fbpx

Svim dobrim, vrijednim i poštenim ljudima sretan praznik rada

Drozd - Praznik rada

1. svibnja/maja 1886. godine je dan stradanja radnika u Čikagu. Dan kada su tražili ono što bismo trebali imati danas – osmosatno radno vrijeme.

Višesatni dnevni rad, iscrpljenost, kao i niske nadnice, pokrenuli su prosvjede radnika u Čikagu.

Radeći i po 18 sati dnevno, 40.000 radnika je izašlo na ulice zahtijevajući 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati kulturnog obrazovanja. Intervencijom policije ubijeno je 6, a ranjeno 50 radnika. Pet ih je osuđeno na smrt, a trojica na dugogodišnju zatvorsku kaznu.

Na kongresu Druge internacionale, koja je osnovana na stotu godišnjicu Francuske revolucije, 1. svibanj/maj je proglašen međunarodnim praznikom rada.

Sretan vam praznik rada. Praznik onih koji najviše pridonose ekonomskom rastu jedne zemlje.

0 0 vote
Ocijenite članak
Pretplati se
Obavijest
guest
42 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
zlatan
Gost
zlatan
3 godine prije

Radio sam dugo godina, i onda me prislili da odem u penziju. Prijevremenu, ali nisam otišao direktno sa posla. Duže vrijeme sam bio nezaposlen. Sreća je bila u velikoj otpremnini, koja neće trajati dovijeka. Jer, penzija iliti mirovina, iznosi mi samo 40% od nekadašnje plaće.
I na to treba gledati. Još davno u vrijeme socijalizma, tamo krajem šezdesetih, slavni splitski novinar Miljenko Smoje, u kultnoj seriji “Naše malo misto”, to je primijetio. Bila je scena gdje je za penzionere kazano: vi penšjunati ne morete bit njanke mušterije o konduta! Prijevod sa dalmatinskog čakavskog jezika glasi: vi penzioneri ne možete biti niti mušterije od javnog zahoda!
I da, tako je svuda. Jer manje se zna da neki bolje stojeći penzioneri iz razvijenih zemalja odlaze u tropske zemlje. Ne samo zbog klime, i zbog jeftinijih troškova…..

Georgij Žukov
Gost
Georgij Žukov
3 godine prije

Zahvaljujem na cestitikama, no bilo bi zanimljivo napraviti anketu ,recimo, koliko je usitinu posjetilaca i ovog portala zaposleno i radi u realnom sektoru , dakle proizvodnji gdje se stvaraju nove vrijednosti a koliko rade u sluzbama sistema ili servisu drzave , kladim se da bi rezultat bio zastrasujuci i poguban za sektor odnosno grane privrede koje stvaraju novu vrijednost i visak kapitala, novca , zlata ili sto god hocete , kazem ovo jer smo upravo zbog toga u teskoj ekonomskoj i drustvenoj depresiji . upozoravam vas da je realni sektor tj industrija i proizvodnja cak i u najbogatijim zemljama jedini jamac razvoja.

zlatan
Gost
zlatan
3 godine prije
Reply to  Georgij Žukov

ŽUKOVE, i rad van proizvodnog sektora stvara nove vrijednosti. Razvijenost nekog društva i zemlje mjeri se i po tome koliko ljudi radi u tzv.uslužnim sektorima. Tako da nisi u pravu. To je ipak malo zastarjelo gledanje na životnu realnost.
Baš pred dva dana nabasao sam slučajno na jednu mladu (oko 35 godina) poduzetnicu, na njen ugodan i ukusno namješten prostor. Tamo se uče određene vježbe, i za mlade i za stare, daju se usluge masaže i nekih prirodnih terapija, organizira se učenje kuhanja neke dobre i danas popularne zdrave hrane, organiziraju se zajednička čitanja i predavanja, rasprave….
I to je Žukove stvaranje novih vrijednosti, i to je rad i ljubav prema ljudima. nije sve u rudnicimma i dimu tvornica….Dolaze nova vremena, vremena 3D printera, vremena osobne samodostatnosti.

Georgij Žukov
Gost
Georgij Žukov
3 godine prije
Reply to  zlatan

Zlatane cupam ovo malo kose na glavi i grizem nokte kad procitam da je lokomotiva privrednog i ekonomskog razvoja jedne ozbiljne drzave usluzni sektor , covjece bozji moras shvatiti da su banana drzavice nastale raspadom SFRJ , svoje “ekonomije”(zivot na kredit i krcmenje drustvene imovine ) bazirale na prodaji socijalisticke imovine u vrjednosti vecoj od 200 milijardi eura , plus toga su se zaduzili za jos 200 milijardi eura kod stranih kreditora , polako ali sigurno dolazi vrijeme budjenja , dolaze zanimljiva vremena , nema vise socijalisticke imovine za krcmiti a nema vise ni kredita , sada cemo vidjeti tvoju usluznu djelatnost , pitanje svih pitanja u ovom trenutku jest , tko je vlasnik danasnjih banana drzavica , odnosno tko je u biti vlasni istih , odnosno vjerovnik .

