Umjesto masovnog otpuštanja, umjetna inteligencija prvo „jede” plaće — i to najviše onima koji zarađuju najmanje.
To je ključni nalaz analize Torstena Sloka, glavnog ekonomista tvrtke Apollo Global Management, koji je za Bloomberg News ustvrdio kako se učinak umjetne inteligencije na tržište rada ponajprije vidi kroz slabiji rast plaća, a ne kroz ukupnu zaposlenost. Slok i njegova kolegica Sania Edlich proučili su oko 300 zanimanja podijeljenih u skupine s visokom i niskom izloženošću umjetnoj inteligenciji te usporedili njihov položaj prije i nakon pojave ChatGPT-a. Rezultat je jasan: plaće radnika izloženih umjetnoj inteligenciji rasle su 6,7 posto sporije od plaća onih čija su radna mjesta manje osjetljiva na nove tehnologije.
Učinak je još izraženiji među radnicima s nižim primanjima. Istodobno, Slok primjećuje da je umjetna inteligencija ubrzala osnivanje novih tvrtki, koje je sada na rekordnoj razini. „Za sada je dominantan učinak da imamo mnogo dinamičnije gospodarstvo u kojem ljudi mogu smišljati ideje, koristiti agente, petlje i grafikone da bi došli do novih rješenja i, kao rezultat toga, pokretati više poslova”, rekao je Slok u intervjuu za Bloomberg.
Podaci koji se ne podudaraju
Ova analiza dodaje još jedan kamenčić u mozaik sve žešće rasprave o tome kako će umjetna inteligencija preoblikovati tržište rada. No podaci se ne podudaraju. Američki Zavod za statistiku rada objavio je izvješće o 18 zanimanja izloženih umjetnoj inteligenciji, pokazavši pad zaposlenosti od 0,2 posto u svibnju 2025. u odnosu na godinu ranije, dok su ukupne plaće u istom razdoblju porasle 0,8 posto. Ekonomisti Goldman Sachsa pak tvrde da sektori „vrlo izloženi zamjeni umjetnom inteligencijom” bilježe brži pad broja otvorenih radnih mjesta od ostalih.
Dok se ekonomisti spore oko metodologije, stvarnost na terenu govori drugačije. Istraživanja pokazuju da umjetna inteligencija više ne staje samo u urede Silicijske doline. Prodor je sve dublji u skladišta, restorane, ugostiteljstvo, logistiku i njegu — poslove koji čine velik dio svakodnevne potrošnje. Čak 37 posto radnika koji zarađuju do 25 dolara na sat, odnosno manje od 50.000 dolara godišnje, kaže da im je poslodavac u posljednjih 12 mjeseci uveo nove alate umjetne inteligencije ili automatizacije.
No umjesto da ih se osposobi za novo doba, upravo najslabije plaćeni dobivaju najmanje obuke, pokazuju manje samopouzdanja i imaju najtanje financijske rezerve za nošenje s poremećajima. Postavlja se pitanje koje izvor nije postavio: ako umjetna inteligencija već sada usporava rast plaća najranjivijih, tko će snositi trošak prilagodbe — radnici ili poslodavci koji uvode tehnologiju?
Odgovor na to pitanje neće dati statistika, nego politika. U Hrvatskoj se o učincima umjetne inteligencije na tržište rada tek počinje raspravljati, a iskustva iz Sjedinjenih Država mogla bi poslužiti kao upozorenje. Ako se ne uspostavi mehanizam prekvalifikacije i zaštite najugroženijih radnika, tehnološki napredak mogao bi produbiti ionako velike razlike u društvu. Umjetna inteligencija neće nužno ukrasti poslove — ali bi ih mogla učiniti sve lošije plaćenima.
6 komentara
Sada poslodavci imaju genijalan izgovor radnicima.Nismo vam mi smanjili plaće , to je umjetna inteligencija .Zamislite , na Balkanu ove primitivne i polupismene poslodavce ,kako će im dobro doći izlika na umjetnu inteligenciju.
