fbpx

Šta se nekad jelo u Srbiji

Šta se nekad jelo u Srbiji 1

Današnja ishrana se ne razlikuje mnogo od one iz prošlosti. Ona je vrlo raznolika jer je Srbija pod različitim kulturnim uticajima. Pet vekova je bila pod Turcima pa se i način pripreme hrane prilagodio tome. Turski uticaj je bio više zastupljen u srednjoj i južnoj Srbiji, dok je Vojvodina više bila pod uticajem Nemaca.

U Srbiji su postojale autohtone vrste žitarica i voća kao što su: pšenica, raž, ovas, ječam, jabuka, kruška, kupina, jagoda (to svedoči postojanje starog naselja Jagodina ). Ishrana na selu i u gradskoj sredini dosta se razlikovala. Ona se razlikovala i u rasporedu obroka i korišćenju namernica. Na selu su se pripremala dva obroka, ručak i večera, koja su se služila u zavisnosti od poljskih radova. Svakodnevna ishrana seoskih porodica se zasnivala na mlečnim proizvodima, jajima i povrću. Sir je bio osnovna namirnica dok se kajmak retko pominje u zapisima. Meso se nije često jelo ali za praznike se služilo pečenje. Svinjsko pečenje je slabo služeno jer se do njega teško dolazilo u vreme Turaka. Uglavnum se jeo hleb od kukuruznog brašna – proja, zbog slabih prinosa pšenice u brdskim krajevima. Kupus, pasulj, crni i beli luk, maslo i surutku su koristili siromašniji slojevi. Na različitost gradske i seoske ishrane uticala je i umešnost domaćice. Na selu su pretežno bile u poljima i oko stoke pa su zato pripremana jela koja su se brzo i lako pravila. Jela su bila jednostavnija dok su u gradu žene imale više vremena da se posvete kuhinji.

U gradskim sredinama posuđe je bilo od kvalitetnijih materijala, supa se jela iz dubokih, a glavno jelo iz plitkih tanjira. Posuđe je bilo od metala i stakla dok su seoske, siromašnije kuće imale posuđe od bakra i kalaja ili gvožđa. Bogatije kuće su imale lepo ukrašeno bakarno i srebrno posuđe.

Gradska sredina je bila otvorenija za razne promene pa se na severu osećao jak uticaj nemačke kuhinje, posebno u drugoj polovini 19. veka. Oni su doneli specijalitete kao što su knedle, noklice, rinflajš, šnicle, švapski sir, puter i mileram. Pod nemačkim uticajem, srpske domaćice su počele da mese razna testa, štrudle i krofne. Karfiol, kelj, kelerabu, šargarepu, grašak, spanać i ostalu zelen Srbi su počeli gajiti dolaskom Nemaca. Do tada, oni nisu znali za ovo povrće.

Dositej Obradović, srpski prosvetitelj, je u 19. veku prvi doneo krompir iz zapadnih zemalja. Doručak u Srbiji nije zastupljen kao prvi obrok sve do uticaja Zapada. Za doručak se služio hleb, džem i bela kafa. Neizostavno je išla čašica rakije šljivovice i slatko od ruža, što se i danas zadržalo.

Za goste se iznosila najbolja hrana, jela se supa, rinflajš, ćušpajz (prilog od povrća), pečenje i kolači koji su se spremali četvrtkom i nedeljom. Bile su zastupljene i riba i kobasice.

Turski uticaj se takođe oslikavao kroz ishranu i mnogi specijaliteti potiču upravo iz topg doba. Tako i danas imamo sarmu, đuveč, musaku, gibanicu. U to vreme šporeti nisu postojali pa se kuvalo na otvorenom ognjištu i postojao je veliki broj furundžija u Beogradu gde su im srpske i turske porodice nosile hranu na pečenje. Bilo je mnogo manje hrane nego danas ali ta hrana je bila jaka. Kuvalo se na maslu i loju, do svinjske masti moglo teško doći jer je bilo zabranjeno donošenje svinja u varoš.