Andrej
Gost
Andrej
3 godine prije
Reply to  zlatan

Zlatane, takva ekonomija je na staklenim nogama. Negdje sam procitao, da turizam u RH puni drzavni proracun sa 18%, a Hrvatska je osma na svijetu kao turisticka destinacija. Spanija je prva turisticka destinacija, a njihov turizam puni drzavni proracun manje od 5%.
Drugim rjecima, sastavi li se par tjedana neugodnog vremena ili se, ne daj boze, na CNN-u zavrte krvave slike zbog nekog ISILovog povratnika, bjezanija iz RH ce nadmasiti i onu koja traje u Ukrajini.
Nije to bas ekonomija za pozeljeti, kada dragi bog ima toliki utjecaj na BDP. Realni sektor je daleko stabilniji, ali zahtijeva i stratesko promisljanje, a to je, pogadjate, zeru teze od iznajmljivanja ligestula na plazi.

Sinisa
Member
Sinisa
2 godine prije
Reply to  Georgij Žukov

Eee Zuki….nije te dugo bilo,jesi dobar?

Tobia Quantrill
Gost
Tobia Quantrill
2 godine prije
Reply to  Georgij Žukov

generale, ziv si!
nije te bilo neko vrime…nadam se sve je uredu,samo manjak vrimena.
je, istina, javni sektor je postao uhljebivanje,bar na ovim prostorima, zato se ne objavljuje statistika koliko nezaposlenih je otpusteno iz javnog,a koliko iz realnog sektora.
al problem nije u javnom sektoru kao takvom,nego sto se apsulutno ne evaluira i ne vrednuje doprinos javog sektora…e tu se sindikalisti (iste face na vrhu istih vec 30g) dignu na noge i pozivaju realni sektor da ih podupre.
javni sektor bi treba pomoc realnom da se brze razvija,al kako rekoh,javni sektor je drzava u drzavi posta i cisti trosak na ustrb realnog,a u drzavi da prostis niko nema muda tako javno nastupit,jer glasovi se broje i onda pod krinkom gubitasa ide se na privatizaciju,a to je jos gore,nije sve u profitu,al socijalni aspekt nije ni uhljebljivanje.
i tako vec 30 god zacarani krug.

Georgij Žukov
Gost
Georgij Žukov
3 godine prije

Dao sam si malo truda pa snimio indrustriju bivse SFRJ a ona je izgledala ovako , radi se samo o najvecim firmama .Pa krenimo redom :

Automobilska industrija:

Zavodi „Crvena zastava“ , Kragujevac SR Srbija proizvodnja automobila i kamiona
Tvornica automobila Sarajevo – TAS Sarajevo SR Bosna i Hercegovina proizvodnja automobila
Fabrika Motora Sarajevo – FAMOS Sarajevo SR Bosna i Hercegovina
Ikarus -Zemun -SR Srbija-proizvodnja autobusa
FAS – 11 Oktobar-Skopje -SR Makedonija-proizvodnja autobusa
Tvornica automobila Maribor – TAM-Maribor-SR Slovenija-proizvodnja kamiona
Tomos-Koper -SR Slovenija- proizvodnja motocikala
Fabrika automobilskih delova Gornji Milanovac SR Srbija
Fabrika automobila Priboj – FAP Priboj SR Srbija proizvodnja kamiona i autobusa
Tvornica autobusa Zagreb – TAZ proizvodnja kamionskih menjača i dizel motora

Brodogradnja:

Brodogradilište „3. maj“ Rijeka SR Hrvatska
Brodogradilište „Uljanik“ Pula SR Hrvatska
Brodogradilište „Tito“ Savski nasip, Beograd SR Srbija
Brodogradilište „Uljanik“ Pula SR Hrvatska
Brodogradilište „Viktor Lenac“ Rijeka SR Hrvatska
Brodogradilište „Brodosplit“ Split SR Hrvatska
Brodogradilište „Veljko Vlahović”

Vojna i namjenska industrija:

Fabrika aviona SOKO Mostar
Igman Konjic SR Bosna i Hercegovina
Krušik Valjevo SR Srbija
Pobjeda Goražde SR Bosna i Hercegovina
Krušik Valjevo SR Srbija
Prvi partizan Titovo Užice SR Srbija
Trayal Kruševac SR Srbija

Drvna i keramička industrija:

Dilj Vinkovci SR Hrvatska
Elan Tutin SR Srbija
Jelovica Škofja Loka SR Slovenija
KIO Orahovica SR Hrvatska
Krivaja Zavidovići SR Bosna i Hercegovina
Lipbled Bled SR Slovenija
RIKO Ribnica SR Slovenija
Simpo Vranje SR Srbija
Slovenijales Ljubljana SR Slovenija
Toza Marković Kikinda SAP Vojvodina
ŠIPAD Sarajevo SR Bosna i Hercegovina
ŠIK Javorak Nikšić SR Crna Gora

