Sedam najvećih znanstvenih proboja u 2016. godini

Zanimljivi članak na RT.COM donosi godišnji pregled najznačajnijih znanstvenih dostignuća u 2016. godini.

Gravitacijski valovi

Detekcija gravitacijskih valova pomoći će u ispitivanjima strukture prostor-vremena, i dodati dokazni materijal sukladan Einsteinovoj teoriji relativnosti. Detekcija je provedena mjerenjem gravitacijskih valova sudarajućih crnih rupa, masivnih objekata čija gustoća tvari, i posljedična snaga gravitacije, sprečavaju čak i udaljavanje svjetla iz njihovog najjačeg gravitacijskog dosega. Detekcija je dodatno potvrđena u ponovljenim ispitivanjima.

Planet Proxima b

U kolovozu je potvrđena vijest o postojanju potencijalno naseljivog planeta koji kruži oko zvijezde najbliže našem Suncu. Planet je nazvan “Proxima b”, nalazi se na “naseljivoj udaljenosti (s temperaturama koje dopuštaju tekuću vodu, opaska logicno.com)” od matične zvijezde Proxima Centauri, i od nas je udaljen 4,2 svjetlosne godine. Udaljenost je za ljudske pojmove teško zamisliva, jer svjetlost u jednoj sekundi prelazi približo 300.000 kilometara, ali je u svemirskim relacijama ta udaljenost vrlo mala, radi se o zvjezdanom prvom susjedu.

Rep u jantaru

Rep dinosaura star 99 milijuna godina, zajedno s perjem, kostima i mekim tkivom, pronađen je očuvan u jantaru (osušenoj smoli drveća) u Miyanmaru, ovog prosinca. Radi se o vrsti coelosaura, koji je dobio nadimak “Eva”. Nalaz je izuzetan po očuvanosti, kakva do sada nije zabilježena, a zamijetio ga je znanstvenik, u šetnji tržnicom jantara. Predmet je od vlasnika otkupio Dexu paleontološki institut, od vlasnika koji je prije mislio da su u jantaru ostaci biljke.

Četiri nova kemijska elementa

Na 113., 115, 117. i 118. poziciji u periodnoj tablici kemijskih elemenata, od ove se godine nalaze četiri nova elementa: Nihonium, Moscovium, Tennessine i Oganesson. To su prve dopune tablice od 2011. godine, kada su dodana dva elementa. Elementi su sintetske naravi, ne nalazimo ih u prirodi, a pronađeni su od strane ruskih, japanskih i američkih istraživača.

Juno je dosegao Jupiter

Juno je prvi ljudski svemirski brod koji se Jupiteru približio na malu udaljenost, od samo 4200 kilometara, u srpnju 2016. Posljednja misija u orbiti Jupitera prije Juna je misija Galileo, iz 2003. godine. Brod Juno, čije funkcije osigurava sunčana energija, istraživao je strukturu planeta i njegovo snažno magnetsko polje. Znanstvenici se nadaju da će otkriti više podataka o količini vode u atmosferi Jupitera.

Formula za dugovječnost

U znanstvenoj studiji s Mayo klinike otkriveno je da su stanice organizma, koje prestaju s diobom, povezane s bolestima stare dobi, poput gubitka funkcije bubrega i dijabetesa tipa 2. Postupak odbacivanja ovog “staničnog smeća” je produžio život miševa za 17 do 35 posto. Za “čišćenje” je korišten kemijski spoj AP20187, originalno razvijen kao lijek protiv raka. Međutim, lijek nije trenutno primjenjiv, jer bi za učinak na ljudima bilo potrebno uzimati doze koje ne bi bile podnošljive za organizam, nego bi djelovale kao otrov.

Miš kreiran u petrijevoj posudici

Tokom listopada, stručnjaci za reproduktivnu medicinu su postigli proboj razvijajući živog miša iz jajne stanice razvijene u laboratoriju. Postupak je započet programiranjem stanice mišjeg repa u matičnu stanicu, a nakon toga, pretvaranjem u jajašce u petrijevoj posudici. Stanica je tada oplođena, a embrio usađen u ženku miša, koja je okotila 11 zdravih mišića. Ako postupak uspije kod ljudi, mogao bi postati nova metoda tretiranja neplodnosti, i omogućiti i genetske nasljednike istospolnim parovima. Znanstvenici naglašavaju da je do tog trenutka još dug put razvoja znanosti.