Mađarska je 2025. godine oko 90 posto sirove nafte uvozila iz Rusije, a izuzeće od američkih sankcija koje je ishodovao Viktor Orban istječe 21. studenoga.
Nova mađarska vlada zatražila je izuzeće od američkih sankcija usmjerenih na kupce ruske energije, iako je obećala smanjiti ovisnost zemlje o opskrbi iz Moskve.
Zahtjev je upućen nakon što je američki predsjednik Donald Trump u petak potpisao zakon o opsežnom proširenju sankcija Rusiji. Zakon dopušta carine do 100 posto na robu velikih kupaca ruske nafte i plina, uz predviđena izuzeća na temelju američke nacionalne sigurnosti. Kremlj ga je ocijenio „neprijateljskim potezom”.
Mađarsko ministarstvo vanjskih poslova obratilo se američkom State Departmentu zbog mogućeg utjecaja zakona i prije nego što je usvojen, objavili su u ponedjeljak lokalni mediji. To je pitanje prošli tjedan u Washingtonu pokrenuo i Marton Hajdu, predsjednik Vanjskopolitičkog odbora mađarskog parlamenta i član vladajuće stranke Tisza.
Republikanskim zakonodavcima kazao je da je Tisza svjesna „rizika i nedostataka ovisnosti o ruskoj energiji” i zatražio pomoć da Mađarska bude izuzeta od tih mjera.
Washington je navodno poručio da bi se zakon na Mađarsku mogao primijeniti tek nakon što 21. studenoga istekne njezino postojeće izuzeće od američkih sankcija i ako se ono ne obnovi. Izuzeće je ishodovao bivši premijer Viktor Orban.
Tisza je tijekom izborne kampanje obećala okončati mađarsku ovisnost o ruskoj energiji do 2035. godine, nazvavši je „sistemskim rizikom”. Nova proeuropska vlada premijera Petera Magyara također je Moskvu opisala kao „prijetnju”.
Ta politika označava odmak od Orbana, koji se odupirao nastojanjima EU-a da ograniči uvoz ruske energije i ishodio izuzeća za Mađarsku koja nema izlaz na more. Tvrdio je da bi odvajanje Europe od razmjerno jeftine ruske energije naštetilo gospodarstvu bloka.
Mađarska i dalje uvelike ovisi o ruskoj opskrbi. Prema podacima S&P Globala, ruska nafta činila je 2025. oko 90 posto njezina uvoza sirove nafte, a većina je tradicionalno stizala naftovodom Družba, izgrađenim u sovjetsko doba. Protok je ranije ove godine bio zaustavljen gotovo tri mjeseca nakon što je Ukrajina tvrdila da je njezin dio oštećen u ruskom napadu, što Moskva osporava. Mađarska i Slovačka optužile su Kijev da namjerno odgađa ponovno pokretanje iz političkih razloga. Pritisak na europska tržišta dodatno su pokazale i otkazane isporuke nafte Europi.
EU je od eskalacije sukoba u Ukrajini 2022. godine znatno smanjio kupnju ruske energije. Udio Rusije u uvozu plina u blok pao je s 45 posto u 2021. na 12 posto u 2025., dok je ruska sirova nafta pala s 27 posto na oko 2 posto. Bruxelles planira postupno ukinuti uvoz ruskog LNG-a do kraja 2026. i plina iz naftovoda do kraja 2027. godine.
Moskva je zapadne sankcije odbacila kao „nelegalne”, tvrdeći da su se obile o potrošače u EU. Velik dio svojeg izvoza preusmjerila je na druga tržišta.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen priznala je da EU „ne može ostati industrijska velesila” ako cijene energije ostanu strukturno visoke.