Građevinska industrija:

Građevinsko preduzeće „7. juli“ Beograd SR Srbija
Energoinvest Sarajevo SR Bosna i Hercegovina
Energoprojekt Beograd SR Srbija
Građevinsko preduzeće „Konstruktor“ Split SR Hrvatska
Građevinsko preduzeće „Napred“ Beograd SR Srbija
Građevinsko preduzeće „Rad“ Beograd SR Srbija
Građevinsko preduzeće „Ratko Mitrović“, Beograd SR Srbija
Građevinsko preduzeće „Crna Gora“

Elektronska industrija:

Digitron Buje SR Hrvatska
Mehanotehnika Izola SR Slovenija
RIZn Zagreb

Mašinska industrija:

Naziv preduzeća Središte Republika/Pokrajina God. osnivanja Delatnost
IMK 14. oktobar Kruševac SR Srbija
1923.
teške i građevinske mašine
Bane Sekulić Sombor SAP Vojvodina
1947.
proizvodnja okova za vrata i prozore[7]
BIRA Bihać SR Bosna i Hercegovina
1982.
rashladni aparati[8]
Vlado Bagat Zadar SR Hrvatska šivaće mašine
Goša Smederevska Palanka SR Srbija
1923.[9]
putnički i teretni vagoni
Đuro Đaković Slavonski Brod SR Hrvatska
1921.
lokomotive, mašine, poljoprivredne mašine, aparati[10]
Zmaj Zemun SR Srbija
1927.
kombajni i priključne poljoprivredne mašine
Industrija motora Rakovica – IMR Rakovica SR Srbija
1927.
traktori, dizel-motori[11]
Iskra Ljubljana SR Slovenija
1946.
bela tehnika, električni i elektronski aparati
Industrija mašina i traktora – IMT Novi Beograd SR Srbija
1947.
traktori i priključne poljoprivredne mašine
Jelšingrad Banja Luka SR Bosna i Hercegovina alatne mašine
Jugoplastika Split SR Hrvatska
1952.
obuća, tobrice, auto delovi, brodice
Jugoturbina Karlovac SR Hrvatska
1949.
dizel-motori
Končar Zagreb SR Hrvatska
1921.
generatori, motori, kućanski aparati, metalne strukture
Litostroj Ljubljana SR Slovenija teške mašine
Majevica Bačka Palanka SAP Vojvodina
1951.
mašine, pumpni automati i kotrljajući ležajevi
Metalac Gornji Milanovac SR Srbija
1959.[12]
proizvodnja emajliranog posuđa
Mašinska industrija Niš – MIN Niš SR Srbija
1884.
teške mašine, lokomotive, vagoni, železnička infrastruktura, specijalna vozila
Morava Požarevac SR Srbija
1921.[13]
poljoprivredne mašine
Obodin Cetinje SR Crna Gora bela tehnika
Plamen Slavonska Požega SR Hrvatska
1924.
grejaći kućanski aparati[14]
Radoje Dakić Titograd SR Crna Gora građevinske mašine
Riko Ribnica SR Slovenija drumska mehanizacija
Rudi Čajavec Banja Luka SR Bosna i Hercegovina
1950.
tranzistori, televizori, auto oprema, vojna oprema
Tomo Vinković Bjelovar SR Hrvatska
1953.
traktori i priključne poljoprivredne mašine
UNIS Sarajevo SR Bosna i Hercegovina
1968.
metalna oprema, ležajevi i delovi
FKL Temerin SAP Vojvodina
1947.
kotrljajući ležajevi i kardani
FUSOL Nevesinje SR Bosna i Hercegovina upravljački sistemi za vozila
Cinkarna Celje SR Slovenija
1873.
hemijsko-metalurška proizvodnja
Metalac Nikšic

Naftna industrija:

INA Zagreb SR Hrvatska
1964.
Jugopetrol Kotor SR Crna Gora
1947.[15]
Modriča SR Bosna i Hercegovina

Prehrambena i poljoprivredna industrija :

