Raznolik plodored čuva urod, ali ne spašava od katastrofe

Znanstvenici s brazilskog sveučilišta u São Paulu pratili su 13 komercijalnih gospodarstava u saveznoj državi Rio Grande do Sul kroz tri uzastopne sezone, od 2022. do 2025. godine. Tri godine zaredom donijele su ekstreme: dvije teške suše s do 54 posto manje oborina od prosjeka i jednu sezonu s 40 posto više kiše. Budući da su sva gospodarstva istodobno bila izložena istim vremenskim uvjetima, znanstvenici su mogli klimu isključiti iz jednadžbe i pripisati razlike u rodu isključivo načinu gospodarenja.

Što pokazuje usporedba

Gospodarstva koja su kombinirala komercijalne kulture — soju, kukuruz, pšenicu i uljanu repicu — s raznolikim pokrovnim usjevima, od crne zobi i raži do grahorice i heljde, postizala su urode do 76 posto iznad prosjeka države. Uz to, rod im je bio stabilan iz godine u godinu.

Oni koji su ostali na tradicionalnom modelu, primjerice pšenica pa soja pa opet pšenica, ili su pokrivali tlo jednom vrstom biljke, jedva su prelazili državni prosjek — svega osam posto iznad — a urod im je divljao od 33 do 39 posto u oba smjera. Jedna sezona obilna, sljedeća katastrofalna.

Profesor Mauricio Roberto Cherubin sa sveučilišta ESALQ-USP objasnio je da raznolika smjesa pokrovnih usjeva djeluje kao „raznovrstan i stalan meni” za tlo, održavajući organizme aktivnima tijekom cijele godine. Dublji korijeni probijaju zbijene slojeve i ostavljaju biopore, prirodne tunele kroz koje zrak i voda cirkuliraju, pa glavna kultura u suši dopire do vlage iz dubljih slojeva bez rasipanja energije.

Granica koju ni pokrov ne prelazi

No studija je zabilježila i neugodnu istinu. Tijekom poplava 2024. godine gotovo polovica poljoprivrednika koji su primjenjivali diverzifikaciju morala je odustati od pokrovnih usjeva. Tlo je bilo prezasićeno vodom, žetva zakašnjela, pa su posegnuli za komercijalnom pšenicom ne bi li brzo nadoknadili gubitke. Ekstremni događaj pregazio je i najbolju praksu.

To je ključni nalaz koji se u promociji „zdravog tla” često prešućuje. Tlo bogato korijenjem doista upija udarce vremena kao amortizer, ali postoje granice. Brazilski podaci to potvrđuju brojkama: u poplavama 2023./2024. samo su nepožnjeveni usjevi soje donijeli procijenjeni gubitak od 45 milijardi reala.