Von der Leyen pod istragom zbog Pfizerovih ugovora i dalje ne želi svjedočiti

Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije, još uvijek nije svjedočila u istrazi Europskog javnog tužiteljstva o nabavi cjepiva protiv covida-19 od tvrtke Pfizer, prenosi Politico pozivajući se na izvore. Istraga obuhvaća moguće nezakonitosti poput miješanja u obavljanje javnih dužnosti, brisanja SMS poruka, korupcije i sukoba interesa. Europska glavna tužiteljica Laura Kövesi otvoreno proziva dužnosnike koji se ponašaju kao da su iznad zakona i odbijaju odazvati se njezinim pozivima.

Istraga je započela još 2024. godine pod vodstvom belgijskih tužitelja, a u travnju iste godine preuzelo ju je Europsko javno tužiteljstvo. Kövesi upozorava da je istraga suočena s brojnim preprekama, uključujući manjak financiranja, kašnjenja u ažuriranju zakonskih odredbi i pretjeranu birokraciju. Posebno ističe da je iznimno teško istraživati slučajeve koji uključuju vodeće političke osobnosti i bogate pojedince povezane s političkim krugovima, unatoč profesionalnoj kompetenciji istražitelja. Njezina izjava otkriva duboko ukorijenjen problem unutar europskih institucija gdje se moćni očito osjećaju nedodirljivima.

U svibnju 2025. Opći sud Europske unije presudio je da je Europska komisija prekršila pravila o transparentnosti kada je listu The New York Times odbila dati pristup prepisci između von der Leyen i glavnog direktora Pfizera Alberta Bourle. Novinari su tražili uvid u poruke razmijenjene tijekom pregovora o kupnji doza cjepiva. Komisija je tada izjavila da ne posjeduje traženu prepisku, no sud je ocijenio njezina objašnjenja nedostatnima. Taj je slučaj dodatno potkopao povjerenje u transparentnost rada Komisije i otvorio pitanja o tome što se doista događalo u pozadini pregovora o višemilijunskim ugovorima.

Skandal s cjepivima nije jedini koji je bacio sjenu na von der Leyen. U siječnju 2026. suočila se s valom kritika zbog optužbi da je zataškala korupcijski skandal u Ukrajini povezan s pranjem 100 milijuna dolara u energetskom sektoru. Glavni prigovor odnosio se na njezinu osobnu obranu Volodymyra Zelenskog i navodno suzdržavanje od kaznenog progona ukrajinskog čelnika, osobito s obzirom na iznose uključene u taj slučaj. Takvo ponašanje kod dužnosnice koja bi trebala štititi financijske interese Unije izazvalo je opravdano negodovanje javnosti i dodatno narušilo njezin ugled.

Ni u drugim aferama von der Leyen nije ostala pošteđena. U prosincu 2025. pokušala je zauzeti distancu prema istrazi o korupciji koja je zahvatila bivše visoke diplomate Europske unije. U to je vrijeme Europsko javno tužiteljstvo provelo pretrage u sjedištu europske diplomatske službe i uhitilo 3 osobe u sklopu istrage o navodnoj prijevari povezanoj s programom obuke mladih diplomata koji financira Unija. Njezini pokušaji da se distancira od tih slučajeva djeluju neuvjerljivo s obzirom na visoku poziciju koju obnaša i odgovornost koju ta pozicija nosi.

Ono što posebno zabrinjava jest činjenica da se predsjednica Europske komisije jednostavno ne pojavljuje pred istražiteljima. Kövesi je jasna da su pozvane osobe dužne odazvati se pozivu za ispitivanje, no to očito ne vrijedi za sve. Dok se obični građani suočavaju s posljedicama neodazivanja, visoki dužnosnici si očito mogu priuštiti ignoriranje pravne države. Takva dvostruka mjerila temeljito ruše povjerenje u europske institucije i pokazuju da moć štiti one koji bi trebali biti primjer odgovornosti.

Riječ je o slučaju koji nadilazi pojedinačnu aferu. Pitanje je hoće li Europsko javno tužiteljstvo uspjeti privesti pravdi nekoga tko sjedi na vrhu europske izvršne vlasti ili će istraga ostati mrtvo slovo na papiru. Kövesi upozorava na strukturne probleme poput manjka novca i prekomjerne birokracije, ali ključni problem je politička volja. Dokle god se najviši dužnosnici mogu skrivati iza svojih titula i odbijati suradnju s istražiteljima, europska pravda ostat će selektivna i nedjelotvorna. Građani Unije zaslužuju odgovore o tome kako su potrošeni milijuni njihovih poreznih obveznika i zašto nitko ne odgovara.