fbpx

Prva kafana u Evropi nastala je u Srbiji

Prva kafana u Evropi nastala je u Srbiji 1

Prva kafana u Evropi otvorena je u Srbiji. Srbi su poznati kao veliki ljubitelji kafe ali i kafanskog života, koji se, doduše, danas znatno razlikuje od onoga što je nekad bio. Nekada se u kafani služila samo kafa, a danas je kafana mesto koje, često, nije ni nalik prvobitnoj instituciji.

Mnogi strani narodi čak ne mogu da shvate, kada uče srpski, šta je kafana, a šta kafić, i nikako im nije jasno kako mi imamo i kafić i restoran, i pab tzv. pivnicu, i noćne klubove i kafee, a svejedno se od svih izdvaja – kafana. To je najteže shvatiti nekom strancu koji dolazi upoznati srpsku kulturu i učiti srpski jezik. Naći pandan u svojoj kulturi i jeziku za ovu najstariju kulturno-sociološku tekovinu – njeno veličanstvo KAFANU.

Prva kafana je otvorena u Beogradu, 1522. godine na Dorćolu. Nakon što su Turci 1521. osvojili Beograd donevši sa sobom ovaj običaj ispijanja kafe na javnom mestu. U kafani se služila isključivo kafa. Kroz vreme, lokalno stanovništvo je svesrdno prihvatilo ovaj običaj i uskoro je kafana imala mnogo važniji značaj od onog prvobitnog, ona je postala središte kulturnih, političkih i svih društvenih dešavanja. Kafana je često bila mesto gde se odaju tajne, gde se razmenjuju poverljive informacije, gde se pišu pesme i stvaraju novi književni pravci, gde se proslavljaju slikari, gde su se održavale prve bioskopske projekcije ili neka pozorišna dela. Ukratko, kafana je postala mesto gde počinje život.

Takav život, kod Srba je otpočeo 1522. godine, čitav jedan vek pre ostatka Evrope. Vremenom su kafane postale ozbiljne istitucije koje su propisivale svoja pravila. U vreme kneza Miloša Obrenovića kafana je bila mesto u kome je zabranjeno da se puši, psuje i pljuje.

Kafane su kroz istoriju Srbije postajale veoma važna mesta i često su bile baš one te koje su posedovale najnovije izume ili najpopularnije predmete, kao što je recimo bilijarski sto, koji je prvi bilijarski sto ikada u Srbiji, a bio je u kafani Znak pitanja u Beogradu. Po dolasku struje u svet, prva sijalica svetlela je upravo u kafani Hamburg takođe u Beogradu, a prvi telefon posedovala je kafana Tri lista.

O značaju Beograda po ugostiteljstvu u današnje vreme ne treba govoriti, ali kada se osvrnemo u istoriju, znajući da je prva evropska kafana otvorena baš u tom gradu, davne 1522. čitav vek pre Londona, Pariza, Milana i ostalih važnih evropskih gradova, i tri godine pre Carigrada, jer je u Carigradu prva kafana otvorena 1555. godine, tada nam postaje jasno da je uspešnost srpskog ugostiteljstva logičan sled događaja. Naročito kada je reč o Beogradu i Dorćolu koji su, pre skoro punih 5 vekova postali centar društvenih zbivanja.

5 1 vote
Ocijenite članak
Pretplati se
Obavijest
guest
63 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
Ivo Lola
Gost
Ivo Lola
1 godina prije

Nisam ni sumnjao da smo prvi u kafenisanju, ali prvi smo mi bili u mnogo čemu. Eto, kažu arheolozi i istoričari, da su ovi prostori i ovi narodi na ovim prostorima izmislili poljoprivredu, sjetvu, žetvu, kad i kako. Da su izmislili metalurgiju i da smo još prije antičkih vremena topili željeznu rudu. I prvi točak, i prvi vinč, da potiču sa naših prostora. I zobaju, alkoholno, grko i pjenušavo piće od zobi, dobiveno postupkom vrenja, koje se danas radi od ječma i hmelja i koje se danas zove pivo.

šeronja
Gost
šeronja
1 godina prije
Reply to  Ivo Lola

tako je, a onda su došli Srbi i Hrvati

Rotor
Member
Rotor
1 godina prije
Reply to  šeronja

Da, iz 3PM!

