BRICS+ zajednički predstavlja gotovo polovicu svjetskog stanovništva i očekuje se da će prestići G7 po udjelu u globalnom BDP-u do 2028. godine. Brojke naglašavaju ključnu ulogu BRICS-a na međunarodnoj sceni, pokazujući njegov utjecaj nad bitnim sektorima poput poljoprivrede, energetike, proizvodnje i vađenja minerala.
Na samitu u Kazanju u listopadu 2024., čelnici BRICS-a+ pozvali su još 13 zemalja da se pridruže kao partneri. Nove partnerske države BRICS-a koje su prihvatile poziv su Bjelorusija, Bolivija, Kuba, Kazahstan, Malezija, Tajland, Uganda, Nigerija, Alžir i Uzbekistan. Dana 6. siječnja 2025., Indonezija, četvrta najmnogoljudnija zemlja svijeta, pridružila se BRICS-u kao punopravna članica, postavši prva jugoistočnoazijska država koja se pridružila bloku, kao i deseta članica BRICS-a.
Kombinirani BDP država članica BRICS-a čini više od 41% globalnog BDP-a. Indija čini 8% svjetskog BDP-a, Rusija preko 3,5%, Brazil preko 2,4%, a Indonezija 2,4%, dok kinesko gospodarstvo čini približno 19,5% svjetskog BDP-a.
Bruto domaći proizvod je mjerilo vrijednosti svih dobara i usluga proizvedenih u zemlji tijekom jedne godine. Međutim, ako pogledate sastav BDP-a u SAD-u, stvarna proizvodnja opipljivih proizvoda koje ljudi trebaju za svoje živote iznosi samo oko 10% njihovog BDP-a.
Oko 21% američkog BDP-a dolazi iz FIRE sektora (financije, osiguranje i nekretnine). Veće naknade banaka i brokera povećavaju BDP. Profesionalne i poslovne usluge, uključujući poslove bijelih ovratnika poput odvjetnika i menadžera, također doprinose. Zdravstvo predstavlja 18% BDP-a, ali SAD ima loše rezultate javnog zdravstva unatoč tome što troši dvostruko više od drugih naprednih ekonomija (njihova potrošnja za zdravstvo kreće se od 9,6% do 12,4%), uključujući one među nacijama BRICS+. Dodatno, 8% BDP-a SAD-a dolazi od imputiranih najamnina za stanove u kojima stanuju vlasnici, što je teoretska brojka, a ne stvarni prihod.
Zemlje BRICS+ čine gotovo polovicu globalnog BDP-a u područjima poput proizvodnje hrane, proizvodnje energije i javnog zdravstva, mjereno paritetom kupovne moći (PPP). BDP odražava vrijednost svih dobara i usluga koje zemlje proizvode u globalnim uvjetima, dok se BDP po PPP-u fokusira na ono što novac zapravo može kupiti u svakoj zemlji.
Globalna proizvodnja hrane
BRICS+ postao je ključni igrač u globalnoj proizvodnji hrane. Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika veliki su doprinositelji primarnim usjevima poput šećera, kukuruza, riže, pšenice, palminog ulja i krumpira. Ove zemlje proizvode gotovo 90% svjetskog palminog ulja i znatne količine sojinog i ulja uljane repice.
U sektoru mesa, Brazil i Kina predvode u proizvodnji piletine, svinjetine i govedine, dok je Kina također najveći proizvođač kokošjih jaja. Dodatno, Kina, Indija i Indonezija čine više od 70% globalne akvakulturne proizvodnje. Ovaj poljoprivredni kapacitet pozicionira BRICS+ kao ključne igrače u globalnom lancu opskrbe hranom.
BRICS+ ne obrađuje samo proizvodnju hrane, već i pomaže stabilizirati globalne izazove sigurnosti hrane. Promicanjem održivih poljoprivrednih praksi, BRICS+ učvršćuje svoju ulogu kao “Žitnica svijeta”.
Energija
Nacije BRICS+ glavni su igrači u proizvodnji energije, s polovicom najvećih proizvođača nafte koji su članovi BRICS+. Prema Međunarodnoj energetskoj agenciji (IEA), globalna potražnja za energijom predviđa se povećati za 30% između 2016. i 2040. Ovaj porast usporediv je s dodavanjem trenutačne energetske potrošnje Kine i Indije postojećoj globalnoj potražnji.
S dodavanjem UAE-a, Irana i potencijalno Saudijske Arabije proširena grupa BRICS+ uključivala bi tri najveća svjetska izvoznika nafte i činila bi 42% globalne opskrbe naftom. Upravljanje tržištem nafte ostat će u domeni Organizacije zemalja izvoznica nafte i pridruženih proizvođača (OPEC+).
