OpenAI je pokrenuo ChatGPT for Teens, verziju popularnog chatbota koja će odbiti odraditi domaću zadaću umjesto učenika.
Nova platforma automatski se aktivira kada korisnik prijavi da ima između 13 i 17 godina, a sustav će pokušati prepoznati maloljetnike i na temelju sadržaja razgovora. OpenAI tvrdi kako je cilj zaštititi adolescente od neprimjerenih sadržaja, no ključna je novost način na koji se chatbot nosi sa školskim obvezama.
Umjesto odgovora – suradnja
ChatGPT for Teens uvodi poseban način rada pod nazivom Study mode. Kada sustav primijeti da učenik pokušava prevariti i tražiti gotovo rješenje, umjesto izravnog odgovora nudi korake koji vode do rješenja. AI postavlja pitanja, dijeli zadatak na manje dijelove i provjerava razumijevanje gradiva prije nego što dopusti nastavak.
U praksi to znači da će učenik morati sam doći do zaključka, čak i ako je namjeravao prepisati cijeli esej ili matematičku vježbu. OpenAI je modele testirao s nastavnicima i stručnjacima za pedagogiju, a roditelji mogu postaviti Study mode kao zadani način rada tijekom određenih sati u danu.
Što to znači za obrazovanje?
Pitanje koje OpenAI ne postavlja: što se događa s djecom koja su već navikla da im AI rješava sve? Ako je cilj spriječiti varanje, zašto se ista logika ne primijeni i na odrasle korisnike koji koriste ChatGPT za poslovne zadatke?
Činjenica je da se ChatGPT u školama već koristi masovno, a učitelji diljem Europe upozoravaju na pad samostalnog razmišljanja. Ova odluka OpenAI-ja djelomično priznaje problem, ali ostavlja dojam polovičnog rješenja. Djeca su dovoljno snalažljiva da zaobiđu ograničenja – dovoljno je promijeniti dob u profilu ili koristiti drugi uređaj.
U konačnici, ChatGPT for Teens ne rješava temeljno pitanje: zašto školski sustav još uvijek dijeli zadatke koje je moguće riješiti jednim upitom u chatbotu? Umjesto zabrana i tehničkih ograda, možda bi bilo pametnije promijeniti način provjere znanja. No to je već posao prosvjetnih vlasti, a ne tehnoloških kompanija.
5 komentara
A djetetu je stvarno teško slagati ChatGPT za svoje godine, ili – još lakše – koristiti drugog AI agenta koji će mu riješiti domaću zadaću.
Na ispitima ionako nema ChatGPT-a, i vidi se pravo znanje.
Kao da su profesori blesavi i ne vide razliku.
Uostalom, to rješavanje zadataka preko ChatGPT-a može biti i poučno djeci da vide kako se rješava zadatak korak po korak ako to žele – štedi roditeljima novce za instrukcije, a djeci živce pred ispit.
Oduzme malo idejnost,potkreŝe dobro kreativnost ,pakira sinapse “u četvrt”,>>šablon i imaš na koncu konca sterilan rezultat,iliti “instant pamet”,
a da ne spominjem,da od ŝkolskog znanja mi valja neki 10% naučenog,a ostatak je moji ruku dijelo,radoznalost,ustajnost,kreativno svrsishodna improvizacija
…iskustvo u stvarnim situacijama,tijera te na dijelovanje. Školske klupe su uredi za oblikovanje Maße,u bezizraẓ̌Ahnung gomilu pametnjakovića,sve viŝe i viŝe
Zapravo može biti upravo suprotno – imaš kreativnu ideju, ali ne možeš ju realizirati bez AI kao radnika koji obavlja “šljakerski” posao.
Tako je i sa rješavanjem zadataka – instruktor se bolje prilagođava znanju djeteta, ali u konačnici isporučuju isto. Da, dijete će imati manje frustracija radeći sa živim instruktorom, to je činjenica. Barem za sada.
A ovih 10% – hajde, priznat ćemo 25%.
Najviše moždanih sinapsi ne spaja štrebanje podataka, već matematika, fizika i kemija.
Ovdje treba uložiti najviše truda i zato djeca najviše mrze te predmete i imaju najviše problema s njima.
Slažem se i o iskustvu u stvarnim situacijama.
Zato naše osnovno školstvo nema prakse, a u srednjima niti gimnazije, dok ovi drugi izvuku neku potvrdu da su je obavili po ljeti.
Milioni štampanih knjiga su uništeni nakon što su iskorišćene za razvoj veštačke inteligencije, a iza kontroverzne prakse, prema navodima iz sudskog spora, nalazi se kompanija Antropik. Knjige su nabavljane u velikim količinama, potom skenirane kako bi njihov sadržaj bio pretvoren u digitalni format, nakon čega su fizički primerci uništavani.
Brojni prodavci polovnih i antikvarnih knjiga širom sveta poslednjih meseci prijavljivali su neobične porudžbine. Među njima je i jedan antikvar iz Holandije koji je putem imejla dobio zahtev za kupovinu čak 3.000 knjiga.
…
Sve zato da ne moraju plaćati autorska prava.
Jer je neki sudac u SAD presudio da ovo pravno mogu raditi bez plaćanja istih.
To ti se zove ljudska pohlepa u najgorem obliku.