Agrokomerc Velika Kladuša SR Bosna i Hercegovina
1969.
prehrambeni proizvodi
Badel Zagreb SR Hrvatska
1862.
alkoholna pića[16]
Banini Kikinda SAP Vojvodina
1979.
keksi, slatka peciva, vafli i slana peciva
Vindija Varaždin SR Hrvatska
1959.
bezalkoholna pića
Vital Titov Vrbas SAP Vojvodina
1855.
ulje, margarin, majonez, sosovi
Vitaminka Prilep SR Makedonija čokolade i bomboni
Gavrilović Petrinja SR Hrvatska
1690.
mesni proizvodi
GROZD Strumica SR Makedonija
1953.[17]
alkoholna i bezalkoholna pića
Dijamant Zrenjanin SAP Vojvodina
1938.
proizvodnja ulja, margarina, majoneza i delikatesa
Zvečevo Zvečevo SR Hrvatska
1921.
razni prehrambeni proizvodi
Zdenka Veliki Zdenci SR Hrvatska
1897.
mlečni proizvodi[18]
Imlek Beograd SR Srbija
1953.
mlečni proizvodi
Impaz Zaječar SR Srbija proizvodnja mleka i mlečnih prizvoda
Jafa Crvenka SAP Vojvodina
1975.
biskviti
Juhor Jagodina SR Srbija
1902.[19]
mesni proizvodi
Josip Kraš Zagreb SR Hrvatska
1911.
čokolade i bomboni
Kandit Osijek SR Hrvatska
1920.
čokolade i bomboni
Kestlin Bjelovar SR Hrvatska
1905.
čokolade i bomboni
Knjaz Miloš Aranđelovac SR Srbija
1811.
mineralna voda i bezalkoholna pića
Ledo Zagreb SR Hrvatska
1958.
smrznuti proizvodi
Maraska Zadar SR Hrvatska
1768.
likeri, alkoholna i bezalkoholna pića
Mitrosrem Sremska Mitrovica SAP Vojvodina
1971.[20]
poljoprivredni proizvodi
Nada Štark Beograd SR Srbija
1922.
čokolade i bomboni
Panonka Sombor SAP Vojvodina
oko 1985.
mesni proizvodi
Paraćinka Paraćin SR Srbija
1924.
čokolade i bomboni
PIK Belje Bilje SR Hrvatska
1955.
poljoprivredni proizvodi
PIK Vrbovec Vrbovec SR Hrvatska
1961.
mesni proizvodi
PIK Vukovar Vukovar SR Hrvatska
1945.
poljoprivredni proizvodi
PIK Ereniku Đakovica SAP Kosovo poljoprivredni proizvodi
PKB Beograd SR Srbija
1945.
poljoprivredni proizvodi
Planinka Kuršumlija SR Srbija
1964.
mineralna voda, razvoj turizma[21]
Pionir Subotica SAP Vojvodina
1917.
čokolade i bomboni
Podravka Koprivnica SR Hrvatska
1934.
prehrambeni proizvodi
PPK Kutjevo Kutjevo SR Hrvatska vino, poljoprivredni proizvodi
PPK Džervin Knjaževac SR Srbija alkoholna i bezalkoholna pića, konzerve voća i povrća
Radenska Radenci SR Slovenija mineralna voda i bezalkoholna pića
Rubin Kruševac SR Srbija
1955.
alkoholna i bezalkoholna pića
Sava Bijeljina SR BiH
1947.
prerada voća i povrća
Sarajevski Kiseljak Sarajevo SR Bosna i Hercegovina
1895.
mineralna voda i bezalkoholna pića
Segestika Sisak SR Hrvatska
1919.
ocat i alkoholna pića[22]
Solana Tuzla Tuzla SR Bosna i Hercegovina
1885.[23]
prerada soli
Srbijanka Valjevo SR Srbija prehrambeni proizvodi
Takovo Gornji Milanovac SR Srbija čokolade i keksi
Tvornica šećera Virovitica Virovitica SR Hrvatska
1982.
proizvodnja šećera
TDR Rovinj SR Hrvatska
1872.
duvanski proizvodi
Tutunski kombinat Prilep Prilep SR Makedonija
1873.
duvanski proizvodi
Fidelinka Subotica SAP Vojvodina pšenična i kukuruzna brašna
Frank Zagreb SR Hrvatska
1892.
prehrambeni proizvodi
Fruktal Ajdovščina SR Slovenija
1945.
bezalkoholna pića, dečija hrana
Hissar Prokuplje SR Srbija
1946.
konditorski proizvodi, kandirano voće
Cedevita Zagreb SR Hrvatska
1929.
bezalkoholna pića
Crnagorakop Danilovgrad SR Crna Gora kafa i prehrambeni proizvodi
Pivara Trebjesa Nikšić SR Crna Gora
1896.
alkoholna i bezalkoholna pića
Plantaže 13.jul Podgorica SR Crna Gora vino i vinski proizvodi
Šapčanka

Saobraćaj:

Aviogeneks Beograd SR Srbija
1968.
aviprevoz
Adria aviopromet Ljubljana SR Slovenija
1961.
aviprevoz
Automobilsko Beograd Beograd SR Srbija teretni auto-prevoz
Er Jugoslavija Beograd SR Srbija
1969.
aviprevoz
Zeta trans Titograd SR Crna Gora
1965.
teretni auto-prevoz
Jugoslovenski aerotransport – JAT Beograd SR Srbija
1947.
aviprevoz
Jugoslovenske železnice – JŽ Beograd SR Srbija železnički prevoz
Jugoslovensko rečno brodarstvo – JRB Beograd SR Srbija rečna plovidba
Jugoslavenska oceanska plovidba – Jugooceanija Kotor SR Crna Gora
1954.
pomorska plovidba
Tranšped Beograd SR Srbija
1950.
teretni auto-prevoz
Autosaobraćajno društveno preduzeće 7. Juli Šabac SR Srbija autobuski i teretni auto-prevoz
Autoprevozno Nikšić SR Crna Gora teretni auto-prevoz
Nibus Nikšić SR Crna Gora autobuski prevoz
Montenegroturist Budva SR Crna Gora autobuski prevoz
Niš ekspres Niš SR Srbija
1951.
autobuski prevoz
Bojana Cetinje SR Crna Gora autobuski prevoz
Tara Cetinje SR Crna Gora autobuski prevoz