Lektori, knjigovođe, tajnici, novinari, ljudi koji rade u telemarketingu, korisničkoj podršci, pisci, scenaristi, redatelji, glumci – oni su mi prvi na pameti kao oni čiji će poslovi izumrijeti ili se već/će se drastično smanjiti obim poslova zbog AI.
Sa druge strane, poslovi gdje se traži rad rukama i nešto razmišljanja će ostati jednako traženi, a kroničan je nedostatak istih na tržištu – majstori i serviseri!
Realno – neki od njih danas spadaju u najviše plaćene, a djelomično je i razlog što veliki broj poslova obavljaju na crno.
“Na crno” ne postoji inače,,kome davat od svog rada,sistem je Moloch bez dna,guta guta guta
to su sve agendaši 2030. ranije najavili da će zbog AI prvi izgubiti posao ljudi koji rade u uredima, na šalterima i sl. Banke će prestati postojati kakve su sada, poslovnice banaka će se zatvoriti, bit će sve preko interneta i bankomata(dok postoji gotovina). Svi domaći uhljebi po raznim općinama će postati suvišni kad ih zamjeni AI. Krajnost agende je da čak i premijera i predsjednika države zamjeni AI, da tužitelj i sudac bude AI, da u svim područjima života bude AI koji odlučuje o našem zdravlju, poslu, plaći, slobodnom vremenu, ljudima s kojim se družimo, o životu i smrti.
AI nije zlo samo po sebi – dapače, može biti velika pomoć.
Sve zavisi kako će ga političari regulirati.
Gle, i kočije sa konjima su sigurnije po život i zdravlje od automobila, pa smo svejedno prešli na automobile.
Gdje je sve regulirano da se smanji broj saobraćajnih nesreća, teških ozljeda i smrti.
Kada si već spomenuo pravosuđe – tamo će izumrijeti zapisničari zbog AI.
Što se tiče samih presuda, ja bih dao da AI budu savjetnici sucima.
Ne u stilu da donose presude, već da sažmu velike slučajeve po obimu stranica na ono bitno.
Da ukažu sucu pro i kontra jedne i druge strane u sudskim postupcima.
Bi li to pomoglo da suci donašaju pravednije presude? Apsolutno da.
Naravno, ako AI nije isprogramiran da bude zlonamjeran, ali to bi se moglo riješiti sucima koji bi slučajnim odabirom provjeravali “ručno” te slučajeve.
Eto novog zanimanja zahvaljujući AI – suci koji slučajnim odabirom provjeravaju AI sažetke sudskog postupka provjeravajući cijeli sudski spis. Ovdje bi trebali biti vrhunski.
Suci kao suci jednostavno nemaju vremena proučavati čitave spise – ako imaju nekoliko stotina stranica, što je čest slučaj – prije suđenja i donošenja presuda.
Što se tiče šalteruša u bankama – da, i to radno mjesto će izumrijeti.
Ovo što si rekao da će AI odlučivati o našem zdravlju, poslu, plaći, slobodnom vremenu, ljudima s kojim se družimo, o životu i smrti je glupost.
Do toga neće doći. Ma koliko se političari trudili u tome.
Što se tiče uhljeba po općinama i gradovima – to je politička odluka koja je davno trebala biti donesena.
Totalno je bolesno da na 3,9 milijuna stanovnika imamo 428 općina i 128 gradova.
To jednostavno treba smanjiti za 6-7 puta.
Nema veze sa AI u ovakvom stadiju.
Tek kada se to napravi, možda se ustanovi da još 30% u tom smanjenom broju gradova i općina je višak zbog AI.
Zašto je osnovna škola obavezna?Da proizvede poslušnu budaletinu.Sirotan kojem je siromaštvo super a demonkratija jedini izlaz takvi rodoljubi započinju ratove.Zaiskali ste umjetnu intelegenciu paa evo vam je budaletine.Aaa prekvalifikacije mi je već puna kita.Jaganjci postanite lavovi jer ide rat.Nikad nije ni prestao.