Sutra očekujemo slom burze, a evo zašto je gotovo neminovan

Slom tržišta
0
0

Ne treba čekati ponedjeljak da bi se vidjelo što se sprema. Ono što se posljednjih tjedana odvijalo na tržištima nije slučajnost ni kratka korekcija, nego lančana reakcija koja je počela 6. listopada i od tada se samo ubrzava. Sutra očekujemo slom burze, a ovaj tekst objašnjava zašto je gotovo neminovan i što ga je točno pokrenulo.

Dana 6. listopada NASDAQ je dotaknuo rekordnih 27.600 bodova. Već sljedeći dan, 7. listopada, prinos na američke desetogodišnje obveznice skočio je na 5,36 posto, najvišu razinu od 2002. godine. Taj podatak većina je ignorirala, a upravo on upravlja svime ostalim jer služi kao referenca za sve ostale oblike ulaganja. Cijena novca prestala je biti niska i time je počelo podrhtavanje tla pod cijelom ekonomijom.

Mehanizam je jednostavan i brutalan. Kada država plaća više od 5 posto godišnje bez ikakvog rizika, čekanje na desetogodišnje nerealizirane profite tehnoloških kompanija postaje besmisleno. Što više donosi siguran novac, to manje vrijede obećanja. Bitcoin ne isplaćuje kamate ni dividende, pa je prvi osjetio udar i pao je ispod 57.000 dolara, što je njegov najniži nivo od rujna 2024. i gubitak više od polovice vrijednosti u odnosu na rekord od 126.000 dolara.

Krajem listopada stigla je i računica koja je šokirala tržište. Alphabet je u tri mjeseca potrošio 51 milijardu dolara na data centre, čak 9 milijardi više nego što je zaradio, a njegova dionica idući je dan izgubila 12,6 posto, što je najgora sesija u povijesti te kompanije. Amazon je u 12 mjeseci spalio 42 milijarde dolara gotovine i planira potrošiti još 220 milijardi, pa kompanije sada moraju posuđivati na tržištu na kojem je novac najskuplji u više od 20 godina.

Tu se zatvara začarani krug. Tvrtke se zadužuju, time guraju prinose prema gore, a viši prinosi čine ulaganje u umjetnu inteligenciju još rizičnijim. NASDAQ je u listopadu izgubio 5,3 posto, najgore od ožujka 2025., a više od 2.000 milijardi dolara vrijednosti doslovno je izbrisano. Nvidia je pala 42 posto od svog vrhunca, a njezin dugogodišnji direktor Jameson W. podnio je ostavku, što je dodatno poljuljalo povjerenje ulagača.

Studeni je sve ubrzao kroz 4 događaja. Demokratska pobjeda na izborima sredinom mandata pretvorila je gradnju data centara u politički rizik, inflacija je 10. studenoga dosegla 4,2 posto na godišnjoj razini, a gotovo svi dužnosnici Feda smatraju da su nove najave kamata nužne. Christopher Waller spominje čak dvostruko veće povećanje od uobičajenog, dok tržišta prema Bloombergu očekuju više od 0,8 bodova rasta do rujna 2027. godine.

Ulazak Anthropica na burzu 19. studenoga, s prikupljenih 107 milijardi dolara i procjenom od 1.500 milijardi, dodatno je isisao novac iz ostatka tržišta. Investitori su morali prodavati druge pozicije kako bi platili te dionice, pa je bitcoin u isto vrijeme pao pod 55.000 dolara. Tijekom 24 sata likvidirano je 2,4 milijarde dolara pozicija, a BlackRock je zabilježio najveći odljev u povijesti od 541 milijun dolara u jednom danu.