Nastavak slijedi…………………

Georgij Žukov
Gost
Georgij Žukov
3 godine prije
Reply to  Georgij Žukov

Nastavak…..
Tekstilna i industrija obuće:

Industrija obuće „Moda“ Industrijsko naselje b.b. Debeljača SAP Vojvodina
1945.
proizvodnja obuće
Industrija odeće „1. maj“ Pirot SR Srbija
1958.
proizvodnja odeće
Beogradska konfekcija – BEKO Knez Mihailova 44, Beograd SR Srbija proizvodnja odeće
Fabrika konfekcije „Borac“ Travnik SR Bosna i Hercegovina
Varaždinska tekstilna industrija „Varteks“ Zagrebačka 94, Varaždin SR Hrvatska proizvodnja tkanina i odeće
Vukovarska tekstilna industrija „Vuteks“ Vukovar SR Hrvatska
1951.
proizvodnja pokrivača, tkanina, autopresvlaka i dr
Jugoslovenski kombinat gume i obuće „Borovo“ Borovo Naselje, Vukovar SR Hrvatska proizvodnja auto guma i obuće
Pamučna industrija Duga Resa Duga Resa SR Hrvatska proizvodnja pokrivača i tkanina
Jadran Zagreb SR Hrvatska
1930.
proizvodnja čarapa
Pamučni kombinat „JUMKO“ Radnička 5, Vranje SR Srbija
1960.
proizvodnja odeće
Kluz Mite Ružića 8, Beograd SR Srbija
1947.
proizvodnja odela i padobrana
Pamučni kombinat „Makedonka“ Štip SR Makedonija
Mura Murska Sobota SR Slovenija
1925.
proizvodnja odeće
Nada Dimić Zagreb SR Hrvatska
Orljava Slavonska Požega SR Hrvatska proizvodnja odeće
Oteks Ohrid SR Makedonija proizvodnja pokrivača i tkanina
Pazinka Pazin SR Hrvatska
1958.
proizvodnja tkanina i tapeta[24]
Pounje Hrvatska Kostajnica SR Hrvatska
1958.
proizvodnja odeće
Roteks Rogatica SR Bosna i Hercegovina dekoratnivne tkanine
Konfekcija „Rudnik“ Gornji Milanovac SR Srbija
1957.
proizvodnja odela
Svilanit Kamnik SR Slovenija
1938.
prekrivači, jastuci, deke i krpe[25]
Sintelon Industrijska zona 4, Bačka Palanka SAP Vojvodina
1971.
proizvodnja tepiha
intelon Industrijska zona 4, Bačka Palanka SAP Vojvodina
1971.
proizvodnja tepiha
Teteks Tetovo SR Makedonija proizvodnja pokrivača i tkanina
Toper SR Slovenija
1945.
proizvodnja odeće
Fabrika čarapa „Udarnik“ Carice Milice 33, Zrenjanin SAP Vojvodina
1957.
proizvodnja čarapa
Čakovečka tekstilna industrija „Čateks“ Čakovec SR Hrvatska proizvodnja veštačke kože i radnih odela
Yumco Vranje SR Srbija
1960.
prozivodnja tkanina, odeće i uniformi[26]
Koni Nikšić SR Crna Gora proizvodnja odeće

Rudnici i železare:

Železara Zenica Zenica SR Bosna i Hercegovina

Železara Nikšić Nikšić SR Crna Gora
.
Jadrankamen Kaštel Sućurac SR Hrvatska

Kombinat Aluminijuma Podgorica Titograd SR Crna Gora

Rudnik Bor Bor SR Srbija

Rudnik Kolubara Lazarevac SR Srbija

Rudnici boksita Nikšić Nikšić SR Crna Gora

Rudnik Pljevlja Pljevlja SR Crna Gora
Rudnik Šuplja stijena Berane SR Crna Gora
Rudnik Trepča Trepča SAP Kosovo

Rudnici Kreka Tuzla SR Bosna i Hercegovina

Farmaceutska industrija:

Alkaloid Skoplje SR Makedonija
1945.
Belupo Koprivnica SR Hrvatska
1971.
Bosnalijek Sarajevo SR Bosna i Hercegovina
1951.
Galenika Zemun SR Srbija
1945.
Jugoremedija Zrenjanin SAP Vojvodina
1961.
Krka Novo Mesto SR Slovenija
1954.
Lek Ljubljana SR Slovenija
1946.
Pliva Zagreb SR Hrvatska
1945.
Hemofarm Vršac SAP Vojvodina
1960.
Zdravlje Leskovac SR Srbija
1953.