No dugoročno, prošireno grupiranje BRICS+ moglo bi biti značajno za energetska tržišta. Godinama se države OPEC+ žale da su zapadne energetske sankcije Iranu i Venezueli ograničile investicije i izvozne tokove. U posljednje vrijeme, embargo EU-a na rusku pomorsku sirovu naftu i naftne proizvode te EU-G7 ograničenja cijena stvorili su novi mehanizam sankcija koji je politički naoružan i cilja na prihode zemlje, a ne na izvozne volumene.
Prošireni BRICS+ uključivao bi i izvoznike nafte i plina i dva najveća uvoznika, Kinu i Indiju. Proizvođači i potrošači u ovoj grupi imaju zajednički interes u stvaranju mehanizama za trgovanje robom izvan dosega financijskog sektora G7, što nije mala zadaća.
U sektoru atomske energije, ruski Rosatom vodeći je igrač. Primjerice, indijska nuklearna elektrana Kudankulam, koja se gradi uz rusku pomoć, sadrži šest VVER-1000 reaktora ukupnog kapaciteta 6.000 MW. Jedinice 1 i 2 puštene su u pogon 2013. odnosno 2016. godine, a Rosatom trenutno istražuje dodavanje još šest jedinica visokog kapaciteta u Indiji.
U Kini su četiri VVER-1000 reaktora operativna u nuklearnoj elektrani Tianwan, s još četiri u izgradnji koja koriste naprednu VVER-1200 reaktorsku tehnologiju. Očekuje se da će ove nove jedinice biti dovršene do 2028. Ovi razvoji podvlače kontinuiranu suradnju između Kine i Rusije u unapređenju nuklearne energetske infrastrukture.
Iranska nuklearna elektrana Bushehr također se proširuje s dvije nove VVER-1000 jedinice čije se puštanje u pogon očekuje 2025. i 2027. prema sporazumu s Rusijom.
Rosatom je uključen u izgradnju nuklearnih elektrana globalno, uključujući, između ostalih, egipatsku nuklearnu elektranu El-Dabaa, koja će sadržavati četiri VVER-1200 jedinice, predviđene za dovršetak do 2029.
Dodatno, Rosatom slijedi projekte u Mađarskoj, Brazilu, Bangladešu, Turskoj i Nigeriji.
Proizvodnja
Proizvodne sposobnosti BRICS+ ojačane su ulaganjima u tehnologiju i infrastrukturu, povećavajući produktivnost u raznim sektorima poput automobilske industrije, elektronike, tekstila i farmacije.
Integracija digitalnih tehnologija poput automatizacije, umjetne inteligencije i interneta stvari (IoT) u proizvodne procese unutar ovih zemalja revolucionira tradicionalne proizvodne metode, omogućavajući im učinkovitije natjecanje na globalnoj razini.
Kineski revolucionarni postupak brzog dobivanja željeza poboljšava učinkovitost i smanjuje troškove, remeteći globalna tržišta željezne rude i čelika. Ova tehnologija izaziva zablude o kineskim inovacijskim sposobnostima i nastoji smanjiti ovisnost o uvezenoj željeznoj rudi, označavajući značajan pomak u industriji.
Kineski istraživači posvetili su znatne resurse ovom razvoju, koji bi mogao olakšati pritisak na električne mreže. Kao najveći svjetski proizvođač i izvoznik čelika, kineski napredak poboljšava njezin položaj na globalnom tržištu čelika, izazivajući zabrinutost za domaće industrije u SAD-u i Europi. Dodatno, niži kineski troškovi rada i energije dodatno učvršćuju njezinu dominaciju u proizvodnji željeza i čelika.
Vađenje minerala
Zemlje BRICS+ također igraju značajnu ulogu u globalnoj proizvodnji ključnih minerala. Njihovi doprinosi tržištima željezne rude, bakra i nikla su značajni. Posebno su zemlje BRICS+ vodeći proizvođači željezne rude, s Brazilom i Indijom na čelu. Štoviše, nacije BRICS+ zajednički drže snažnu poziciju u globalnoj proizvodnji bakra (gdje su Čile i Peru ključni doprinositelji).
Rusija i Indonezija istaknute su u proizvodnji nikla, metala koji je ključan za proizvodnju baterija i proizvodnju nehrđajućeg čelika. Ovo ističe stratešku važnost ovih zemalja unutar okvira BRICS+, posebno kako raste globalni interes za rješenja obnovljive energije i električna vozila.
