Vjetar

Vjetar

Jutros sam na posao putovao s dvojicom kolega pa sam pješke otišao do mjesta na kom smo se dogovorili naći.

Bilo je vjetrovito, a na tom nepunom kilometru puta koji sam prepješačio, vjetar mi je pokazao nekoliko svojih lica. Inače, živim u dijelu Nizozemske u kom vjetrovi nisu prečesti i prejaki, ali ih ipak ima više nego kod nas u Bosni. Nizozemci su poznati po tome što snagu vjetra koriste za pokretanje vjetrenjača. Vjetar im je koristan sluga.

Čim sam izašao iz kuće, vjetar je uskomešao lišće koje je već prije odnekuda sakupio i dotjerao pred sama ulazna vrata. Otvaranje vrata kao da mu je dalo novu snagu i smjer – kao da je uzdahom usisao lišće i povukao ga naglo prema gore, prema krovu kuće, a onda isto tako naglo izdahnuo i nemarno ga razbacao okolo. Jedan mi je list, onako hladan i mokar, pao između košulje i vrata od čega sam se naježio i brzo ga vratio gdje mu je mjesto.

Vjetar je bio prohladan i, činilo mi se, promjenljivog raspoloženja. Kao da nije znao šta želi, na koju stranu bi pošao, šta bi ponio sa sobom, a šta bi ostavio. Nije znao ni šta bi sa mnom. Odjednom bi me na nekom prolazu između zgrada udario snažno u bok da bih se zaljuljao, a onda iz čista mira promijenio smjer i povukao me u suprotnom pravcu. Hodao sam kao pijan. Onda bi u trenu iščezao, kao da ga nikada nije ni bilo. I ono drveće na kome ima lišća utihlo bi. Ali to je bilo samo na tom mjestu, dok u visini vidim kako se poveliko jato ptica bori s jakim vjetrom koji im ne da letjeti kamo su one naumile, nego ih usmjerava u drugom smjeru. I već sljedećeg trena vidim kako se ponovo počinju njihati grane, kako mi kosa udara čas na lijevu, čas na desnu stranu, a ispred mene po putu trčkara opalo lišće.

Čudan je vjetar. Ne vidiš ga direktno, ali ga osjetiš i vidiš šta radi. Prepoznaš sve pokrete koje on proizvodi. Znaš da je on otkinuo list i da ga premješta s mjesta na mjesto. Znaš da grane koje vidiš otkinute ispred sebe tu stoje zato što ih je on otkinuo i pred tebe donio. Prepoznaš da je svaki naopačke udubljeni kišobran on tako izokrenuo i svaki stolnjak skinut sa stola on skinuo. Jasno ti je i koliko ne voli uredne, počešljane kose i kako samo čeka zgodu da razbaruši svaku frizuru.

Ali ako vjetar direktno ne vidimo, mi ga itekako čujemo. I prema onome što čujemo, čini se da je mnogo muzikalan i mnogo raznovrstan. Ako želi zafijukati oštro i glasno, on puhne pored nekog oštrog i čvrstog predmeta. Kratko, ako želi kratak zvuk, a duže ako želi duži. Ako nam poželi nešto šapnuti, samo lagano strujne kroz krošnju nekog drveta, podigne nakratko u zrak list novina ili zanjiše zastavu na jarbolu. Ako je pričljiviji i dobrog raspoloženja, on će švrljati po krošnjama drveća malo jače ili malo sporije, poigravati se s pticama ili leptirovima u letu, ukrasti privremeno djeci poneki balon ili se igrati s njihovim zmajevima, ili će se jednostavno skitati kud mu se prohtije. Ako je baš mnogo ljut, onda je i mnogo glasan. Bijesno će fijukati, lomiti drveće da ćemo se od praska debla prepasti, prevrnut će poneki kamion ili čamac, a nije isključeno i da s kuća jednostavno odnese krovove kao što čovjeku skine kapu s glave.

Dok sam prešao nepun kilometar puta ovog jutra, osjetio sam nekoliko lica vjetra. Ne ono najgore, ali me i ovakav podsjetio i na svoje gore izdanje. Vjetar zna biti dobar sluga, kad nas štiti od prevelikih vrućina ili kad nam pokreće vjetrenjače, donosi ljeti kišne oblake… Ali zna biti i loš gospodar kakvog niko ne bi poželio.


