Volvo drži staru tehnologiju skupljom od nove

Volvo je u istom salonu izložio dva SUV-a iste veličine, a skuplji od njih ima manju bateriju, manji prtljažnik i skuplje gorivo.

Švedski proizvođač upravo je predstavio novu verziju XC60 hibrida koji se puni iz utičnice. Model je lansiran 2017. i bliži se desetoj godini proizvodnje, a trebao ga je zamijeniti električni EX60. No sporiji rast tržišta električnih vozila natjerao je upravu da produži životni vijek svog najprodavanijeg modela svih vremena.

Novost je motorizacija. XC60 se sada nudi isključivo kao plug-in hibrid, s baterijom koja je narasla s 19 na 41,2 kWh (37,9 kWh iskoristivo). Prtljažnik je ostao isti, 468 litara, a spremnik goriva smanjen je sa 71 na 68 litara. Autonomija na struju skočila je sa 79 na 200 kilometara po WLTP ciklusu, čime se XC60 svrstava među plug-in hibride s najvećim dosegom u Europi.

Ostaje nejasno zašto tako velika baterija nije dobila brzi punjač. XC60 se puni snagom od 11 kW, što znači da punjenje traje četiri sata. Isti koncern, kineski Geely, svom modelu Lynk & Co 08 dao je brzo punjenje. Volvo nije.

Cijena koju malo tko spominje

Osnovna verzija Start košta najmanje 76.000 eura, a jača T8 sa 461 konjskom snagom 86.250 eura. Na to u Francuskoj treba dodati porez na masu vozila, koji odnedavno ne štedi ni plug-in hibride: najmanje 10.190 eura. Ukupno 86.190 eura za osnovni model.

U istom salonu stoji EX60 Potpuno novi električni SUV. Gradi se Gigacasting postupkom, na novoj platformi SPA3, s arhitekturom od 800 volti. Autonomija mu doseže 810 kilometara po WLTP-u, a punjenje od 10 do 80 posto traje između 16 i 19 minuta, ovisno o bateriji. Prtljažnik je veći nego kod XC60 — 523 litre straga i dodatnih 52 litre sprijeda.

Očekivalo bi se da takva tehnologija košta više. Jeftinija je. EX60 s manjom baterijom, koja i dalje daje 611 kilometara dosega, počinje od 66.500 eura. To je 9.500 eura manje od najjeftinijeg XC60, odnosno 19.690 eura manje kad se uračuna porez na masu. Čak i vrhunska izvedba EX60 sa 680 konjskih snaga i 810 kilometara košta 75.500 eura — 500 eura manje od najjeftinijeg XC60, bez poreza.

Paritet je već nastupio, samo na vrhu

Volvo nije izoliran slučaj. Mercedes-Benz CLA pokazao je isti obrazac, a BMW ga potvrđuje: X3 20d xDrive sa 197 konjskih snaga košta 66.950 eura, dok iX3 40 sa 320 konjskih snaga i 617 kilometara dosega stoji 64.950 eura — i to prije nego što se na X3 primijene ekološki nameti.

Drugim riječima, na gornjem segmentu električno vozilo već je prestiglo termalno po ukupnom trošku. Studija Međunarodnog vijeća za čisti transport (ICCT) procjenjuje da su troškovi energije kod električnog pogona oko 33 posto niži, a održavanje je također jeftinije.

Ostaje pitanje koje se u ovoj usporedbi ne postavlja: ako je električni model jeftiniji, prostraniji, bolje opremljen i jeftiniji za pogon, čemu onda uopće hibrid? Odgovor nije tehnički. To je pitanje državnih poticaja, porezne politike i navike kupaca. Dok god poticaji guraju jednu stranu, a porezi na masu i CO2 drugu, proizvođači mogu držati oba modela u salonu i naplaćivati zastarjelu tehnologiju skuplje od nove.

Hibridna vozila nisu prijelazno rješenje. Ona su rješenje za proizvođače koji još žele naplaćivati staru platformu dok im država to dopušta. Kupac plaća razliku.