Revolucionarne solarne ćelije postigle rekordnu učinkovitost i stabilnost

Solarni efikasni paneli
0
0

Timovi s HZB-a razvili su perovskitnu trostruku solarnu ćeliju s dvoslojem grafen oksida i samoorganizirajućeg monosloja koja postiže 27,3 posto učinkovitosti i zadržava više od 90 posto izvorne učinkovitosti nakon više od 770 sati rada.

Perovskitni poluvodiči učinkovito pretvaraju sunčevu svjetlost u električnu energiju, jeftini su i iznimno lagani. HZB-ov tim složio je tri različita perovskitna apsorbera s različitim energetskim procjepima u monolitnu trostruku ćeliju. Kombiniranjem dva ili više perovskitnih poluvodiča u višeslojnoj ćeliji solarni spektar iskorištava se učinkovitije, što povećava učinkovitost. Sve-perovskitne višeslojne ćelije nude niske troškove proizvodnje, malu težinu i mogućnost montaže na fleksibilne podloge.

Slojevi perovskita za više snage

Glavni fokus rada bio je međusloj između srednje i stražnje perovskitne podćelije. „Možete to zamisliti poput Big Maca, gdje su tri peciva odvojena različitim nadjevima poput mesa, salate ili sira. Ovdje bi to bio nadjev između srednjeg i donjeg peciva“, objašnjava Steve Albrecht, voditelj Odjela za perovskitne tandem solarne ćelije na HZB-u.

Slaba točka u stražnjoj ćeliji

Stražnji apsorberski sloj sastoji se od perovskitnog poluvodiča na bazi kositra i olova s niskim energetskim procjepom. Interakcija između tog sloja i sloja za transport šupljina ključna je za učinkovitost i stabilnost. Konvencionalni polimer PEDOT:PSS kao sloj za transport šupljina dovodi do gubitaka zbog apsorpcijskih procesa, a PCE brzo degradira.

„Sustavno smo istraživali utjecaj različitih vodljivih slojeva za šupljine na svojstva perovskita od kositra i olova, a time i na nove trostruke solarne ćelije“, kaže dr. Philipp Tockhorn, voditelj grupe na HZB-u.

„Već smo s velikim uspjehom uspostavili samoorganizirajuće monoslojeve (SAM) kao vodljive kontaktne slojeve u perovskitnim solarnim ćelijama na bazi olova, pa je imalo smisla koristiti ih i u perovskitima od kositra i olova te u trostrukim ćelijama“, kaže Kevin Prince, prvi koautor studije i postdoktorand na HZB-u.

SAM-ovi se sastoje od velikih organskih molekula koje se spontano organiziraju u monosloj. No, SAM-ovi sami po sebi ne rade dobro u ovim perovskitima od kositra i olova jer je transport šupljina neučinkovit. „Stoga smo eksperimentirali s dodatnim slojevima ispod SAM sloja koji bi djelovali kao vrsta podloge“, objašnjava Yeonghun Yun, prvi koautor i postdoktorand u timu.

Grafen oksid stabilizira sučelje

Istraživači su otkrili da sloj grafen oksida (GO) ispod SAM sloja poboljšava sučelje morfološki i elektronički, omogućujući učinkovitiji transport naboja. Tim je ugradio dvosloj GO/SAM umjesto konvencionalnog PEDOT:PSS sloja, čime su optički gubici značajno smanjeni.

„Postigli smo učinkovitost od 27,3 posto s trostrukim solarnim ćelijama, što je jedna od najviših vrijednosti za ovu tehnologiju“, kaže Albrecht. Trostruke ćelije s GO/SAM-om dokazale su se i u kontinuiranom radu: zadržale su više od 90 posto izvorne učinkovitosti nakon 770 sati, postavivši novi rekord stabilnosti za ovu arhitekturu.

„Naše analize sugeriraju da bi se poboljšanjem kvalitete pojedinačnih perovskitnih slojeva i međuslojnih filmova učinkovitost ove arhitekture mogla povećati na više od 30 posto“, zaključuje Albrecht.

obnovljiva energijaperovskitsolarne ćelijestabilnostučinkovitost

Stavovi izneseni u tekstu i u komentarima ne odražavaju nužno stav redakcije.

PRAVILA KOMENTIRANJA: Vaši komentari ne smiju biti kritika drugog komentatora, nego vaše mišljenje, prijedlog ili ideja o temi. Nema rasprave tko je u pravu. Čitatelji neka zaključe što je istina. Cilj nije polemika, nego napredak svih Logičara. Inspiracija, umjesto uvjeravanja. Ako nemate ideju, ne komentirajte. Ne budete li respektirali pravila, biti će te blokirani.
Pretplatiti se
Obavijesti o
0 Komentari
Najstariji
Najnoviji Najviše komentiran
© 2024 – Portal Logično

POVEZANE VIJESTI