POŠAO DJED PETAR

Grigor Vitez

Pošao djed Petar
da ustavi vjetar
kapom,
štapom,
kaputom
i prutom,
al se vjetar ne da
i obori djeda.

Ako vam se članak svidio, podijelite ga ->

najnoviji najstariji najviše ocjenjeniji
Obavijest
Guest
Gost
Guest

Znam ja što hoćeš, popodnevni vjetre !
Ti bi rado s lica otpuhno mi sjenu.
Al što ako je ona sa njim već srasla?
Ne ide to, vjetre, u jednome trenu !

Ja sam već dugo vremena tužan.
Na križu mračnih misli ja sam propet.
Pusti me, vjetre ! S lišćem se igraj !

Pa ipak, dragi, navrati mi opet !

!!!
Gost
!!!

@ Guest:Divno!!!!!

otpisani
Gost
otpisani

!!!
Ma što je tu divno!!! … malo mi fali da se rasplačem! (od brige za tog gosta)

!!!
Gost
!!!

@:Otpisani-Nekada je lijepo i u boli pronaći ljepotu. Povremena patnja oplemenjava čovjeka.Naravno,brzo me prodje,i opet sam vedra u vesela.Volim poeziju-izuzetno.

!!!
Gost
!!!

@:Otpisani-Tišinom srca pričaju.Ko ne razumije tvoje tišine ni riječi neće nikada.(Meša Selimović).

28.juni
Gost
28.juni

Volim snagu i silinu vjetra.Ima u njemu nečeg veličanstvenog i divljeg.Posebno su mi drage iznenadne ljetne oluje koje u sekundi puno toga opustoše,a poslije kratkog vremena Sunce prospe svoje zlatne zrake i sve izgleda još ljepše. Jedini vjetar koji ne volim je košava,a u mojoj ravnici čest je gost i uvijek nezvana dodje. Vjetar ima i svoje pozitivne strane kod oprašivanja,a imamo i onaj sramotni vjetar koji zadiže suknje i haljine???. Neka svako redi svoj posao,pa tako i vjetar,samo neka ne pravi puno štete.

otpisani
Gost
otpisani

…onaj vjetar koji oprašuje i diže suknje – jebivjetar?

28.juni
Gost
28.juni

Otpisani,tako je!Ne znam šta bi Umpah Pah na ovo rekao…???