Mak
Gost
Mak
1 godina prije
Reply to  šeronja

I jedne i druge potjerati gore u nekadašnju Prusku državu, odakle su i došli, samo da se sakupi dovoljno nas Grka, Ilira Makedonaca i da potjeramo i Slovene i Tatare, nek se jeb. ti varvari gore na sjeveru i na Kaspijskom, a Germane od… u skokovima!

giordano bruno
Gost
giordano bruno
1 godina prije
Reply to  Ivo Lola

Kada govorimo o kafani moramo pomenuti i Bora Spuzic Kvaka – Mix Sacuvano od zaborava i Toma ZdravkoviĆ – THE BEST OF (Toma Zdravkovic – Dotako sam dno zivota)
Uzdižući svoj zavičaj do najviših nivoa, rimski vladari iza sebe ostavili su Sirmijum, Singidunum, Viminacijum, Feliks Romulijanu, Naisus, Medijanu, Justinijanu Primu, Ulpijanu i druge antičke gradove na tlu Srbije čija arhitektura predstavlja krunu rimskog graditeljstva. Ako tome dodamo i podatak da je čak 18 rimskih imperatora rođeno na tlu Srbije, nema sumnje da je reč o prostoru impresivnih tragova rimske imperije.

Šok
Gost
Šok
1 godina prije
Reply to  giordano bruno

Prva apoteka nastala je u Dubrovniku!

nena
Gost
nena
1 godina prije
Reply to  Šok

Najstarija knjižara Morpurgo u Split u!

Rotor
Member
Rotor
1 godina prije
Reply to  giordano bruno

Da nam ne uvališe kršćanstvo mi bi vladali svijetom. Šta je falilo i staroslavenskoj religiji? Ako mogu egzistirati kršćanske frakcije koje su značajno odstupile od izvornog kršćanstva mogla je, vala, ostati i staroslavenska religija.

N. Vlada
Gost
N. Vlada
1 godina prije
Reply to  Rotor

Šta nekome vredi da vlada svetom a ne može da vlada ni sa samim sobom.

Rotor
Member
Rotor
1 godina prije
Reply to  N. Vlada

Mislio sam na sve Slavene a ne samo na južne. Drugi nemaju problema sa svojim identitetom i manje više vladaju sobom.

Šok
Gost
Šok
1 godina prije
Reply to  giordano bruno

“18 rimskih imperatora rođeno na tlu Srbije”
u rimsko doba nije bilo srba ni srbije
bila su samo provincije:
Illyricum,
Macedonia,
Dacia,
Moesia,
Pannonia and Thracia

Siniša
Gost
Siniša
1 godina prije
Reply to  Šok

Sjeverna Makedonija?

giordano bruno
Gost
giordano bruno
1 godina prije
Reply to  Šok

Goran Šarić – U školama učimo laži, moramo čuvati naš identitet i istoriju!

N. Vlada
Gost
N. Vlada
1 godina prije
Reply to  giordano bruno

Neznamo ni ko nam je bio pradeda a mislimo da znamo tko smo.
Idemo tako daleko da je i Eva srpkinja.
Hvališemo se sa Nikola Teslom koji nije hteo da se tu pokopa a neznamo ni omov zakon.
Sveti Sava ubio svoga brata a mi se i njime dičimo.
Ubismo skoro sve naše vladare i krv kaplje na sve strane , eto to ti je historija.
U selima ne priča nitko sa nikim a sada smo neka veličina.
Ego, mei, mihi, me , me….
Pitanje je “tko sam ja ” i “kakav sam čovek”
A opet zar nismo svi jedna familija ????
Ili smo kao i jevreji , posebna rasa ?
A već sutra će čitava ta civilizacija da ode u paramparčad zbog ljudske gluposti.
Dobro je rekao Ajnštajn ” Samo su kozmos i ljudska glupost bezgranični”
A u školi bi bolje bilo da nas uče kako biti bolji čovek nego gomile informacija koje nakon desetak godina skoro pa sve zaboravimo.I šta mi vredi da znam koje je godine Petar kidnuo u London kada ne mogu da skrpim kraj s krajem.
Više vredi da se ja i ti poštujemo i da smo si prijazni nego sva imanja i upitne historije.
E a sada možemo i u kafanu na prijateljevanje.

Rotor
Member
Rotor
1 godina prije
Reply to  N. Vlada

“Neznamo ni ko nam je bio pradeda a mislimo da znamo tko smo.”