Kina ne samo da predvodi u proizvodnji rijetkih zemnih metala, već igra i ključnu ulogu u globalnom lancu opskrbe mikroprocesora. Ova dominacija omogućuje Kini da vrši značajan utjecaj na razne visokotehnološke industrije širom svijeta.
Suradnja među nacijama BRICS+ u proizvodnji metalnih ruda osigurava stabilnu opskrbu ključnim materijalima i potiče napredak u tehnologiji i održivim praksama unutar rudarskog sektora. Općenito, savez BRICS+ pojavljuje se kao sila u proizvodnji metalnih ruda, potičući inovacije i oblikujući budućnost globalnog upravljanja resursima uz odgovor na rastuće zahtjeve brzo mijenjajuće svjetske ekonomije.
Doprinos BRICS+ u globalnoj ekonomiji kontinuirano raste, a nadalje, sektori u kojima savez drži jake pozicije svi su ključni, od poljoprivrede i proizvodnje hrane do energetike. To stvara čvrsti temelj za stabilni rast političke uloge grupe, istovremeno produbljujući veze među njezinim članicama i partnerskim državama.
Autor: Dereje Yiemeru
12 komentara
Par malih ratova sve promjeni. I opet voda ode na isti mlin.
“SAD ima loše rezultate javnog zdravstva unatoč tome što troši dvostruko više od drugih naprednih ekonomija (njihova potrošnja za zdravstvo kreće se od 9,6% do 12,4%)”
Točno.
U usporedbi sa Italijom, recimo.
Samo… Talijani daju dva puta više na …hranu. 😄
Izvucite zaključke.
“..?kineski napredak poboljšava njezin položaj na globalnom tržištu čelika, izazivajući zabrinutost za domaće industrije u SAD-u i Europi”
Otkriše toplu vodu.
Kina je prva po proizvodnji čelika najmanje 10 godina. Možda i 15.
A niti prije toga nije išlo USA i EU najbolje.
Radi… Japanaca.
Da Brics, energiju, metale, itd. sve to ima, a tko će to trošiti i stvarati novu vrijednost – Kina. Ne konstruktivne države, narodi i dalje će prodavati obiteljsko srebro. U proizvodnji nema opuštanja, a Amerika je napravila grešku u koracima koliko god su imali pametne ekonomiste. Ideja globalizma, koja je u osnovi kastinska, propada u paramparčad.
Sjećam je “velikog” ekonomista Mudrinića i njegovih formula ekonomske egzistencije za kojeg je proizvodnja bila nepotrebni trošak pa prodao telekom da s tim nemamo glavobolje, pa prodali INU, pa prodali kunu, banke, pa uništili Todorića, pa protjerali sve koji bi mogli proizvoditi novac pa i Mamića. Mudrinić – genijalac s kojim su bili oduševljeni novi kapitalisti, mentalni socijalistički ekonomski mudraci koji su bili oduševljeni kapitalizmom koji im on servirao. E, pa tu smo gdje jesmo. Zašto se to sve dogodilo. Odgovor je iz straha, neznanja , korupcije. Ne provedena lustracija imala je samo cilj održati postojeće socijalističke strukture vlasti iz bivše Jugoslavije, a kako su vodili Jugoslaviju koja je propala vjerojatno će propasti i ova država jer oni su i dalje na vlasti. Ta koruptivna struktura s priljepcima će prodati sve gomilajući pare po stranim bankama za osiguranje 10 svojih generacija, a mi, kud koji mili moji pa i u rat s Rusima, ako to zatraži plemenita Von Der L.
Mudrinić je farmer došao iz Kanade.
Todorića nije nitko uništio net nije ništa niti imao svoje.
Uništili su poduzeća. Ledu stavili vrijednost nula, 0, pa prodali Englezima.
Žuri im se da ne izgube zamah.
Evo vam malo poduzetništva.
Zaboravila jučer staviti.
Nalikuje na naše…🙂
“MICROSOFT su osnovali Bill Gates i PAUL ALLEN 4. travnja 1975. u Albuquerqueu, Novi Meksiko, u trenutku kada su osobna računala tek počela mijenjati tehnološki krajolik.