zlatan
Gost
zlatan

Moj dragi 28.JUNI ili na južnoslavenskome lipanj, i ja kao stari planinar obožavam snagu vjetra. Kao čovjek sa mora, iz Dalmacije, itekako znam šta je snažan vjetar, imamo ga na Jadranu i previše. Evo upravo i sada puše bura. Ali znam ja da taj vjetar može biti i opasan. Više puta sam bio na planinama uokolo Splita, pri jakom vjetru. Na planini Mosor, poviše Splita, visina doseže 1339 metara nad morem, eh, na vrhu, na hrbtu planine, doživio sam onu škuru buru. Škuro, je talijanizam, preciznije venecijanizam, i znači tamno. To je ciklonalna bura, pri oblačnom vremenu. Dakle, bilo je za izgubit glavu…davno u drugom mjsecu 1984, baš je bila Olimpijada u Sarajevu. Na vrhu je vjetar bio toliko jak, da je kamenje letjelo zrakom, a mi smo hodali četveronoške. Čak nam je dah oduzimalo, gotovo smo se gušili. Bilo je toliko nezaboravno da pamtim čak i mjesec, godinu, doduše ne i datum. Jasno, bilo je i strašno hladno. Jednom drugom prilikom, na istome vrhu, doživio sam orkansko jugo. Tada je vrh u oblacima, kao u magli, ne vidi se dalje od 50 do 80 metara, a jugo je bilo tako jako da je s mene rastrgalo kišnu kabanicu. Potpune je uništilo, morao sam je baciti nakon toga. Jasno, smočio se do kože. Pa tek kada se sjetim nepromišljenih avantura na morskoj pučini. Nas troje u malome gumenjaku, na otvorenome moru kod Lastova. Ne pamtim više, je li bila tramontana ili maeštralun u pitanju, ali valovi su bili toliki da smo mislili – gotovi smo. Ima onaj pojam “trećaši”, naime svaki treći, šesti ili deveti val je viši od prethodnih..više puta smo prošli našim gumenjakom kroz vrh vala. More je napunilo gumenjak, izbacivanje nakon toga. Kasnije su nam mještani rekli da su takvi valovi visoki preko pet metara. Jasno bilo je ljeto (kraj ljeta), a ipak smo se dovoljno ohladili. U svim tim slučajevima iz mladosti, ipak je bilo više sreće, nego pameti. Promatram promjene u prirodi, i pitam se, gdje su nestali oni jako vjetrovi? Ima ih, ali ne više kao nekad. U jednoj emisiji na radiju, postavio sam pitanje jednome meteorologu-klimatologu: ima li zaista na Jadranu manje vjetra? Da, ima, kaže on, manje nego prije nekoliko desetljeća. Moguće je d aje krivac globalno zatopljenje. P.S. Svaki koji želi barem na snimkama doživjeti kako izgleda ova napa jadrnaska bura, neka ode na youtube, ima dojmljivih snimaka. samo upisati : bura, i otvaraju se nove spoznaje. O prirodi. Između Splita i Sinja, od 1903 do 1962, postojala je uskotračna željeznička pruga. Ista kakve je Austro-Ugarska gradila u Bosni. samo u Bosni su je zvali ĆIRO, ovu između Splita i Sinja zvali su RERA. Rera, ali i ganga, ojkavica, je oblik narodnog pjevanja u dijelovima Dalamtinske Zagore, navodno porijeklo vuče od ilirskih vremena. Na svjetskoj je nematerijalnoj baštini Unesca. E tu uskotračnu željeznicu bura je na primorskoj strani, na zapadnim padinama planine Mosor, čak dva puta prevrnula i bacila u provaliju. Godine 1904-te i 1926-te. Bilo je i ozlijeđenih. Da ne… Pročitaj više »

28.juni
Gost
28.juni

@Zlatan-Hvala na slikovitom prikazu vjetrovitih doživljaja.?

otpisani
Gost
otpisani

Više sam sklon analizi nego romantičnosti pa moram reći da je “vjetar” POSLJEDICA gibanja zraka uzrokovana DRUGIM faktorima.
Vjetar kao neka primarna sila ne postoji. Gibanja zraka uglavnom nastaju zbog temperaturnih razlika i gravitacije, pa je EFEKTU tog kretanja zraka dato ime – vjetar.
Dakle, štete i koristi nastale od gibanja zraka nije uzrokovao “vjetar”
… na isti način ljudi padaju u zabludu kada za bolest krive – BOL i umjesto da idu u otklanjanje pravih uzroka bolesti, raznim “lijekovima” suzbijaju posljedicu – bol

Majk Majers
Gost
Majk Majers

Da, vitar ne vidimo-vidimo njegovu posljedicu. I tako sa puno stvari u životu, držimo se posljedice a ne tražimo uzrok. Vitar je često baš ta simbolika

Majk Majers
Gost
Majk Majers

E taj vitar…dobro dođe al ja san mrzitelj istog,doslovno. Bura je zdrava, lipše za pluća al “skida kožu i ide do kostiju”. Jugo je odvratno, gnjilo, smrdljivo. Lebićada i Tremuntana nepredvidiva. Jedini vitar koji mi je drag je litnji, popodnevni Maeštral koji se lipo ovije oko znojnog tila i osvježava, budi znojem iscrpljeno tilo. I ona litnja bava, prid zoru kad se pokriješ lancunom i konačno zaspeš
Zaustavi se vitre, ništa te nebi pita…samo se zaustavi

Majk Majers
Gost
Majk Majers

Bava=lagano strujanje zraka?