U životu je sve stvar fokusa. Kad se fokusiraš na nešto, pa bilo lijepo ili ružno, onda to nešto hraniš i napajaš svojom energijom, tako da je vrlo moguće da ćeš to nešto k sebi i prizvat. Naš, južnoslavenski problem je u tome što se ne možemo fokusirat na važne životne vrijednosti. Istini za volju jednim djelom smo i sami krivi, a drugim nam je to nametnuto sa strane. Negdje sam pročitao antički opis Ilira, a koje ja smatram našim precima, u kojem se kaže da su izrazito nesložni i da često međusobno ratuju jer svako od njih hoće da bude vođa. Naravno, osvajačima je s takvima vrlo lako manipulirat, baci ‘kosku’ i vladaj do mile volje.

“A u školi bi bolje bilo da nas uče kako biti bolji čovek”

Mi smo društvo koje je okrenuto više prošlosti nego budućnosti za razliku od ovih sa zapada koji su okrenuti budućnosti. To je kao da voziš auto s pogledom u retrovizor, a ne šoferšajbnu. Dok mi punimo crkve i džamije oni pune škole i fakultete. I na kraju, po logici stvari, idemo k njima da zaradimo za kruha. Ko je tu lud?

Стари Вујадин
Gost
Стари Вујадин
1 godina prije
Reply to  N. Vlada

Ако ти не знаш ко су ти прадедови, ја знам генерацијама уназат.

N. Vlada
Gost
N. Vlada
1 godina prije
Reply to  Šok

E ovo je interesantno.
Kroz povijest su kavu pokušali zabraniti čak 5 puta. Prvi put u Meki 1511. godine jer je stimulirala radikalno razmišljanje. Zatim u 16. stoljeću u Italiji jer je “sotonska”. Na kraju je ispalo da je Papa Klement VII toliko volio kavu da je ukinuo zabranu i blagoslovio je. Zatim je Murad IV propisao zabranu kave, i kazne za one koje se uhvati da je konzumiraju. Kazna je bila sljedeća: mlaćenje osobe i bacanje u more.

Prc Milojko
Gost
Prc Milojko
1 godina prije
Reply to  Šok

Šok…… i ona dosli sloveni i porobili ceo svet i citav balkan…. logika….. poglej reke i planine u Albaniji…… Slovenska imena imaju jos dan danas……

gsx
Gost
gsx
1 godina prije
Reply to  Šok

Ja mislim da ti slabo kapiraš tekstove i komentare, koje komentarišeš

Zsphere
Gost
Zsphere
1 godina prije
Reply to  Šok

@Šok Srbi, Hrvati, Bosanci, Slovenci jesu Iliri. Ovo sto si ucio u skoli je austrougarska izmisljotina (podvala) iz 1854 ili tako nesto. Prije toga na etnickim kartama Austrougarske procitaj kako su oni zvali stanovnike na podrucju ex Yu i kako su ih dijelili u grupe. Srbija u srednjem vijeku za vrijeme Dusanovog carstva se nije zvala Srbija nego Ilirsko carstvo ili Ilirska, itd. Genetika je vec mapirala cijelu Evropu porijeklo naroda i tu stvari stoje isto. Za vrijeme koje spominjes kad su Rimljani pobijedili Ilire potrazi kako su se zvali neki gradovi, npr Zagreb, Gradiska.
Slave koje Srbi Hrvati i Bosanci slave nemaju veze sa hriscanstvom ili islamom

Zsphere
Gost
Zsphere
1 godina prije
Reply to  Zsphere

Kad kazem slave koje slave mislim na trazenje povoda za nerad, prezderavanje, pijancenje krkanje palamudjenje po cemu su se upravo Iliri isticali i razlikovali u odnosu na Rimljane.

Zvrk
Gost
Zvrk
1 godina prije
Reply to  Zsphere

Zaista su autohtonisti zadnjih godina ponikli kao gljive poslije kiše.

Zsphere
Gost
Zsphere
1 godina prije
Reply to  Zvrk

Sta je suprotno autohtonistima? Npr drzava Austrija danas uopste ne krije dokumente koji svjedoce o pokusaju da se ugusi budjenje svijesti za samostalnoscu slovenskih naroda u okviru Austrougarske.
Jbg danas je bitno kako zaraditi za veliki servis koga jos interesuje sta je bilo prije 150 godina. Prihvaticemo da je trenutno znanje vjecno, oduvijek je bilo kako mi znamo sad, to cak nema ni pocetak a kraj necemo docekati. Autohtonisti su nula u odnosu na IT vanzemaljce kako tek oni nicu iza svakog coska mater im a zarade godisnje koliko meni treba za 15 godina, budale

Šok
Gost
Šok
1 godina prije
Reply to  Zsphere

@Zsphere
“@Šok Srbi, Hrvati, Bosanci, Slovenci jesu Iliri”

NISU!