Sve je počelo kada je Allen, koji je tada radio za Honeywell, pokazao Gatesu članak u siječanjskom izdanju časopisa Popular Electronics iz 1975. o Altairu 8800, prvom komercijalno dostupnom mikroračunalu koje je proizvela tvrtka MITS (Micro Instrumentation and Telemetry Systems)…
Članak je opisivao Altair kao pristupačno računalo za entuzijaste, ali mu je nedostajao jednostavan programski jezik za širu upotrebu. Gates i Allen, dugogodišnji prijatelji iz djetinjstva u Seattleu gdje su zajedno eksperimentirali s računalima, vidjeli su priliku za razvoj BASIC interpretera – programskog jezika koji bi omogućio korisnicima da pišu vlastite programe na Altairu…
Kontaktirali su Eda Robertsa, osnivača MITS-a, lažno tvrdeći da već imaju gotov BASIC interpreter za Altair 8800, iako nisu imali ni računalo ni gotov kôd. Roberts je pristao na demonstraciju, što je natjeralo dvojac da u roku od nekoliko tjedana frenetično radi na simulatoru Altaira koristeći Harvardovo računalo PDP-10.
Allen je otputovao u Albuquerque s gotovim kodom na papirnatoj traci, a demonstracija u ožujku 1975. bila je uspješna – BASIC je radio iako su ga dovršili tek neposredno prije. MITS je kupio prava na njihov softver, što je označilo formalni početak Microsofta
Partnerstvo između Gatesa i Allena temeljilo se na njihovim komplementarnim vještinama: Allen je bio tehnički vizionar s iskustvom u programiranju hardvera, dok je 👉Gates imao oštar poslovni instinkt i fokus na strukturiranje tvrtke.👈 U početku su radili iz malog ureda u Albuquerqueu, blizu sjedišta MITS-a, zapošljavajući NEKOLIKO PROGRAMERA kako bi unaprijedili BASIC za različite verzije Altaira.
Njihov prvi ugovor s MITS-om donio im je prihod od licencija, ali i postavio temelje za buduće širenje na druga računala.”, index,fb
Komentari
“To je samo dio priče, prava lova se zaradila kupovinom i licenciranjem MS DOS sistema, koji je Gates otkupio od izumitelja TIM PATERSONA za 25.000 $, patentirao i namlatio grdnu lovu na tuđem izumu.
Ništa nije slučajno, jer ga PATERSON PREMA TADAŠNJIM ZAKONIMA NIJE MOGAO PATENTIRATI, NO TADA JE DONESEN ZAKON KOJI JE TO GATESU OMOGUĆIO.
Sa druge strane Gates je iskoristio giganta IBM koji se fokusirao na hardware, a 👉outsorcao software i procesore, što je omogućilo Microsoftu i Intelu da postanu giganti…”
Ne zaboravite koju je funkciju imala mamica u IBM u.
“Fake it ’till you make it” – uobičajena praksa u IT projektima – izrada prototipa, Proof of Concept i slično su opće prihvaćene tehnike izrade SW.
Nema smisla raditi nešto što se neće moći prodati pa su prvo htjeli ispitati interes.”👈ovo vrijedi za sve biznise, ne samo IT. Tržište.,
O tome kako se dočepao miša i grafičkog sučelja sam već pisala…
Sve ovo je poluistinita priča o MicroSoftu! A istina se krije u liku mame Gates, vrlo utjecajne osobe koja je pomogla svom sineku ( bez sumnje sposobnom mladiću ) svojim vezama i kontaktima sa IBM-om, te mu osigurala ugovor. Kada je mali Bill predstavio “svoj” uradak IBM-u, oni su prepoznali potencijal, ali to je bilo toliko nedorađeno da IBM angažirao 800 svojih programera koji su dovršili posao sa MS-DOS-om. Na kraju mali, pametni Billy je rekao: ” O, ne! Ovo nije vaše, ja sam autor i vlasnik prava!”. Tko je išta mogao protiv sina mame Gates?
Ne vjerujete u ovu priču? Ne čudim se, nisam niti ja. No, ako malo kopate pronaći ćete video intervju sa jednim od tadašnjih vodećih ljudi IBM-a koji je sudjelovao u dogovaranju posla sa Billijem.
Rerenca Wikipadia: Mary Ann Gates
Ništa od toga.
BRICS- također izum varanskih reponja
kraticu BRIC je smislio Džim O‘Nil iz Goldman saksa
“B” iz kratice- Brazil lani je uveo obaveznu vakcinacijau za djecu, kao jedina država na svijetu dosada,… Predsjednik Lula, teši bandit i jewkela, koga su rotšildovi varani izvukli iz zatvora i opet postavili za predcednika, sprovodi teror u Brazilu i implementaciju Klaus Švabovu 4. industrijske revolu cije
Ma ODHEBI jednostavno.
Jest. Sve su oni izmislili…
“BRIC was originally a term coined by British economist Jim O’Neill and later championed by his employer Goldman Sachs in 2001 to designate the group of emerging markets…”
en.wikipedia.org/wiki/BRICS