Šta se nekad jelo u Srbiji

17 komentara

Današnja ishrana se ne razlikuje mnogo od one iz prošlosti. Ona je vrlo raznolika jer je Srbija pod različitim kulturnim uticajima. Pet vekova je bila pod Turcima pa se i način pripreme hrane prilagodio tome. Turski uticaj je bio više zastupljen u srednjoj i južnoj Srbiji, dok je Vojvodina više bila pod uticajem Nemaca.

U Srbiji su postojale autohtone vrste žitarica i voća kao što su: pšenica, raž, ovas, ječam, jabuka, kruška, kupina, jagoda (to svedoči postojanje starog naselja Jagodina ). Ishrana na selu i u gradskoj sredini dosta se razlikovala. Ona se razlikovala i u rasporedu obroka i korišćenju namernica. Na selu su se pripremala dva obroka, ručak i večera, koja su se služila u zavisnosti od poljskih radova. Svakodnevna ishrana seoskih porodica se zasnivala na mlečnim proizvodima, jajima i povrću. Sir je bio osnovna namirnica dok se kajmak retko pominje u zapisima. Meso se nije često jelo ali za praznike se služilo pečenje. Svinjsko pečenje je slabo služeno jer se do njega teško dolazilo u vreme Turaka. Uglavnum se jeo hleb od kukuruznog brašna – proja, zbog slabih prinosa pšenice u brdskim krajevima. Kupus, pasulj, crni i beli luk, maslo i surutku su koristili siromašniji slojevi. Na različitost gradske i seoske ishrane uticala je i umešnost domaćice. Na selu su pretežno bile u poljima i oko stoke pa su zato pripremana jela koja su se brzo i lako pravila. Jela su bila jednostavnija dok su u gradu žene imale više vremena da se posvete kuhinji.

U gradskim sredinama posuđe je bilo od kvalitetnijih materijala, supa se jela iz dubokih, a glavno jelo iz plitkih tanjira. Posuđe je bilo od metala i stakla dok su seoske, siromašnije kuće imale posuđe od bakra i kalaja ili gvožđa. Bogatije kuće su imale lepo ukrašeno bakarno i srebrno posuđe.

Gradska sredina je bila otvorenija za razne promene pa se na severu osećao jak uticaj nemačke kuhinje, posebno u drugoj polovini 19. veka. Oni su doneli specijalitete kao što su knedle, noklice, rinflajš, šnicle, švapski sir, puter i mileram. Pod nemačkim uticajem, srpske domaćice su počele da mese razna testa, štrudle i krofne. Karfiol, kelj, kelerabu, šargarepu, grašak, spanać i ostalu zelen Srbi su počeli gajiti dolaskom Nemaca. Do tada, oni nisu znali za ovo povrće.

Dositej Obradović, srpski prosvetitelj, je u 19. veku prvi doneo krompir iz zapadnih zemalja. Doručak u Srbiji nije zastupljen kao prvi obrok sve do uticaja Zapada. Za doručak se služio hleb, džem i bela kafa. Neizostavno je išla čašica rakije šljivovice i slatko od ruža, što se i danas zadržalo.

Za goste se iznosila najbolja hrana, jela se supa, rinflajš, ćušpajz (prilog od povrća), pečenje i kolači koji su se spremali četvrtkom i nedeljom. Bile su zastupljene i riba i kobasice.

Turski uticaj se takođe oslikavao kroz ishranu i mnogi specijaliteti potiču upravo iz topg doba. Tako i danas imamo sarmu, đuveč, musaku, gibanicu. U to vreme šporeti nisu postojali pa se kuvalo na otvorenom ognjištu i postojao je veliki broj furundžija u Beogradu gde su im srpske i turske porodice nosile hranu na pečenje. Bilo je mnogo manje hrane nego danas ali ta hrana je bila jaka. Kuvalo se na maslu i loju, do svinjske masti moglo teško doći jer je bilo zabranjeno donošenje svinja u varoš.

U vreme posta kuvala se riblja čorba, riba na žaru i riblji paprikaš,  a posuđe se iskuvavalo u ceđu kako bi i ono bilo „posno“.

Koliki je značaj imao način ishrane u to vreme pokazuje i potreba za štampanjem kuvara. Godine 1855. pojavio se „Prvi srpski kuvar“. Posle ovog počeli su da se štampaju i drugi kuvari u kojima su se davali saveti domaćicama i detaljno su opisivani načini pripreme hrane.

Pretplatiti se
Obavijesti o
17 Komentari
Najstariji
Najnoviji Najviše komentiran
Inline povratne informacije
Pogledaj sve komentare
mirko
4 godine prije

Kratko ali precizno. Istoriju i politiku mozemo sagledati i kroz hranu, modu…

Siniša
4 godine prije

Uskrs je danas…sretan,čestit Uskrs svima koji ga danas slave;mnogo ga godina u miru, slozi i veselju dočekivali i proslavljali ??

Brainstorm
4 godine prije

napadi na krscane i turiste u sri lanki. ubijeno oko 150 ljudi, 3 puta toliko ranjeno. bombasi samoubojice napali crkve i hotel.

Lucija
4 godine prije

Ma je li moguće da je krumpir stigao u Srbiju tek u 19. st.?
Znam da su ga na španjolskom dvoru držali i kao ukrasnu biljku…
Navodno ga je neki kuhar ‘maznuo’, pa se raširio po eu…
Inače i Rumunjska i Bugarska imaju – sarmu.
Ja volim one od vinovog lišća…
Lijepo je što smo na Balkanu ‘pohvatali razne trikove s raznih strana’, u kratkom roku. Npr, pohanje, dizana tijesta i tijesta s krumpirom iz Srednje eu, tanka tijesta, dinstano povrće, mljeveno meso, utjecaj istoka, odnosno Turske i Srednje Azije…
Koliko su kolonija Englezi imali, a slabo što su usvojili…
Trebalo bi više ovakvih članaka, samo za pojedinu stvar.

Zen
4 godine prije

Odlican tekst. Sviđa mi se ova ideja s povijesno kulturnim tekstovima. Odlicni su i poucni. Sto vise to bolje.

© 2023 – Portal Logično

POVEZANE VIJESTI

Nije pronađen nijedan rezultat.