Miki
Gost
Miki
1 godina prije
Reply to  giordano bruno

Ime Servia se na kartama pojavi u 16. veku a Srbija u 18. veku.

gsx
Gost
gsx
1 godina prije
Reply to  Miki

Zvanično ime Srbija ima veze sa Nemanjićima, ali se javlja tek kasnije. Stefan Uroš IV Dušan, poznatiji kao Dušan Silni, a sin raškog kralja Stefana Uroša III ( Dečanskog), je sebe 1346. godine proglasio carem svih Srba i Grka. Do vlasti je došao tek kada je vojnim pučem zbacio svog oca sa vlasti i zarobio ga. Kako je svojoj tituli (kralj Raške) dodao i carsku titulu, trebalo je da mu papa ili carigradski patrijarh odobre tu titulu. Kako su oni to odbijali, Dušan Silni je srpsku crkvu uzdigao na nivo patrijaršije kako bi mogao sebi da okruni titulu cara. Upravo zbog te titule „car svih Srba i Grka“, za Rašku se postepeno prihvata naziv „Zemlja Srba i Grka“, kasnije „Zemlja Srba“ i sasvim spontano prelazi u naziv koji se i danas koristi – Srbija.

Ilija
Gost
Ilija
1 godina prije
Reply to  gsx

Obratite pažnju na prethodni komentar.
Autokefalnost, tomosi ?
Sigurno je da su neki dokumenti bitni za povjest Balkana ne samo u Vatikanu, nego u – Carigradu.

Riddick
Gost
Riddick
1 godina prije

Zasto ljudi idu u kafanu?
Neko ide zbog gazde neko zbog gazdarice, neko zbog konobara neko zbog konobarice neko zbog hrane, neko zbog pica, neko zbog muzike, neko zbog prijatelja, neko zbog atmosfere svako nadje neki povod da dodje u kafanu…
https://youtu.be/d2Yy7mtZNFs

28.juni
Gost
28.juni
1 godina prije
Reply to  Riddick

Divan običaj koji Turci doneše na naše prostore.Kafa,priča,druženje…

Riddick
Gost
Riddick
1 godina prije
Reply to  28.juni

Sta je tu je…
Proslost se ne moze ispraviti samo buducnost.

Siniša
Gost
Siniša
1 godina prije
Reply to  28.juni

De ne zezaj….jesi li ikada čuo za zimska sijela po kućama;ljudovalo se, družilo se, pjevalo se,nadpjevavalo se, igrale su se igre, ašikovalo se i zaljubljivalo se….nije bilo kahve. Kahvana nije nikakav kulturološki otklon ili napredak, obično mjesto za divana gradske raje sa čime su posle i selo zarazili jer je nekakav kult o kahvani stvoren tako da s moje strane to je i destruktivno;moj kolega po inerciji svako jutro ode u kafanu da popije prvu kafu, autom a 200 metara od kuće bilo da je radni ili ne radni dan.

28.juni
Gost
28.juni
1 godina prije
Reply to  Siniša

Sinisa,većina nas čim progleda prvo poseže za džezvom.Ako je ne popijem ne mogu funkcionisati čitav dan kako bi trebalo.Vjerovatno smo postali i zavisni od nje.Ali ,za kahvenisanje mi treba drago društvo.Na poslu je nikada ne popijem.Tamo samo “očajavam”.

28.juni
Gost
28.juni
1 godina prije
Reply to  28.juni

Zahvaljujem autorici koja je toplo i elegično opisala staro beogradsko vrijeme, a i sami Beograd-moj bliži zavičaj.

Siniša
Gost
Siniša
1 godina prije
Reply to  28.juni

Bome ništa od dana ako ne počne sa dobrom kahvom,ja i sam u njoj uživam ali mi ne sjedne u lošem društvu koliko god da mi je drago popiti.

