedeno od riječi grejac. Oni koji gredu, idu, prelaze u drugi narod. Grem, greš, gre, gremo, grete, gredu. Naime, praslaveni su imali trgovačke ispostave duž čitavog sredozemlja i često se događalo da se stapaju s lokalcima. Kao i obrnuto, da se lokalci doseljavaju u… Pročitaj više »

Zsphere
Gost
Zsphere
6 mjeseci prije
Reply to  Zvrk

Na jugu Grcke i Peloponezu je postojalo slovensko pleme Anti, po njima je nazvan period antika i odatle toponimi. Ali to danas kod nas na Balkanu se ne spominje bas. Grcka kao drzava nije postojala oni su u to vrijeme imali polise kao zajednice za sebe a okolo su zivjeli… Pročitaj više »

Brainstorm
Gost
Brainstorm
6 mjeseci prije
Reply to  Zsphere

bravo za gorak.
kazu da rus dolazi od rijeci crven. misli se na dlaku.
ras kao rasa? moze li raspusten, zapusten, neuredan?
njemac kao nijem ili kao onaj koji nema nista, ni jemac?

Moris
Gost
Moris
6 mjeseci prije

Toponimi od Austrije do Gevgelije ponavljaju se duž čitave bivše Jugoslavije i vrlo su stari i to govori da bismo ovdje mogli biti starosjedioci od početka vremena. Povijest je lažirana.

Zsphere
Gost
Zsphere
6 mjeseci prije
Reply to  Moris

Ne samo do Gevgelije nego do Peloponeza, sve sami Slovenski toponimi. Ko zna sta su toponimi moze razumijeti kako stvari stoje. Albanci su vec par stotina godina prisutni na Kosovu pa se toponimi nisu izmjenili, sve sami slovenski nazivi. Sta reci za grad Bela Zora (danasnja Makedonija) najveci grad na… Pročitaj više »

Zvrk
Gost
Zvrk
6 mjeseci prije
Reply to  Zsphere

Imaš u Maroku grad naziva Zagora. Toponim koji zvuči slavenski. A ono usred Sahare. Postoje neki toponimi koji zvuče slavenski čak i na melanezijskim otocima.

Zsphere
Gost
Zsphere
6 mjeseci prije
Reply to  Zvrk

Postoje u sanskritu hiljade srbskih odnosno hrvatskih rijeci, kako to objasniti? Znas gdje je Indija? To je jako tesko za objasniti pa su izmislili neku indoevropsku grupu jezika iako nema veze sa germanskim jezicima ili anglosaksonskim, umjesto da je nazovu indoslovenska, to slovenska im se nikako neda prevaliti preko jezika.… Pročitaj više »

Zvrk
Gost
Zvrk
6 mjeseci prije
Reply to  Zsphere

Zapravo se izvorno nazivala indogermanskom. Tumačila se po tome da su germanski jezici najsličniji svim srodnim jezičnim obiteljima i da su proizašli iz njih. Mislim da se zna taj termin naći još uvijek nekim publikacijama na njemačkom jeziku. Smatra se da je nekakva prapostojbina bila stepa u današnjoj južnoj Rusiji… Pročitaj više »

Zsphere
Gost
Zsphere
6 mjeseci prije
Reply to  Zvrk

Nisam znao za to indogermanska ali to mi nikako ne pije vode jer u momentu kada su prasloveni odnosno Vincanska civilacija bila na Balkanu jer je sve do Dunava bilo zaledjeno tada nije bilo nikoga vise u Evropi a evo sada mnogi istoricari govore kako su to upravo predci Slovena… Pročitaj više »

hiber
Gost
hiber
6 mjeseci prije

Dajte g. Nosić, kažete da je najratobornije ilirsko pleme Dalmati sebe nazvalo po ovcama, a glavni grad Dalminium se valjda zvao Ovcograd. Nema granicama nacionalističkoj zaslijepljenosti. Zaludu svaka titula i pamet.

Antun Tun
Gost
Antun Tun
6 mjeseci prije
Reply to  hiber

Dr.Nosic je kabalista i placenik Jugotona.

