Znanstvenici su proveli prva randomizirana klinička ispitivanja „uzroka i posljedice” u kojima su ispitanici jeli govedinu i janjetinu sa životinja hranjenih na različitim sustavima paše. Rezultati, objavljeni u Journal of Animal Science, pokazuju da meso životinja s funkcionalne raznolike paše kod konzumenata podiže razinu metabolita povezanih sa zdravljem kardiovaskularnog sustava i smanjenjem rizika od raka debelog crijeva.
Tradicionalni novozelandski sustavi ispaše oslanjaju se na monokulture trava. Monotonija u prehrani stoke, čak i kad je uravnotežena, šteti dobrobiti i zdravlju životinja. Novi pristup, nazvan „integralna zdravstvena poljoprivreda”, kombinira više vrsta trava, začinskog bilja i djetelina na istom zemljištu, što životinjama omogućuje da same zadovolje prehrambene i ljekovite potrebe.
Što se mijenja u mesu i mlijeku
Analiza tisuća metabolita u mlijeku, govedini, janjetini i divljači pokazala je značajne razlike. U mlijeku krava s raznolike paše porasla je razina spojeva koji pomažu tijelu sagorijevati masnoće za energiju, podržavaju stvaranje crvenih krvnih stanica i djeluju na moždane kemikalije zadužene za raspoloženje. Istodobno se razina spoja povezanog s većim rizikom od srčanih bolesti i demencije prepolovila.
Kod divljači su pomaci bili još dramatičniji: 27 puta veća antioksidativna i protuupalna svojstva te 59 puta više metabolita uključenih u regulaciju oksidativnog stresa, što se povezuje s pozitivnim mentalnim zdravljem. Janjetina i govedina također su pokazale povećane razine spojeva s antikancerogenim djelovanjem i boljom apsorpcijom hranjivih tvari.
Od zdravog tla do zdravih ljudi
Funkcionalna raznolikost smanjuje i gubitak dušika u okoliš za oko 30 posto kod ovaca i 42 posto kod mliječnih krava. Riječ je o dvostrukoj dobiti: bolja hrana za ljude i manji ekološki otisak poljoprivrede.
Postavlja se pitanje zašto se ovakvi sustavi ne primjenjuju šire ako su rezultati tako uvjerljivi. Odgovor leži u ekonomiji: monokulture su jednostavnije za upravljanje i jeftinije na kratki rok. No kada se uračunaju troškovi kroničnih bolesti koje opterećuju zdravstvene sustave diljem svijeta, računica se mijenja.
Ovo istraživanje otvara vrata novom načinu razmišljanja o poljoprivredi — ne samo kao o proizvodnji hrane, nego kao o dijelu javnozdravstvenog sustava. Ako farma može postati mjesto prevencije bolesti, onda se pitanje što jedemo više ne može promatrati odvojeno od pitanja što jedu životinje koje nam daju hranu.
Sve je to u redu, samo, rijetko koga to danas zanima, ljudima kao da nije bitno što jedu, već odavno, navikli na jeftinu sintetiku i priroda im postala bljutava, na njihovo zlo, svakako imaju priliku podučiti se, neka im je sa srećom.
Raznolika paša mijenja sastav mesa i mlijeka.
Ko bi reko…
I bez škole…
To su znali naši stari.
P.S.
U istraživanju koje je 2017. godine proveo Inovacijski centar za američku mliječnu industriju na 1.000 odraslih osoba, 7% ispitanika je odabralo smeđe krave kao izvor čokoladnog mlijeka…
Ako se to ekstrapolira na trenutnu populaciju SAD, to je otprilike oko 16 milijuna Amerikanaca.
i takvi glasaju kako glasaju…
Iz rubrike: ‘Znanstvena istraživanja…’
Znanstvenici u Švicarskoj eksperimentiraju s pokrivanjem alpskih ledenjaka pokrivačima od ovčje vune…
Kako bi usporili njihovo topljenje.
Ako radi, sljedeći korak je pokušati postaviti klima uređaje na ekvator…
P.S.
Ljubi ga majka došao u nedjelju na ručak…
Što vas uče na tom vašem Sveučilištu?
Puno toga. Uzmimo za primjer Darwinovu teoriju…
Svi su ljudi toliko različiti jer su pod utjecajem nasljeđa i okoline.
I provedeš pet godina učeći ono što zna svaki idiot?
Baba, ta Darwinova teorija je vrlo komplicirana.
Slušaj sinko! Ako dijete sliči ocu, to je nasljedstvo…
Alko sliči susjedu, to je okolina.
Neznam da li je to baš znanstveno odkriče 🤦 Naš susjed hrani svoju stoku nekim steroidima, ima najveću stoku. Ima i djecu koja izgleda kao da je na steroidima.
nekad su zene znale: dobar rucak je cudo,
kad -tad i ljubav prodje al’ kasika ostaje –
kobireko;)