Rotor
Member
Rotor
1 godina prije
Reply to  Siniša

Pa zar kafana onda nema svoju ulogu u životu tvoga prijatelja? I sam imam takvih poznanika, da ne kažem prijatelja, koji redovno piju kafu u kafani, ali naravno ne zbog same kafe nego ambijenta, društva, poslovnih dogovora itd itd. Lakše je sklopit posao u kafani nego u svojoj kući. Ne možeš baš svakog zavlačit po svome ‘gnjezdu’.

Zvrk
Gost
Zvrk
1 godina prije
Reply to  28.juni

ne možeš bez džezve? priznao si da si ovisnik. nego, zašto ti treba kafana za to kad isto možeš raditi u svom domu.

Stjepan
Gost
Stjepan
1 godina prije
Reply to  Siniša

??Ima tih nekih koji obavezno izjutra kahvendišu u lokalnom kafiću. Bude to korisno za neke koji vole i domaći teferić.
Odmah poslije njegovog odlaska dojuri susjed njegovoj ženi s zamolbom:”Komšinice draga ako imaš šećera za posuditi mogli bi zajedno kaficu popiti…”, i tako svako jutro… ??
??????

Siniša
Gost
Siniša
1 godina prije
Reply to  Stjepan

Uz kahvu se stvore a bome i rode mnoge lijepe stvari ??

Rotor
Member
Rotor
1 godina prije
Reply to  Siniša

E pa druže moj kafana je njegov ventil. Da mu nije kafane davno bi puko, jer kafana nekome dođe kao utočište, drugi dom. Ima takvih u sakoj sredini. A to da kafana niije kulturološki fenomen, zajebi. U kafanama se sklapaju najveći poslovi, politike, prijateljstva, ljubavi, a o muzici, pjesmi, poeziji ne želim ni da raspravljam. Vrlo inspirativna institucija u svakom pogledu. Ima više iskrenih sljdbenike nego i jedna crkva na svijetu.

Siniša
Gost
Siniša
1 godina prije
Reply to  Rotor

Xahaxa opisuješ samo praktičnost kafane u rangu samoposluge u smislu savremenog prela ali nikakav kulturološki otklon.

Rotor
Member
Rotor
1 godina prije
Reply to  28.juni

Divan, baš divan, a to što smo mi kafanu pretvorili u sodomu i gomoru nije do Turaka, nego do nas. Ali je valjda tako moralo biti, jer sve je stvar dijalektike i njenih zakonitosti pa, eto, i sama kafana.

Rotor
Member
Rotor
1 godina prije
Reply to  Riddick

Jedan od glavnih razloga je da ne bi bili u svojoj kući. Znači kafana je prva alternativa kući.

Siniša
Gost
Siniša
1 godina prije
Reply to  Rotor

Utočište za pobjegle od žene ?

Riddick
Gost
Riddick
1 godina prije
Reply to  Siniša

Azil i prihvatiliste za domacine u doba feminizma??

čokolino
Gost
čokolino
1 godina prije
Володимѣръ
Gost
Володимѣръ
1 godina prije

snači turci doveli kafu iz anadolije ali ne i rumelije ?

Rokokoko
Gost
Rokokoko
1 godina prije

Ne samo da su Srbi prvi otvorili kahvanu sa tursku kahvu tojest kafu,nego i puse ko Turci.

eu kolonija
Gost
eu kolonija
1 godina prije

još u antičkoj grčkoj su pravili parno grijanje za kupatila. balkan je bio napredan sve do dolaska okupatora koji su nas unazadili stotinama godina

Zvrk
Gost
Zvrk
1 godina prije

Kafana ili kod nas kavana, odnosno kafić potjeće od spojene riječi kahvehane. Kahve ili kahva je izvorno arapska riječ koja je na ove prostore došla preko turskog. Hane ili kuća je perzijska riječ koja je također na ove prostore došla preko turskog. Dakle, riječ je o arapsko-perzijskom turcizmu koji se uvelike uvriježio u ovdašnjim jezicima.

Siniša
Gost
Siniša
1 godina prije
Reply to  Zvrk

Xehexe….ima jedna parodija;kaže kada se onomad putovalo kroz neki deo BiH i svratiš u da popiješ kafu, ako tražiš kavu ona je pola eura, ako tražiš kafu onda je jedan euro ali ako tražiš kahvu onda je dva eura ???
Jbg….morao sam.