Hemijska industrija:

Dita Tuzla SR Bosna i Hercegovina deterdženti
Jugovinil Kaštel Sućurac SR Hrvatska obuća, galanterija, plastične mase
LIV Postojna SR Slovenija plastični proizvodi
Merima Kruševac SR Srbija
Nevena Leskovac SR Srbija
1953.
Organska hemijska industrija „Naum Naumovski Borče“ Skopje – OHIS Skoplje SR Makedonija
1960.
Plastika Nova Varoš SR Srbija
1959.
folije, plastična ambalaža, delovi za automobilsku industriju[27]
Saponija Osijek SR Hrvatska
1894.
deterdženti i sapuni
Tigar Pirot SR Srbija
1966.
gumeni prozivodi i gumena obuća
Helios Domžale SR Slovenija boje i lakovi
Zorka Šabac SR Srbija zaštita bilja, veštačko đubrivo, hemikalije, obojeni metali, boje, opeka, keramika, lekovi.

ETo to su samo neke od tvornica “mracne i totalitarne ” Titove Jugoslavije koje su zaposljavale milijune gradjana sirom SFRJ a ciji su radnici ponosno i od svog rada mogli osiguravati egzistenciju sebi i svojim najblizima .

Tadmur
Gost
Tadmur
3 godine prije
Reply to  Georgij Žukov

Pohvale za trud druže Maršale…

Osoba C
Gost
Osoba C
3 godine prije
Reply to  Georgij Žukov

I šta sad smisleno reći poslije ovoga?
Zemlju nam vode sljedbenici ideologije ”vjera u Boga i američka bomba”. Gledamo u nebo i molimo Boga za lijepo vrijeme, da u zemlju uđe što više onih koji tjedan ili dva pune državni proračun, a što iz zemlje stalno izlaze oni koji bi to trebali raditi cijelu godinu, osim deklarativno, nikoga u stvari nije briga. Naprotiv, riješili su se dobrog djela onih koji misle svojom glavom i koji bi im mogli biti remetilački faktor, a valutne doznake uredno stižu.
Gledam one scene oko djeljenja graha u Splitu, Bogu za plakati.
Neće biti sreće dok ne dođe vrijeme za generalno čišćenje političkog smeća nakupljenog u ovih dvadesetak i nešto godina.
Sretan Praznik rada svima onima koji još uvijek imaju posao.

Bobi
Gost
Bobi
2 godine prije
Reply to  Georgij Žukov

E

mars
Gost
mars
3 godine prije
Reply to  Georgij Žukov

@ Georgij Žukov – bravo!!!!! Nedavno, onako u prolazu, čuh jednu izjavu od jednog poznanika koji reče – “koliko su komunisti u SFRJ napravili, današnje “demokrate” za ovih 25 godina sve i da hoće ne bi mogli ni okrečiti”. I onda mi je sve puklo pred očima i progledao sam! Nisu “demokrate” sve to uništili, rasprodali i raskrčmili zato što su lopovi i barabe, već zato što su lijeni – nije im se dalo krečiti!

Čardak
Gost
Čardak
2 godine prije
Reply to  mars

Da okrečiti! Pobrojati bi jedva znali. Skoro kao u onom vicu kad Crnogorci (ograđujem se od bilo kakvih nekorektnih tumačenja) – uglavnom, kad opljačkaju banku i donesu kući kamare para, pa zasjednu i jedan reče: oćemo brojat il ćemo čekat vijesti?”…

@Žukove
Hvala za iscrpan presjek. Bas mi je upala u oci firma Krivaja Zavidovici… posto sam nedavno bio tamo poslom (radim u realnom sektoru :-)). Nekad su radili i drvene kuće i svašta, ali sada su specijalizirani za metalne konstrukcije. Imaju oko 100 ljudi, sto nije ni sjena nekadašnjeg stanja… no dobro da je i tako, da im nije sposobnog direktora sigurno bi sve odavno propalo do nule. Koliko vidim rade kvalitetno i dosta za zapadnu Europu. Međutim, ono sto me kosnulo jest kolika je to firmetina nekad bila. Kompleks valjda obuhvaća 10-15 hektara… sama hrđa i propast, na sve strane hale u raspadnom stanju. Ukratko – idealna scenografija za Tarkovskog – vozim se tako kroz taj krš sigurno 400 metara i pokušavam pojmiti koliko je tu nekad ljudi radilo i koliki je bio prosperitet. Naprosto ti dođe muka. A onda malo kasnije, dok izlazim iz dućana, brat i sestra od cca 5 i 7 godina počnu me vući za rukav… Kaže mali: striko, striko, mi primamo marke, eure i kune! Za je*eno se rasplakati.

