Rusija je imala koristi od porasta cijena zlata od eskalacije sukoba u Ukrajini, ostvarujući izvanredne dobitke usporedive s vrijednošću državnih pričuva zemlje zamrznutih na Zapadu, izvijestio je Bloomberg u utorak.
Zlatne rezerve Banke Rusije porasle su za više od 216 milijardi dolara od veljače 2022., pokazuju izračuni.
Zapadne zemlje zamrznule su oko 300 milijardi dolara imovine ruske središnje banke u sklopu sankcija povezanih s Ukrajinom. Većina sredstava drži se u depozitoriju Euroclear sa sjedištem u Belgiji. EU raspravlja o korištenju sredstava kao kolaterala za takozvani „reparacijski zajam” za Kijev te je u prosincu produljila zamrzavanje dugoročnom mjerom koja bi imovinu zadržala blokiranom na neodređeno vrijeme.
Rast vrijednosti ruskih zlatnih pričuva vraća velik dio izgubljene financijske sposobnosti zemlje, čak i ako blokirane pričuve ostaju nedostupne, naveo je izvor. Za razliku od vrijednosnih papira i gotovine zamrznutih u Europi, metal se i dalje može prodati ili koristiti kao kolateral ako je potrebno.
Vrijednost ruskih zlatnih pričuva više se nego udvostručila od veljače 2022. do kraja 2025., dok su se udjeli stranih valuta i imovine smanjili za oko 14%, pokazuju podaci središnje banke. Zlato sada čini 43% ukupnih pričuva, u odnosu na 21% prije sukoba u Ukrajini.
Ukupne međunarodne pričuve iznosile su 754,8 milijardi dolara na dan 1. siječnja, pokazali su podaci, pri čemu je monetarno zlato činilo 326,5 milijardi dolara. Zlatne rezerve banke bile su procijenjene na 141 milijardu dolara 1. veljače 2022.
Cijene zlata snažno su porasle tijekom protekle četiri godine, skočivši za 60% samo u 2025., potaknute snažnom potražnjom središnjih banaka, trajnim inflacijskim zabrinutostima i pojačanim geopolitičkim napetostima.
Terminski ugovori na plemenite metale skočili su u utorak na rekordnu razinu, premašivši 4.720 dolara po unci i zabilježivši dobitak od 2,71%, pokazali su burzovni podaci. Analitičari su povezali rast s povećanim geopolitičkim rizicima, uključujući obnovljene prijetnje carinama američkog predsjednika Donalda Trumpa protiv europskih zemalja koje se protive njegovu planu preuzimanja Grenlanda.
Rusko ministarstvo financija očekuje da će cijene zlata nastaviti rasti prema 5.000 dolara po unci i dalje.
Zamjenik ministra financija Aleksej Moisejev rekao je u prosincu da trenutačni rast proizlazi iz narušenog povjerenja u globalne pričuvne valute, dodajući da pokušaji izvlaštenja ruske imovine dodatno jačaju potražnju.
Hrvatska je pametnija.
Ona je prodala svo zlato dobijeno sukcesijom SFRJ čim ga je dobila.
Prvo je 2001. prodala 422.000 unci zlata po 272 dolara, a drugi puta 2005. godine 62.500 unci po 496 dolara.
Ukupno je time dobila 145,5 milijuna dolara.
Po trenutnoj cijeni zlata od 4.720 dolara, sada bi to zlato vrijedilo 2,29 milijarde dolara.
Šteta nanesena hrvatskom proračunu 2,14 milijardi dolara.
Milijarda se piše sa devet nula.
I nikome ništa.
Oba puta guverner HNB-a bio je Željko Rohatinski (podoban i SDP-u i HDZ-u).
Kod prve prodaje zlata premijer Hrvatske je bio SDP-ov Ivica Račan, a drugi puta HDZ-ov Ivo Sanader.
Svi to skupljaju za stvora…………ne za neke njegove države………u fortnoxu zlata više nema……………….
Dobro za njih.
pa, ne “nadoknađuju” vrijednost pokradene imovine – zvuci kao da je to sad reseno pitanje i ovi se (jedva) spasili “nadoknadom”; pokradeno ostaje pokradena, a ovi su bogati
Europa je po oprobanom modelu zapadne kaubojske civilizacije praktikovane vjekovima unazad riješila da sve svoje financijske probleme riješi kratkoročno – pljačkom Rusije i vlastitog stanovništva.