Paraziti iz EU dali ultimatum Srbiji: “Uvedite sankcije Rusiji ili nema ništa od ulaska u EU”

Europska komesarka za proširenje Marta Kos postavila je novoj vlasti u Srbiji uvjet koji ne trpi pregovore. Srbija neće ući u Europsku uniju ako ne uvede sankcije Rusiji. Odluka je to koja zvuči apstraktno u briselskim hodnicima, ali u Beogradu ima vrlo konkretnu težinu, jer pogađa energetiku, trgovinu i svakodnevni život ljudi koji su upravo na izborima jasno rekli da im je dosta stare politike.

Studentska lista pobijedila je na izvanrednim parlamentarnim izborima s 52,5 posto glasova, osvojivši 140 od 250 zastupničkih mjesta. Aleksandar Vučić, koji je godinama odbijao uvesti sankcije Moskvi, priznao je poraz. Kos je u intervjuu za poljski TVP World bila izravna. Na pitanje može li Srbija u EU bez sankcija Rusiji, odgovorila je da “vjerojatno neće biti moguće” da se pridruži zemlja koja se ne usklađuje sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom, što znači “zajedničku borbu protiv Rusije“. EU je od veljače 2022. usvojila 22 paketa sankcija Moskvi, a od Srbije se traži da ih sve preuzme.

Ključni problem nije u tome što Srbija ne želi u EU. Problem je u tome što put do EU sada vodi preko terena na kojem Srbija stoji bosonoga. Ruski plin i nafta godinama su hranili srpsko gospodarstvo cijenama koje su bile daleko ispod tržišnih. Prekid tih isporuka ne znači samo političku gestu. To znači skuplje gorivo, skuplju struju, skuplju proizvodnju i manju konkurentnost svega što Srbija izvozi. Maria Zakharova iz ruskog ministarstva vanjskih poslova to je opisala bez uvijanja. Uvođenje sankcija značilo bi da se Srbija “praktički puca u nogu” jer prestaje primati ruske energente i gubi mogućnost prodaje vlastite robe Rusiji. Nije to retorika. To je trgovinska bilanca.

Studentska lista nije došla na vlast s jasnim mandatom za sankcije. Jovo Bakić, jedan od njezinih predstavnika, rekao je za RT Balkan da pokret “poštuje Rusiju i kao veliku silu i kao povijesno važnog partnera”. Istaknuo je da bi bilo kakve restrikcije koje bi uvela “mala Srbija” jedva dotaknule Moskvu, ali bi za Beograd bile “simbolično vrlo loše” . No Ilija Srdanović, nositelj liste, nije izričito isključio mogućnost da Beograd preispita svoje dugogodišnje odbijanje sankcija. U intervjuu za RFE/RL rekao je da vanjsku politiku trebaju odlučivati građani Srbije, a ne pojedinac ili “vrlo mala skupina ljudi” u vlasti. To je odgovor koji ostavlja prostor za sve i ništa.

Ono što je posve jasno jest da je Srbija u škripcu koji nije sama stvorila, ali ga mora riješiti. Sve okolne zemlje, od Mađarske do Bugarske i Rumunjske, već su pod zapadnim kišobranom i uglavnom su se uskladile s briselskom politikom prema Moskvi. Srbija je ostala jedina rupa na karti kroz koju je još prolazilo nešto jeftinije energije i nešto neovisnije trgovine. Ako nova vlast popusti i uvede sankcije, ta rupa se zatvara. Ako ne popusti, EU će nastaviti govoriti da Srbija “mora isporučiti više”, kako je Kos rekla još početkom listopada pred Odborom za vanjske poslove Europskog parlamenta. U oba slučaja, račun plaća srpsko gospodarstvo.

Kos je dodala i da EU još nije počela razgovarati s novom vladom jer ta vlada još nije formirana. To je formalno točno, ali suštinski ne mijenja ništa. Pritisak je već postavljen, uvjet je javno izrečen, a nova vlast u Beogradu mora odlučiti što će s njim. Dmitrij Peskov, glasnogovornik Kremlja, rekao je da Moskva računa na održavanje obostrano korisnih odnosa sa Srbijom pod novim vodstvom, ali je dodao i da je “za tango potrebno dvoje”. Drugim riječima, Moskva neće nikoga vući za rukav. Ako Beograd popusti, odnosi će se hladiti. Ako ne popusti, ostaje mu prostor koji je sve manji.

U cijeloj priči najmanje je važno tko će sjediti u fotelji premijera. Važnije je da nova vlast shvati kako se od nje traži da bira između dva gospodarska scenarija koja su oba skupa. EU nudi perspektivu, ali traži žrtvu sada. Rusija nudi jeftinije energente, ali ne nudi put u Uniju. Srbija je zemlja koja se od raspada Jugoslavije stalno nalazi na nekoj vrsti raskrižja, a ovaj put raskrižje ima cijenu izraženu u eurima i u rubljima. Studentska lista obećala je građanima borbu protiv korupcije i uređeniju državu. Ako u prvih sto dana potroši politički kapital na sankcije koje nitko nije tražio na izborima, teško će objasniti zašto su računi za grijanje porasli. A ako odbije, Brisel će reći da je Srbija sama odabrala izolaciju. U tom dvoboju nema pobjednika, samo onoga koji kasnije shvati da je izgubio manje.

E da. Da ne zaboravimo. EU i danas uvozi rekordne količine ruskih energenata. Naravno, to nije dozvoljeno Srbiji i ona će uvoziti plin od Narandžastog.