U vreme posta kuvala se riblja čorba, riba na žaru i riblji paprikaš,  a posuđe se iskuvavalo u ceđu kako bi i ono bilo „posno“.

Koliki je značaj imao način ishrane u to vreme pokazuje i potreba za štampanjem kuvara. Godine 1855. pojavio se „Prvi srpski kuvar“. Posle ovog počeli su da se štampaju i drugi kuvari u kojima su se davali saveti domaćicama i detaljno su opisivani načini pripreme hrane.

0 0
Ocijenite članak
Pretplati se
Obavijest
guest
17 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
mirko
Gost
mirko
1 godina prije

Kratko ali precizno. Istoriju i politiku mozemo sagledati i kroz hranu, modu…

Džugašvili
Gost
Džugašvili
1 godina prije

Pravo pitanje glasi: Što će se uskoro moći pojesti u Srbiji!?

Šok
Gost
Šok
1 godina prije

gravče na tavče

Siniša
Member
Siniša
1 godina prije

Uskrs je danas…sretan,čestit Uskrs svima koji ga danas slave;mnogo ga godina u miru, slozi i veselju dočekivali i proslavljali ??

Džugašvili
Gost
Džugašvili
1 godina prije

Hristos voskerse!!

Džugašvili
Gost
Džugašvili
1 godina prije

Vo istinu voskerse!!

Histrion
Gost
Histrion
1 godina prije

Bauctuhy bockpece !

Nazgul75
Gost
Nazgul75
1 godina prije

Воистину воскресе!

Brainstorm
Gost
Brainstorm
1 godina prije

pa nije pravoslavni danas.

Siniša
Member
Siniša
1 godina prije

Zanemari…nisu vrijedni trenutka!!!

viktor
Gost
viktor
1 godina prije

Srecan praznik svim vernicima katolicke veroispovesti, za mnogaja leta , Hristos voskrese, secan Uskrs

octopus
Gost
octopus
1 godina prije

U Petak smo slavili raspeće Isusovo i njegov pokop u grob. Danas je Isus izišao iz groba, nije ugledao svoju sjenu tako da nam slijedi šest tjedana lijepog vremena….

Brainstorm
Gost
Brainstorm
1 godina prije

napadi na krscane i turiste u sri lanki. ubijeno oko 150 ljudi, 3 puta toliko ranjeno. bombasi samoubojice napali crkve i hotel.

Lucija
Gost
Lucija
1 godina prije

Ma je li moguće da je krumpir stigao u Srbiju tek u 19. st.?
Znam da su ga na španjolskom dvoru držali i kao ukrasnu biljku…
Navodno ga je neki kuhar ‘maznuo’, pa se raširio po eu…
Inače i Rumunjska i Bugarska imaju – sarmu.
Ja volim one od vinovog lišća…
Lijepo je što smo na Balkanu ‘pohvatali razne trikove s raznih strana’, u kratkom roku. Npr, pohanje, dizana tijesta i tijesta s krumpirom iz Srednje eu, tanka tijesta, dinstano povrće, mljeveno meso, utjecaj istoka, odnosno Turske i Srednje Azije…
Koliko su kolonija Englezi imali, a slabo što su usvojili…
Trebalo bi više ovakvih članaka, samo za pojedinu stvar.

Lucija
Gost
Lucija
1 godina prije

Pri čemu mislim na npr chapati (roti), obično tijesto tipa tortilja, vrlo vjerojatno prvu stvar izmišljenu nakon agrarne revolucije…
Ili, palačinke. Rusi imaju i poseban dan za njih. Pa vrste palačinki. One bucmaste, američke…

Zen
Gost
Zen
1 godina prije

Odlican tekst. Sviđa mi se ova ideja s povijesno kulturnim tekstovima. Odlicni su i poucni. Sto vise to bolje.

POVEZANE VIJESTI

Izbornik
17
0
()
x