Putin produljio zabranu uvoza zapadne hrane sve do 2028. godine

Ruska zabrana uvoza zapadne hrane produljena je do kraja 2028. godine. To je odgovor na sankcije iz 2014. godine

Predsjednik Vladimir Putin produljio je rusku zabranu uvoza određenih zapadnih prehrambenih proizvoda do kraja 2028. Uredba je objavljena na internetskim stranicama Kremlja u četvrtak.

Ograničenja su na snazi od kolovoza 2014., kada su uvedena kao odmazda za sankcije koje su Rusiji uvele brojne zapadne zemlje koje nisu htjele priznati referendum o pridruživanju Krima Ruskoj Federaciji. Ta regija na Crnom moru, u kojoj većinom živi rusko stanovništvo, izglasala je odcjepljenje od Ukrajine nakon zapadnjački podržanog državnog udara u Kijevu ranije te godine.

Obuhvaćene zemlje i proizvodi

Ruska ograničenja odnose se na uvoz iz Sjedinjenih Američkih Država, Europske unije, Velike Britanije, Kanade, Australije, Novog Zelanda, Norveške, Ukrajine, Albanije, Crne Gore, Islanda i Lihtenštajna. Mjere obuhvaćaju meso, morske plodove, mliječne proizvode, voće i povrće. Mnoge od pogođenih zemalja ruska vlada službeno je označila kao neprijateljske.

Moskva tvrdi da embargo potiče domaću proizvodnju

Embargo je, tvrdi Moskva, potaknuo domaću proizvodnju i privukao više brendova iz nezapadnih i prijateljskih zemalja poput Srbije.

Suša pogađa proizvođače s obje strane Atlantika

Produljenje dolazi u trenutku kada se poljoprivredni proizvođači s obje strane Atlantika bore s neuobičajeno visokim temperaturama i sušom.

Suša je i dalje raširena po kontinentalnom dijelu SAD-a nakon najtoplijeg meteorološkog ljeta otkako se vode mjerenja, prema Nacionalnoj upravi za oceane i atmosferu (NOAA).

Zapadna Europa također je zabilježila najtoplije ljeto otkako se vode mjerenja, prema Copernicusovoj službi Europske unije za klimatske promjene. Nakon uzastopnih toplinskih valova i suše, prognoze za prinose ključnih europskih ljetnih kultura pale su i do 14 posto ispod petogodišnjih prosjeka, prema Zajedničkom istraživačkom centru Europske komisije.

Žetva krumpira u Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Francuskoj, Belgiji i Nizozemskoj pretrpjet će gubitke između 498 milijuna i 818 milijuna eura (između 572 milijuna i 940 milijuna dolara).