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik

Ima dana koji počnu bez ikakvog vjetra, kad se ništa ne miče i ne možeš disati. Samo se čini da vjetra nema jer je toliko usporen da ga ne primijetiš. A onda u neku uru, evo ga. Maestral. S njim je najlakše, ne donosi probleme, nije prejak, ne donosi kišu, nije prehladan. Vjetrovi imaju svoja imena. Kad već imaju imena, imaju i svoj karakter, a prema svakom karakteru se gradi osobni odnos. Naši vjetrovi su naši. Šibaju zemlju, kamen, stabla i utječu na njihov izgled, visinu, snagu. Tako utječu i na nas, posađene ovdje. S mora dolazi jugo. Najprije uskomeša more. Nisu to valovi pa valići koji se lijeno prevrću pred obalom. Jugo uđe u more, do dna i odatle bjesni u svim smjerovima. Na površinu ne donosi valove, nego primora more na nemoguća gibanja. Val od ohoho metara pa provalija s lijeva, val sa strane, provaija zdesna, nigdje reda, pravila. Kako uskomeša more do dna, tako čini i sa svim što je tekuće u čovjeku. Sav nakupljeni mulj, ono zatomljeno, skriveno od sebe i drugih se digne, zamuti. Boli glava, živčani, nervozni, neraspoloženi. Nije krivo Jugo. Ali ga svi krive jer je tako lakše. Nekakva sućut prema drugima se pojavi za Juga, znaš da i drugima čini ono što tebi čini pa nije za zamjeriti. Jugo otkriva ono što skrivamo. Lako je puše li jedan dan, pretrpjet će se nekako. Nastavi li se sutradan pa još jedan dan, pucaju i najčvršći. Nema spasa od Juga. Ima spasa, suočiš li se sa svojom tamnom stranom, svojom sjenom, ako si hrabar. Nisi li, čekat ćeš. Kad si već na izmaku snaga, evo je. S Velebita. Starca. Veličanstvenog, Heroja koji nas oduvijek brani od hordi sa sjevera. Krene Bura. Osjećaj hladnoće – plus 3, plus pet. Hladno. Prodire do kosti i čisti sve. Sve ono što je Jugo diglo, sve zloće, sve strahove odnosi takvom brzinom da jedva možeš udahnuti. Bura ne zadire u more. More nije njen problem. Zato ga šiba po površini. Bijesno. Zagrabi po površini i more pretvara u oblake prašine koje nosi visoko iznad. Tek da pokaže moru i ljudima s kim imaju posla. Srušit će i stabla, iščupati iz zemlje, s korijenjem i prevaliti ga na bok. Ali ne sva stabla, ne stabla u nizu. Samo ona koja imaju preplitki korijen, nesrazmjernu visinu i težinu. Ona koja s vremenom nisu naučili poštovati Buru. Ne možeš narasti koliko hoćeš. Nesklad težine, visine i škrte zemlje među kamenjem se plati prije ili kasnije. Drugdje pušu drugi vjetrovi. Oni su tuđi. Nisu naši. Ljudi će staviti vjetrenjače tamo gdje pušu vjetrovi i iskoristiti njihovu snagu za dobivanje električne energije. Vidjet ćemo tako vjetrenjače i u Francuskoj. Tamo će puhati vjetar sa zapada prema moru. Na plus 18. Onako kao naše Jugo. Natjerat će Van Gogha da odsiječe sebi uho jer je došao među tuđe vjetrove. I Don Kihot je po Španjolskoj tražio vjetrenjače. Vidio sam ih, nisu nimalo nalik onim nizozemskim.Obojane u bijelo, one nizozemske su zidane ciglama.. No, jedino… Pročitaj više »

PPP
Gost
PPP

Gledajući ocijene tvog komentara, izgleda da neki vjetrovi mogu biti ljubomorni :). Al’ dobro, ni Velebit ne bio Velebit da ga nisu i neće vječni vjetrovi klesati. Smilje i bosilje do sada nitko nije uspio počupati.

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik

PPP
Ne valja ljudima uskratiti veselje. Nekoga veseli davanje negativne ocjene, drugog veseli davanje pozitivne. Bitno je da veseli:)

otpisani
Gost
otpisani

Sine Alerikov…
Kakvo sad JUGO na HRVATSKOM Jadranu !? 😉
(100% si zbog toga dobio minuse:)

Zvrk
Gost
Zvrk

drugi i zapravo poznatiji naziv je široko. Samo ga ljudi s istočnog Jadrana zovu jugom.

otpisani
Gost
otpisani

Zvrk
Jugo je jugo a široko je široko, lebić je lebić … jugo, zapravo, puše od jugo-istoka, široko puše s juga a lebić (u !stri – garbin) puše s jugo-zapada.
(hrvatska ruža vjetrova na moru)

