Francuski operator punionica Ionity želi cijenu struje na autocesti spustiti ispod cijene benzina, dok istodobno pariška željeznica najavljuje zabranu debelih guma i romobila u svojim vlakovima.
Ionity, mreža brzih punionica koju su osnovali njemački proizvođači automobila, u Francuskoj trenutačno upravlja sa 181 stanicom i oko 1380 priključaka. Tvrtka planira u sljedećih četiri do pet mjeseci dodati dva do osam priključaka na četvrtini postojećih lokacija, uz dvadesetak novih otvaranja godišnje. Za to je osigurala bankovni kredit do 600 milijuna eura kod devet banaka, s ciljem od oko 13.000 priključaka u Europi do 2030. godine.
Ključna riječ je cijena. Čelnica Ionityja za Francusku Aurélia Boscher najavljuje da mreža želi pozicionirati kilovatsat na autocesti tako da punjenje bude jeftinije od punog spremnika benzina. To zvuči kao dobra vijest za vozače, ali otvara pitanje koje se rijetko postavlja: tko će platiti razliku kad se potrošači navuku na električnu vožnju?
Električna mobilnost u Europi već se dulje vrijeme ne igra na kartu ekologije, nego na kartu novca i pravila. Isti tjedan pokazao je to na tri primjera — od cijene punjenja preko željezničkih propisa do rabljenih kineskih automobila.
Vlak zatvara vrata za široke gume
Od 13. prosinca 2026., kad na snagu stupa novi godišnji red vožnje, brzi vlakovi TGV Inoui i Intercités odbijat će bicikle dulje od 185 centimetara ili s gumom širom od šest centimetara. To praktički izbacuje takozvane fatbike, bicikle s više od dva kotača, giropode i hoverboarde. Romobili sa sjedalom, oni koji se ne preklapaju ili im guma prelazi šest centimetara također ostaju pred vratima, potvrdila je tvrtka SNCF Voyageurs.
Za klasičan bicikl ništa se ne mijenja, ali putnicima se savjetuje da prije rezervacije provjere dimenzije svojeg prijevoznog sredstva. Kazna za nepoštivanje pravila može dosegnuti 150 eura. Mjera je tehnički razumljiva — preglomazna vozila blokiraju prolaze i izlaze za nuždu — ali postavlja pitanje koliko je željeznica spremna prilagoditi se novim oblicima prijevoza koje sama reklamira kao zelenu alternativu automobilu.
Kineski rabljeni automobili zaobilaze carine
Europske kompenzacijske pristojbe na kineska električna vozila — 17 posto za BYD, 18,8 posto za Geely i 35,3 posto za SAIC, uz uobičajenih deset posto carine — odnose se samo na nova vozila. Platforma China EV Marketplace, sa sjedištem u Hong Kongu i podružnicom u Pragu, iskoristila je tu prazninu: prema njezinu tumačenju, automobil koji je prešao više od 6000 kilometara plaća samo osnovnih deset posto.
Prodaja rabljenih vozila europskim kupcima skočila je tako 280 posto u godinu dana, između siječnja i rujna 2026., na 7900 primjeraka, dok je prodaja novih pala 44 posto. Xiaomi, BYD i Zeekr na papiru su do 40 posto jeftiniji nego novi u Kini. No kad se pribroje carina, prilagodba punjača i pronalazak servisa, računica se brzo stanjuje.
Ovdje se nameće pitanje koje zagovornici slobodne trgovine izbjegavaju: ako carinska pravila imaju štititi domaću proizvodnju, kako to da ih se zaobilazi kroz rabljena vozila? I dok Bruxelles raspravlja o novim barijerama, kupac u Zagrebu ili Splitu gleda samo konačnu cijenu.
Kad hidraulika nadmudri sabotažu
Iz Kine je stigao i prizor koji je ovih dana kružio društvenim mrežama. BYD Bao 8, koji se izvan Kine prodaje kao Denza B8, vozio je trgovačkom ulicom u Jinshanu u gradu Lianyungangu na tri kotača, s četvrtim uzdignutim u zrak — na njemu je ostao pričvršćen sabot. Snimka je nastala 17. i 18. listopada.
Tom vratolomijom upravlja hidraulički ovjes DiSus-P Ultra, koji svakim kotačem upravlja zasebno pomoću tlaka ulja i može podići pojedini kotač za 30 centimetara. Riječ je o plug-in hibridu dugom 5,2 metra, s 2,0 turbomotorom od 272 konjske snage, dva elektromotora ukupno 550 kW, baterijom od 46,7 kWh i najavljenom kombiniranom autonomijom od oko 1380 kilometara. Verzija Flash Charge u Kini starta na 419.800 juana, otprilike 56.000 eura.
Simpatična anegdota, ali i podsjetnik na nešto ozbiljnije: tehnologija koja je prvotno zamišljena za izvlačenje iz pijeska danas služi zaobilaženju sabotaže na parkiralištu. Proizvođači iz Kine takve mogućnosti ugrađuju u serijske automobile, dok europska konkurencija još raspravlja o regulaciji.

0 komentara
Još nema komentara. Budite prvi.