Geopolitika je dolila ulje na vatru. Rat s Iranom traje od veljače, a Međunarodna agencija za energiju ocijenila je ovaj tjedan najvećim poremećajem trgovine naftom i plinom ikad zabilježenim, s 2,8 milijardi izgubljenih barela iz Perzijskog zaljeva. Iranovi saveznici ispalili su projektile na Rijad, 2 tankera eksplodirala su na minama u Hormuškom tjesnacu kroz koji prolazi 20 posto svjetske nafte, a tajvanska burza izgubila je 17 posto jer se upravo tamo proizvode čipovi za umjetnu inteligenciju.

Ulagači u takvim trenucima rade jednu stvar, povlače se u sigurno. Kupuju dolar, koji je na najvišoj razini u 20 mjeseci, i američki dug koji nosi 5 posto. Zato je zlato izgubilo 7 posto u tjednu, jer kada treba gotovina u hitnosti, prvo se prodaje ono što je najviše naraslo i što se najlakše proda. Bitcoin se trguje 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu, pa je u noći s petka na subotu, nakon zatvaranja burze, pokupio sve krhotine.

Posljedice se ne zaustavljaju na burzi. Tridesetogodišnji stambeni kredit u SAD-u stoji 7,28 posto, u odnosu na 6,26 posto godinu prije, što mnogim kućanstvima kupnju doma čini nedostižnom. Dionice čine 33 posto imovine američkih kućanstava, više nego na vrhuncu internetskog balona 2000. godine, pa kada burza pada ljudi se osjećaju siromašnije i troše manje, a 57 posto Amerikanaca kaže da im je rast cijena snizio životni standard. Francuska je 22. listopada posudila novac po 5,1 posto na 10 godina, prvi put od 2002., a kamate na dug koštat će državu 71,9 milijardi eura u 2027. godini.

Bitcoin ne pada zato što su mu se promijenili temelji, nego zato što su nestala 4 glavna kupca. ETF-ovi bilježe odljeve od 3,5 milijarde dolara u studenome, MicroStrategy više ne vrijedi više od bitcoina koje drži pa je njezin mehanizam stao, rudar Mara prodao je više od 13.000 bitcoina za otplatu dugova, a 14 milijardi dolara stabilcoina isparilo je u 30 dana, najviše od lipnja 2022. Amerikanci na Coinbaseu prodaju više nego što kupuju još od rujna, a oni koji su kupovali posljednjih 5 mjeseci prosječno su platili 75.600 dolara i sada gube 25 posto.

Postoje 2 scenarija. Prvi je purge, nagli oporavak jer je tržište preprodano, a RSI to potvrđuje, dok američke kompanije i dalje bilježe rast zarada veći od 30 posto na godišnjoj razini. Ako Fed u prosincu pokaže malo opreza, oni koji su prodavali u panici prodali su u najgorem trenutku. Drugi je nastavak raspada balona umjetne inteligencije, u kojem tehnološki divovi smanjuju potrošnju, Nvidia i cijeli lanac ponovno padaju, a bitcoin ne staje na ljetnom dnu nego nastavlja prema dolje.

Ključni indikator je tjedno zatvaranje bitcoina u nedjelju navečer. Ako ostane iznad 59.300 dolara, riječ je bila samo o čišćenju onih koji su kupovali na kredit. Pad ispod te razine briše cijeli oporavak započet ovog ljeta i otvara prostor za daljnji slom. Sutra ujutro tržišta otvaraju, a ono što se dogodi na tom otvaranju pokazat će koji je scenarij na snazi.

Ovo nije kraj bitcoina, koji je već proglašen mrtvim više od 1.500 puta, niti kraj umjetne inteligencije. Ovo je kraj jeftinog novca. Godinama je gotovo sve raslo jer novac nije gotovo ništa koštao, a danas košta vrlo skupo. Tržište sada pravi razliku između onih koji su ulagali sa strategijom i onih koji su ulagali s nadom, a upravo u ovakvim razdobljima ta se razlika vidi najjasnije.

BurzaSlom

Stavovi izneseni u tekstu i u komentarima ne odražavaju nužno stav redakcije.

0 komentara

Još nema komentara. Budite prvi.

    © 2026 – Portal Logično

    POVEZANE VIJESTI