VasilisaPremudra
Gost
VasilisaPremudra
1 godina prije
Reply to  Zvrk

@Zvrk(#nadopuna)

Kaffa je pokrajina u Etiopiji iz koje kava potjece (zapravo, arabica sorta kave). Pa su na tom podrucju lokalci spravljali napitak od iste, pa su po tom “napitku od bobica” – sto na arapskom qahwah doslovce znaci – i regija i napitak dobili ime.

U Bugarskoj postoje mehane, kao sto je u Slavoniji postojala opjevana Cadjava, i otprilike su ekvivalent kafani, i zapravo preciznijeg nazivlja jerbo je perzijska “meyhane” kuca u kojoj se toci alkohol.
Iran je pak pun cajhana koje svoju drustvenu funciju ispunjavaju imajuci u ponudi salicu jakog crnog caja i nargilu.

Kakogod, pozadina i svrha svih tih institucija je ista. Covjek je drustveno bice a rado se druzi uz hranu i pice.
I pjesmu.

Weteran
Gost
Weteran
1 godina prije

Dopuniću, ako Vam ne smeta:
Plodove biljke kafa, brstile su koze. Seljaci su primetili da nakon toga, koze manje spavaju, živahne su, …
Seljaci ta svoja zapažanja prenesu monasima u susednom manastiru. Monasi tada počinju sa “eksperimantima” plodom i biljkom kafe, i danas smo ovde 🙂

Rotor
Member
Rotor
1 godina prije

“tri godine pre Carigrada, jer je u Carigradu prva kafana otvorena 1555. godine”

Ispravka krivog navoda:

Ako je prva kafana otvorena u Beogradu 1522, dakle tri godine prije nego u Carigradu, onda je prva kafana u Carigradu otvorena 1525, a ne 1555.

Miki
Gost
Miki
1 godina prije

Tada se počela Raška nazivati Servia.

gsx
Gost
gsx
1 godina prije

molim te objasni vezu izmedju naslova i tvog komentara.

kli
Gost
kli
1 godina prije

E da valja ovaj prostor bivše EX YU da ima nešto značajno neko bi ga kolonizirao,koliko je interesantan bio da ga ni jedna zapadna kolonijalna sila nije htjela.

Sarka
Gost
Sarka
1 godina prije

Ovaj Svijet je stvarno pogan prema Slavenima, a posebno Srbima.
Evo trazim potvrdu gore napisanog i nigdje- NIGDJE nisam mogao naci jos jedan izvor koji ce potvrditi da je prva kafana- Srpska.
E sada…ako gospodja koja je napisala clanak ne laze onda joj savjetujem da svoje ISTORIJSKO otkrice unovci tako sto ce ga promovisati a u cemu joj i ovaj portal moze pomoci i time prosiriti istinu.
Bilo bi uzasno nezgodno ako se ispostavi da se gospodja zajebunila, a portal se nasukao zbog nekog razloga.

milekos
Gost
milekos
1 godina prije
Reply to  Sarka

piše u Srbiji, ne Srbska. različita pojma.

milekos
Gost
milekos
1 godina prije
Reply to  Sarka

čisto iz inata…..našao za 3 sekunde (wikipedia): citiram deo što se odnosi na Balkan i Europu: ˝… Coffee then spread to the Balkans, Italy, and to the rest of Europe, as well as Southeast Asia and then to America,… ˝

Saladin
Gost
Saladin
1 godina prije

Na pocetku, Osmanlije donesu obicaj ispijanja kafe, pa onda malo kasnije saznamo da je u Bg prva kafana osnovana i prije one u Carigradu.

Ime Bezime
Gost
Ime Bezime
1 godina prije

Hoćete napisati da je Prva Europska Kavana nastala u Turskoj, na Dorćolu, da su u nju dolazili turci kao u cijelom ostatku Azije.

duran duran
Gost
duran duran
1 godina prije

pa kafanu su otvorili Turci , a ne srbi ! naslov nema nikakve veze sa srbima , pitanje je odakle izvor ove informacije ? kronike od nemanjića pominju Rašane , a ne Srbe , Historijski srpska država nastaje tek nakon berlinskog kongresa i 1882 g beograd je srpska prestolnica . Do tada je bila u naizmjenično u posjedu Bizanta , Bugarske , Ugarske , osmanlija ……tako da govoriti o srbima u doba Ilira , Bugara i Grka je deplasirano i netočno …………

POVEZANE VIJESTI

Izbornik