Brainstorm
Gost
Brainstorm
6 mjeseci prije

meni je istina vaznija od pluseva i ugleda. a mi svi budimo realni. mislim, hajdemo iskreno. umjetnost, puno toga, nekakve zvrljotine, preseransi, sve je prijevara. na svijetu postoji mozda desetak umjetnika. svi ostali se slepaju na tudji brend. stare umjetnosti, velika vecina toga je totalni promasaj. jodlanje je nista, aboridzinski… Pročitaj više »

Vlastimir
Gost
Vlastimir
6 mjeseci prije

Ovo je novi falsifikat istorije,neka nova izmišljotina koja može samo proći kod ljudi koji nisu ni malo upoznati sa istorijom Slovena, Šiptara i ostalih naroda na Balkanu. Albanci su se zvali Šćipetari ili Arbanasi a današnji naziv potiče od naziva države Albanija.Šiptari su došli sa Romejskim vojskovođom Đorđe Manijakom u… Pročitaj više »

Brainstorm
Gost
Brainstorm
6 mjeseci prije
Reply to  Vlastimir

ganga je dobro objasnjena. ili je gn, usmeno oponasanje tona instrumenta (kao manji cigo u tko peva zlo ne misli) ili je kantona. ime srbi sam ja osobno objasnio u prethodnom tekstu gosp. nosica. srbi su srpci, radnici sa srpom, zeteoci. jest da sam izmislio ali i svi ostali izmisljaju… Pročitaj više »

Zvrk
Gost
Zvrk
6 mjeseci prije
Reply to  Brainstorm

mislim da to ima čak latinski korijen. kako ono kažu talijani: cantare, canzone i sl. vjerojatno se tu i krije poveznica. ove riječi ganga, kenga i sl su izvedenice iz vulgarnog, govornog latinskog. ili ćemo obrnuto, po autohtonistima. kako su latini proizašli od naroda ovih prostora, tako su oni ti… Pročitaj više »

Ico
Gost
Ico
6 mjeseci prije
Reply to  Vlastimir

Nažalost, morat ću te razočarati. Ime Srbi ti dolazi od riječi “servi” što znači sluge, a riječ slaveni dolazi od “slavi” ili “schiavi” što znači robovi. Prema imenima koje su za naše narode imali stranci, možeš zaključiti šta su od davnina mislili o nama.

Vlastimir
Gost
Vlastimir
6 mjeseci prije
Reply to  Ico

Ime Serbi se prvi put pojavljuje kod Plinija u 1 veku kod Azova u Crnom moru.U 2 veku se pojavljuje kod grčkog geografa Ptolomeja ime grada Serbinum ( današnji Zagreb ),zatin Servitium ( Gradiška i Sirbijum ( Sirbium – Stremska Mitrovica ), u Pointigerovij mapi takođe.Engleski grad Salcberi se zvao… Pročitaj više »

Zagor
Gost
Zagor
6 mjeseci prije
Reply to  Vlastimir

Pa pobogu Vlastimire zašto zagađuješ i ovu temu. Zagreb-Agram, Srijemska Mitrovica-Sirmium.
To što forsiraš ti i takvi, jednostavno nije istina i nikada neće ni biti, pa makar to ponovio milijun puta.

Vlastimir
Gost
Vlastimir
6 mjeseci prije

Znate li kako su Šiptari učestvovali u Boju na Kosovu 1389.

Zametne se ljuti boj na Kosovu Polju.Glave lete na sve strane a krv do koleno.Onda neko naredi pauzu za odmor.Onda nastupaju Šiptari : Suncukret, semenke, orasnice. Suncukret,semenke,orasnice I tako su Šiptari ušli u povijest na Kosovu Polju 1389g

Brainstorm
Gost
Brainstorm
6 mjeseci prije
Reply to  Vlastimir

zanimljivo. na kosovo polje pomoc stigla iz hrvatske i madjarske a nije iz najblizeg susjedstva. gdje su bili?

Zsphere
Gost
Zsphere
6 mjeseci prije
Reply to  Brainstorm

Nije iz Madjarske, Madjarska je bila veliki neprijatelj u to vrijeme a Albanci su u to vrijeme imali samo pravo baviti se poljoprivredom i neposjedovati zemlju niti kakve titule a kamoli vojna obiljezja. Mislim da je tako nesto regulisano i ugovorima iz tih vremena. Nisu uopste ratovali ni sa kim.… Pročitaj više »

Brainstorm
Gost
Brainstorm
6 mjeseci prije

dalmacija. porijeklo imena. kaze od dalma, tako nekako, sto znaci ovca na ilirskom/albanskom. mozda. mozda misliti nesto drugo. D AL MATO D kao talijanska statusna, vlasnicka titula ili nesto iz talijanske gramatike. AL kao talijanska gramatika. znaci od. MATO ja sam ne uspjevam odgonetnuti ali na jednom iz grupe latinskih… Pročitaj više »

Buzz
Gost
Buzz
6 mjeseci prije

Fala admine sta si mi izbrisa objavu o “znanstveno dokazanim i potvrdjenim bjelohrvatima” koji naravno nikada u to doba o kome prica autor nisu postojali. Doslovno nedokazivi. Je, znan, nije lipo napisat istinu. Ruzno zvuci. Lipse ja lagat. Al ja nisan autor clanka , i neman nos ka Pinokio. Neznan… Pročitaj više »

POVEZANE VIJESTI

Nije pronađen nijedan rezultat.

Izbornik