Zvrk
Gost
Zvrk

široko je od riječi šark što znači jug. to ti je jedno te isto. sličnog porijekla je i garbin (zapad).

zlatan
Gost
zlatan

ZVRK, jugo je slavenski odnosno hrvatski naziv, a naziv široko se koristi diljem Mediterana. Ovakvo jugo kao na Jadranu, puše diljem Mediterana. No, na Mediteranu ima obilje lokalnih vjetrova. Etezije u Egejskom moru znaju biti itekako opasne. Tramontana, ima je i na zapadu i istoku talijanskog poluotoka i duž Jadrana.
A bura? Potpuni isti vjetar je na francuskoj obali, posebno niz rijeku Rhonu, samo ga tamo nazivaju MISTRAL. Doduše ima sjeverozapadni pravac, bura sjeveroistočni, valjda zbog terena. Imamo buru i na istočnoj obali Crnog mora, najjača je u Novorossijsku, oni je nazivaju BORA. Potpuno isti tipovi vjetra kao bura, imamo i na zapadnoj obali Norveške (ne znam mu ime), i na srednjim obalama jezera Bajkal usred Sibira.
Ako pogledamo detalje, sve te vjetrove slične buri, uvijek su ispod planina, i na obali mora ili vode (u slučaju Bajkala). Razlog je jednostavan. Planinski grebeni i more, i zbog razlike u tlaku između kopna i morske pučine, uvjeti su za stvaranje vjetra. Šta je planina viša i strmija, bura je jača i opasnija, posebno ispod pijevoja !
A gdje su ostali, potpuno različiti vjetrovi na Mmediteranu? Lebeche ili po naški lebićada, pa grego-levante, maestral, maestralun, oštrijal. Kontinentalci ne vjeruju da je svaki taj vjetar na pučini morskoj posve različit i da svaki ometa plovidbu na svoj način.

Zvrk
Gost
Zvrk

Zapravo je jugo istovjetan hamsinu, pustinjskom vjetru koji često izaziva pješčane oluje. Nakon što prijeđe Mediteran, pokupi padaline i onda dobivamo stalno tmurno vrijeme.

Aurora
Gost
Aurora

Eto danas je kod nas u Baranji vjetar odpuhao oblake i sunce sija ko tepsija.

Aurora
Gost
Aurora

A joj nakon 3 minute pade snijeg!
Ovo još nisam doživjela. Eto šta je moć vjetra.

Bondone
Gost
Bondone

Neki pisac je napisao, toga se sjecam, da sto je voda za tijelo, vjetar je za dusu! Apsolutno se slazem! Setnja uz more po vjetrovitom danu, bez obzira bila to bura ili jugo, nekako te procisti, oslobodi i rastereti. Sjecam se i divljih vjetrova otvorenog mora, koji, iako prijeteci, pokazuju svu ljepotu divlje prirode. A onda oni popodnevni vjetrovi u tropima koji razbiju jutarnju vrucinu, sparinu i depresiju udaljenih i izoliranih otoka, i sve pretvore u bajku, prepunu mirisa, prozracnosti i otvorenog plavetnila! Vjetar……

Siniša
Gost
Siniša

Posle vjetra, obično neka suruntija padne.

28.juni
Gost
28.juni

Siniša,vjetrovi uvijek donose promjene.Dobre ili loše,zavisi odakle puhne.

Siniša
Gost
Siniša

Misliš na ovako nešto…..
https://youtu.be/n4RjJKxsamQ

Siniša
Gost
Siniša

Ma ja sam mislio na snijeg, kišu, lemeše….rijetko kada padaju pečeni pilići ?
Evo u BL vjetar doneo kišu;zbilja prelijepo, ali ja u toplom i gledam ove ljude na baušteli, rade “pod pločom” na promaji….u njih svejedno bila kiša, bilo sunce, bio snijeg, šta god ih bije oni vrijedno i ne ometano rade. Onda se prisjetim moga putešestvija, pa me uhvati jeza.

28.juni
Gost
28.juni

Bogatstvo našega jezika,pa kako ko protumači…

Šok
Gost
Šok

jedino što nam je još ostalo besplatno je da uživamo u vjetru u kosi

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik

Tebi možda jest, onima bez kose nije.

Majk Majers
Gost
Majk Majers

Pustiš bradu?

POVEZANE VIJESTI

Izbornik