Dok se svijet suočava s rastućom geopolitičkom napetošću, Nizozemska je donijela stratešku odluku koja odzvanja financijskim tržištima. Središnja banka Nizozemske premjestila je čak 86 tona zlatnih poluga iz Sjedinjenih Država u London, navodeći kao razlog pripremu za krizne situacije. Ovaj potez samo je najnovija karika u lancu povlačenja zlata iz Amerike koje potresa povjerenje u sigurnost američkih trezora.
Transfer je izvršen između ožujka i kolovoza, pri čemu je najveći dio zlata stigao iz New Yorka, dok je manji dio premješten iz Kanade. Zanimljivo je da je samo 27 tona fizički preplovilo Atlantik, dok je ostatak realiziran kroz kombinaciju prodaja u Americi i ponovnih kupnji u Londonu. Prije ovog poteza Nizozemska središnja banka držala je 313 tona zlata u Sjevernoj Americi, što znači da je značajan dio njihovih rezervi promijenio svoje sjedište.
Guverner Nizozemske središnje banke Olaf Sleijpen objasnio je kako su ovom relokacijom poboljšali trgovinsku sposobnost svojih zlatnih rezervi. Naglasio je kako očekuju da zlato nikada neće morati upotrijebiti, ali su ipak morali ojačati svoju otpornost i spremnost na potencijalne krize. Njegove riječi odražavaju sve veću zabrinutost među europskim središnjim bankarima oko koncentracije dragocjenih metala na američkom tlu.
Nizozemska nije prva koja je krenula ovim putem, jer je Francuska središnja banka između srpnja 2025. i siječnja 2026. prodala preostalih 129 tona zlata koje je držala u trezorima američkih Federalnih rezervi. Francuzi su na taj način potpuno izašli iz američkog zlatnog skladišnog prostora, a prihod od prodaje iskoristili su za kupnju ekvivalentne količine zlata u Europi. Ovaj potez Francuske otvorio je vrata drugim europskim državama da preispitaju vlastite aranžmane.
Već 2017. godine, za vrijeme prvog mandata američkog predsjednika Donalda Trumpa, njemačka Bundesbanka objavila je kako je dovršila prijenos 300 tona zlata iz New Yorka u Frankfurt. Tijekom Trumpovog drugog mandata nekoliko uglednih njemačkih ekonomista pozvalo je na potpuno uklanjanje preostalih njemačkih zlatnih rezervi iz Sjedinjenih Država, što sugerira da ovaj trend može dodatno ubrzati.
Primjer Venezuele pokazuje koliko politički faktori mogu zakomplicirati upravljanje zlatnim rezervama u inozemstvu. Predsjednik Hugo Chavez repatrirao je oko 160 tona zlata iz stranih banaka, a taj proces dovršen je do siječnja 2012. godine. Ipak, oko 31 metrička tona venezuelanskog zlata još uvijek se nalazi u posjedu Banke Engleske, a napori tadašnjeg predsjednika Nicolasa Madura da vrati zlato kući naišli su na otpor Velike Britanije koja ga nije priznavala kao legitimnog vođu venezuelanske vlade.
Nizozemska središnja banka posebno je istaknula kako zlato pohranjeno u Banci Engleske smatra najlakše trgovinskim zlatom na svijetu. Prema podacima s kraja 2025. Nizozemska je posjedovala 612,4 metričke tone zlata u vrijednosti od otprilike 72 milijarde eura ili 84 milijarde dolara. Ova brojka svrstava Nizozemsku među vodeće svjetske posjednike zlata, a njihova odluka o premještanju velikog dijela rezervi iz Sjeverne Amerike u Europu predstavlja snažan signal financijskoj zajednici.
Povukli su zlato iz * Nemila u nedrago. Sumnjam da su se usrećili.