Utrka 24 sata Le Mansa, startana 15. lipnja, u 15 sati donosi jedno novo tehnološko osvježenje – LMPH2G.
24 sata Le Mansa (fra. 24 Heures du Mans ili 24 Heures de Le Mans) čuvena je automobilistička utrka koja se svake godine u lipnju održava u francuskom gradu Le Mansu. Smatra se najstarijom automobilističkom utrkom izdržljivosti, s prvim izdanjem održanim 1923. godine. Organizira je Automobile Club de l’Ouest (ACO), te se vozi na stazi Circuit de la Sarthe formiranoj od zatvorenih javnih cesta. Zajedno s Velikom nagradom Monaka i 500 milja Indianapolisa, jedna je od tri najprestižnije utrke u svijetu automobilizma.
Jučer je po prvi put u svijetu, a nakon električne F1, na scenu stupio automobil na vodik koji je bio glavni spektakl otvaranja Le Mans 87. Između 62 natjecatelja koji su ušli u finalnu utrku 87, prototip automobila na vodik će prijeći 13.626 km, bez oslobađanja niti jednoga grama CO2. Sve što izlazi je vodena para, koju možemo slobodno piti.
Iako ne zagađuje, srce ovog automobila je sportsko. Doista, ovaj prototip koji je razvio tim H24 Racing opremljen je s 4 električna motora raspoređenim na svakom kotaču. Oni isporučuju ukupnu snagu od 480 kW ili 653 konjskih snaga, a napajaju ih gorive ćelije. Automobil može dostići brzinu 300 km/h. Od 0 do 100 km/h mu je potrebno samo 3,4 sekunde. Najsloženija stvar koju treba zapamtiti je njeno ime: LMPH2G. U svakom slučaju, pravi spektakl pred milijunima gledatelja.
24 sata Le Mansa se ne želi zaustaviti samo na spektaklu. Ova svjetska premijera važan je korak za Le Mans, koji želi stvoriti kategoriju posvećenu vozilima na vodik od 2024. godine. Le Mans želi više nego ikada ostati veliki laboratorij za naše automobile. Svjetla za maglu su stvorena 1926. godine, disk kočnice 1953. godine, turbo motor 1974., hibridni motor 1998. godine. Sada je vrijeme za alternativu zvanu automobil na vodik koji će vjerojatno s tržišta izgurati automobile koji se napajaju putem skupih i “prljavih” akumulatora.
Putnički automobili na vodik su realnost i vrlo su praktični. Već danas u metropolama imamo postaje gdje možemo naputiti naše automobile na vodik. Punjenje sličnog automobila traje manje od 3 minuta, a cijena je oko 50 € za 500 kilometara. Sada nam je puno jasnije zašto Kina napušta električne automobile i svu energiju usmjerava prema vodiku.
Kina napušta klasične električne automobile i računa na vodik
Oduvijek sam vjerovao da baterije odnosno električni auti nisu budućnost kretanja.
Inženjer sam i znam ponešto o tome. Pa električni auto nije ništa novo, to postoji od 1930-tih i ranije!
Odakle nam struja za te aute? Iz termoelektrana na ugalj ili iz nuklearnih elektrana! To je ekologija?
A čak su i kamione na struju počeli proizvoditi? Koja je to glupost! Pa on pola svoje snage i energije troši na vlakarenje vlastite baterije!
Hidrogen je nešto drugo. Tu već ima neke nade i perspektive.
U svakom slučaju sretno konstruktorima!
Želim auto koji ima motor na sagorijevanje i to vodika!
Majk Majers vidim da si sam pa rekoh da se pridružim i ja. Ma ne boj se razvit će Rusi Ladu i na takav pogon. 🙂
super taj vodik
samo se dobija iz ugljikovodika
znači nafte
pa smo opet na početku
nema do dizela i benzina
puni su vodika
Ajmo natrag u skolu….H2 iz nafte???
dobiva se iz lignita tj. smeđeg ugljena koji je uglljikovodik kao i nafta
nije vama nista jasno.
… o Kini.
50 € za 500 kilometara – skupo.
Tko je proizveo te gorive čelije ??
P.S.
VN Monaca nema veze sa ovim trkama izdržljivosti
nije baš efikasan kad nakon korištenja vodika za pogon, ostane još vodika za vodenu paru koju možemo slobodno piti?
Daj mi samo japanski V6 da se razvrti, zahebi vodu, struju i ostala kuhala haha
Kina ne napušta električna vozila.
kina nema struje za električna vozila
osim toga ide u recesiju
pa neće biti love za nepotrebna istrčavanja
Kina želi prestat biti ovisna o uvozu nafte zato će se za manje od 10 godina prodavati samo električna vozila.
vidimo se za 10 godina
to će biti veoma interesantno
Koliko ja znam ima dosta problema sa vodikom kao pogonskim gorivom. A jedan od problema je skladištenje. Izuzetno je zapaljiv.
H2 iz H2O nije problem separirat.
je i to jako jako teško
problem je velika količina struje potrebna za to
plus što aktivni kisik sprži elektrodu
ovo zadnje još nisu riješili nikako
Nisu našli? Jesu, sa 24 volta bez problema. Problem je u naftnom lobiju
Majk, osnovni problem dobivanja vodika elektrolizom vode je što je količina utrošene el. energije veća od količine el. energije dobivene iz tog istog vodika. To je kao da nekim generatorom na električni pogon proizvodiš struju, količina proizvedene struje je uvijek manja za zbroj svih gubitaka. Tako da je to neisplativ proces, iako se i to radi ali za specijalne namjene.
skladištenje i transport bilo kojeg goriva (zapaljivog po samom svom nazivu i funkciji) ima svoje izazove i rizike koji se jednim ozbiljnim pristupom i radom ipak mogu svesti na prihvatljivu mjeru
vidimo po primjeru ukapljenog zemnog plina tj. metana tj lng-a…. što se tiče recimo transporta, i to brodovima/morem kao najekonomičnijim oblikom transporta,
fascinantno je da nije bilo niti jedne veće nesreće (incidents & accidents), pogotovo s obzirom na ogromno povećanje volumena posljednjih 20ak godina
a lng je kudikamo opasniji od sirove nafte i njenih derivata, kod kojih i dan danas dolazi do nesreća (platforme, rafinerije, tankeri…)