Monetarni sustav je slomljen, a zlato zna zašto

U njemačkog pisca Ernsta Jüngera postoji makabrična skica pod nazivom “Violet Endives” u kojoj čovjek uđe u delikatesnu trgovinu u kojoj prodavač sasvim mirno govori o izloženim delicijama — ljudskom mesu — i započinje dugačko objašnjenje načina pripreme. Ta je priča komentar na društvo koje prihvaća užasno bez treptaja.

Daleko manje strašno — ali jednako apsurdno u svojoj “poslovno-kao-obično” atmosferi — jest reakcija establišmenta na masivan skok cijene zlata u posljednje dvije godine. Cijena zlata eksplodirala je nagore, ali postoji ogroman broj ljudi koji se trude ne primijetiti taj uznemirujući trend; a kad ne mogu izbjeći njegovo uočavanje, trude se ne razmišljati previše o razlogu tog fenomena.

Ono što financijski i politički establišment odlučno ne želi priznati jest duboka restrukturacija rezervi koja se događa uslijed degradacije vrijednosti dolara.

Cijene rastu — i to značajno

U samo deset godina, cijena zlata porasla je sa oko 1.000 USD po unci na više od 4.800 USD. Samo u 2025. godini zlato je dodalo gotovo 70 % vrijednosti — unatoč relativno visokim kamatnim stopama (koje obično odbijaju investitore od zlata jer ne donosi kamatu). To je ogromno treptanje crvenog alarma koje jasno pokazuje da je nešto — duboko — slomljeno u današnjem monetarnom sustavu.

No financijski i politički establišment pretvara da se ništa ne događa. Oni koriste uobičajene jezične fraze i analitički žargon kako bi umanjili i prikrili stvarnu ozbiljnost situacije.

Pravi pokretač: centralne banke

Strukturni pokretač vrtoglavog rasta cijene zlata nije samo investitorski sentiment; to su centralne banke svijeta koje gomilaju zlato u rekordnim količinama. U nekadašnjem modelu trgovačke igre, tržištem zlata dominirali su zapadni institucionalni investitori; danas cijenu diktiraju akteri izvan Wall Streeta, koji ne mare za trenutne cijene i jednostavno kupuju bez obzira na njih.

Glavni kupci nisu države iz potpuno zapadnog sustava: Kina, Indija, Turska, Brazil i Poljska posebno se ističu. Samo jedna od tih zemalja čvrsto je u zapadnoj orbiti. Gotovo svi ostali žele se uključiti u ovaj trend. Prema World Gold Council istraživanju za 2025., čak 95 % centralnih banaka očekuje povećanje zlatnih rezervi u narednih 12 mjeseci. Zlato je trenutno najbrže rastući međunarodni rezervni instrument — uglavnom na štetu dolara.

Procjenjuje se da zlato čini oko 30 % ukupnih rezervi centralnih banaka, a ta brojka bi mogla biti i značajno podcijenjena jer mnoge države kupuju zlato bez formalnih izvještaja prema Međunarodnom monetarnom fondu (MMF).

Što se događa s dolarem?

Zamisli sustav dolara kao tri koncentrična kruga:

1. Transakcije – način na koji se roba i usluge razmjenjuju,
2. Kredit i financiranje – globalni bankarski sustav denominiran u dolarima,
3. Rezerve i vrijednosni instrumenti – centralne banke, državna bogatstva i strateška imovina.

Dok se prvi i drugi krug čine još relativno stabilnima (uz dolar u oko 88–89 % svih deviznih trgovina), treći — osnovni krug rezervi — doživljava ozbiljnu transformaciju. To znači da se status dolara kao svjetske implicitne rezervne valute polako urušava, ali taj proces se događa pod površinom.

Nije riječ o tome da se direktno vraća zlatno standardno doba; to znači da sve više zemalja traži alternativne, neutralne i dugoročne pohrane vrijednosti, često u zlatu, umjesto da drže ogromne zalihe dolarskih imovine koja gubi kupovnu moć.

Zašto dolar gubi povjerenje?

Jer je čuvanje dolar-imovine postalo loša investicija — ne samo zbog političkih rizika, nego i zbog ogromnog duga SAD-a za koji ne postoji vjerodostojan plan otplate. Federalne rezerve vjerojatno će morati ostaviti stvarne kamatne stope negativnima kako bi barem pokušale ublažiti teret duga — što znači daljnje erozije vrijednosti dolara.

Druga opcija bila bi održavati visoke kamatne stope i riskirati kreditnu krizu, ali to vodi u druge katastrofalne posljedice. U oba slučaja konačna vrijednost dolara kao sigurnog globalnog sredstva propada.

Konačni zaključak

Monetarni sustav je u krizi, ali glavni pokazatelj te krize nije ni inflacija, ni kamatne stope – to je porast cijene zlata i promjena strukture međunarodnih rezervi. Zlato “zna” što se događa jer ljudi, investitori i države ne vjeruju više trenutnom sustavu koji se temelji na fiat valuti bez realne unutarnje vrijednosti.

Činjenica što se zalihe zlata gomilaju diljem svijeta, često izvan transparentnih kanala i bez obaveze izvještavanja, jasno ukazuje: temelji globalnog monetarnog sustava su se promijenili — i to bez javnih priznanja establišmenta.