Na kraju sam im dao po dvjesto kuna svakom, jer nisam imao sitno, pa ispadoh toliko velikodušan da valjda nikad nisu to doživjeli. Još kad sam sjeo u auto došli su do mene, kucali po prozoru i zahvaljivali. A ku*ac sam im pomogao, da sam i dvije hiljade mogao svakome dati – kap u moru života.

Prokleta li bješe ta tamnica naroda na čelu sa krvavim bravarom! Dobrodošli u “demokraciju”!

mars
Gost
mars
2 godine prije
Reply to  mars

Poštovana redakcijo! Ovo gore jeste moj komentar, ali koji je davno napisan i objavljen na “Logično”. Kako danas nisam komentarisao na ovu temu i današnji članak, iznenadih se kada ga ugledah, pa me interesuje kako je dospio među današnje komentare?

Georgij Žukov
Gost
Georgij Žukov
3 godine prije

HVALA DRUGOVI , SLUZIM NARODU I ISTINI A TAKO CE BITI DOK MI SRCE KUCA !

Sovoranola
Gost
Sovoranola
3 godine prije
Reply to  Georgij Žukov

Druže Georgij slažem se s tobom ali i kolegom Zlatanom . Mislim da se ne radi o suprostavljaju nego o nadopunjavaju.

Bobi
Gost
Bobi
3 godine prije
Reply to  Sovoranola

Za Zukova evo nazdravljam sa jednom nikšićkom ! Dodao bih sklapanje renaulta u Sr Slo, drvna ind Česma Sr Hrv, Tomo Vinkovic, Torpedo Sr Hrv. koje su dovoljno velike za spomenuti.
@Sovoranola usluzne djelatnosti uglavnom vrte pare unutar regije ili drzave (mozemo kontrirati sa npr medicinskim turizmom, iznajmljivanje inžinjera- bilo nekad…to je mali dio), a jedino proizvodnjom mozemo uzeti vanjski novac i biti bogatiji bez stranog investiranja koje samo bere vrhnje iz drzave.

Georgij Žukov
Gost
Georgij Žukov
3 godine prije
Reply to  Bobi

Ziv mi i zdrav bio druze Bobi ,drugovi slobodno nastavite niz , samo trpajte imena SFRJ preduzeca na gomilu, neka banda procita i vidi od kud im silne milijarde .
Sto se tice truda , meni konkretno ovo zbilja nije potrebno ali kad se sjetim sudbina milijuna nasih Jugoslovena i njihovih obitelji , stegne me pri srcu , dusa me zaboli a suza krene na oko , jebi ga , takav sam .
Kao sto jednom rece Che , onaj tko poludi na nepravdu moj je covjek .

Sovoranola
Gost
Sovoranola
2 godine prije
Reply to  Georgij Žukov

TLM- Šibenik ,6000 zaposlenih , osamdesetih najrazvijenija općina u Jugoslaviji !

Bagatin
Gost
Bagatin
2 godine prije
Reply to  Sovoranola

Poliplast Sibenik, Luka Sibenik, Tef Sibenik, Jadranska Banka Sibenik, Sibenka, Revija Sibenik, Vinoplod Vinarija Sibenik

Motorista
Gost
Motorista
3 godine prije

Ponosan sam što je čestitka i meni upućena. Živio praznik radnika.

Majk Majers
Gost
Majk Majers
2 godine prije

Kratak i jasan clanak! Bravo
Sritan prvi Maj svim radnicima

Good Old Rebel
Gost
Good Old Rebel
2 godine prije

Redakciji i čitateljima, koji drže do 1. Maja…Sretno u radu i za rad, slobodan i pošteni rad, ma što to značilo! Pozdrav !

PS Nažalost danas većina mlađe i srednje generacije ne zna zašto se slavi bilo koji praznik ..i 1. maj, i Dan državnosti….ma i Božić i Nova godine itd…..To je odraz ideološke krize i zbunjenosti….Racio u ljudima postaje nizak, a emocije ravna crta osim pohlepe koja se vidi u mlađoj generaciji. Još jednom Pozdrav!

Brainstorm
Gost
Brainstorm
2 godine prije

1. svibanj, walpurgijska noc, poganski festival, dan kad su se palile vatre. pada tocno 6 mjeseci od svisveta, “dana mrtvih”, 1. studenog.
dakle, puno ranije od cikaskog dogadjaja.

Har Megiddo
Gost
Har Megiddo
2 godine prije
Reply to  Brainstorm

Točnije, 6 mjeseci od jednog drugog paganskog festivala zvanog Samhain, a puno poznatijeg pod imenom Halloween kojeg je Crkva “prisvojila” pod imenom Svi sveti.

Ive
Gost
Ive
2 godine prije

U Hrvatskoj je takvih malo uglavnom su izselili a ostali su uglavnom domoljubi koji nisu ni vrijedni ni posteni.

Konstantin
Gost
Konstantin
2 godine prije

Postivani Marsale … kapa do poda pobratime! I ajmo sad sve ovo sto si ti napisao (a spisak nije kompletan) to da objasnimo svim nasim “zabludelim sinovima i kcerima” od Gevgelije pa doTriglava, sta smo mi pobratimi iz EX YU imali u svojoj nekadasnjoj zajednickoj drzavi imali (stvoreno zajednickim radom + ulaganjem + znanjem), a sta su sve “nase polit.elite” uradile i od te drzave i od sve te imovine?!? Bas sam se pre neku godinu objasnjavao sa jednim napaljenim momkom kads mi je velicao otvaranje ino fabruke u Makedoniji sa zaposljavanjem cirka 200 radnika (auto industrija). Covek nemoze ni da zamisli koji je kapacitet imala ta YU drzava na koju je ovaj blento bacao “drvo i kamenje”!?! A da ne govorimo o standardima koje su nasi roditelji imali tada i koje standarde imamo mi sada!? E budale jedne! Sto bi reko postovani Ivo Andric: DOSLO VREME DA BUDALA PROGOVORI, PAMETAN ZASUTI, A FUKARA SE OBOGATI!

Baba
Gost
Baba
2 godine prije

Nije kritika nego zbunjenost – jeli ovo recikliran članak od prošle godine za praznik rada? Pošto su komentari ispod stari a i znam da sam ih već čitao, posebno se dobro sjećam impozantne liste druga Georgija, koja čak nije NI PRIBLIŽNO potpuna…još jednom svaka čast za trud kolega, pun pogodak za sve kritičare nekadašnje “diktature”.

Baba
Gost
Baba
2 godine prije
Reply to  L. R.

Poštovana Redakcijo hvala na odgovoru! 🙂

Sinisa
Member
Sinisa
2 godine prije
Žilevski
Gost
Žilevski
2 godine prije

Sretan Prvi maj ! Smrt fašizmu !

Tobia Quantrill
Gost
Tobia Quantrill
2 godine prije
Reply to  Žilevski

kako rece smoje
hvaljen isus,
sloboda narodu,
vazda budi.

sritan vam praznik rada.

repka i pivo
Gost
repka i pivo
2 godine prije

Svim robovima koji danas slave svoje robstvo cestitam paraznik robovanja. Zivio mentali sklop robova koji tarze bolje uvjete svog robstva umjesto slobode. Zvili svi oni koji hvale svoje gazde koji su im omogucili robovanje.

Konstantin
Gost
Konstantin
2 godine prije
Reply to  repka i pivo

Uhhhh repka … al ga ti odvali brate maljem direktno u celo! Idemo li tvojom filozofijom nema zivog coveka a da nije rob! Pa makar bio on i “gazda” (robuje krvavo steknutom novcu svojih robova zar ne)? Pozzzz i naiskap jedno pivo u nase zdravlje pobratime! ;o)

Tobia Quantrill
Gost
Tobia Quantrill
2 godine prije
Reply to  repka i pivo

e jesi ga ono bas drito u facu.
al jebi ga, meni je praznik rada,
radim, placa i mirovinsko redovni,
a i gazda svako par godina pokloni nesto dionica pa bas gustam radit,a bome gustam i van radnog vrimena….a i gazdi nije lose.

niti bi ja voli gazdinu odgovornost,a niti bi gazda voli da ja odem radit za drugog.

moze se na obostrano zadovoljstvo…neko mora bit gazda,a ni’ko ne mora bit rob, a nije lako bit gazda (ficfirice ne racunam,nit one s ‘vise za manje’…taki brzo uniste, obicno ne svoje mukom stvoreno,al mutno kupljeno,darovano,naslijedjeno).

al ima nade,ima primjera

repka i pivo
Gost
repka i pivo
2 godine prije

Neki robovi su umislili da im je dobro. Pa su stoga jos poslusniji. Ti si rob roba. Tvoj gazd nije gazda. On je jos veci rob od tebe. Prave gazde se ne izlazu ocima robova. Osim robovima 33 stupnja

Nagard
Gost
Nagard
2 godine prije

Nakon 26 godina opet kukanje kako je prije bilo toga nema vise treba shvatiti i krenuti dalje i sam se boriti stvarati a ne kriviti svakog na svijetu i cekati da Ce drugi riješiti problem nece a i svaka drzava je na Balkanu bila marionetska tvorevina gospodara svijeta i to treba shvatiti a ne samo kukakti kako je bilo dobro nego rukave zasukati raditi stvarati praviti bolji zivot potencijala ima samo nema radnika nego samo kukanje za ex yu i sad nam je kriv Briselu niko nije kriv svak je sam sebi kriv za svoju situaciju

luni lunovic
Gost
luni lunovic
2 godine prije

ja sam ljut na zukova zaboravio je sarajevsku pivaru

Vruć vetar
Gost
Vruć vetar
2 godine prije

Rad je od majmuna stvorio čoveka, a sad od čoveka stvara konja!

Majk Majers
Gost
Majk Majers
2 godine prije
Reply to  Vruć vetar

Nije rad nego geneticka manipulacija!

POVEZANE VIJESTI

Izbornik