AMD je u Linuxov otvoreni grafički upravljački program ugradio prve dijelove podrške za GDDR7 memoriju, što je najjasniji dosad signal da njegova sljedeća generacija Radeon kartica, RDNA 5, napušta GDDR6.
Izvor za tu informaciju je Phoronix, portal koji pomno prati hardver pod Linuxom. U posljednjoj seriji zakrpa programer AMD-a dodao je “GDDR7” kao tip video memorije koji upravljački program prepoznaje. U praksi to znači da tvrtka priprema softverski sloj svojih budućih Radeona znatno prije njihova izlaska. Dosad je AMD na svoje kartice stavljao GDDR6 dok je Nvidia prešla na GDDR7, brži ali i skuplji standard.
Što taj komadić koda govori o RDNA 5
RDNA 5 naziv je sljedeće AMD-ove grafičke arhitekture, u upravljačkim programima označene kodnim imenom GFX13. Ista serija zakrpa dodaje i druge niskorazinske dijelove, poput upravitelja prekidima IH 8.0 i novog sabirničkog sučelja NBIF 7.10. Ništa od toga nije gotov proizvod i AMD nije potvrdio ništa o memoriji svojih budućih kartica.
Tvrtka ovakve otvorene zakrpe objavljuje neprekidno, bilo da se radi o novim HDMI 2.1 funkcijama poput VRR-a ili ispravcima za Steam Deck. Ta ažuriranja ponajprije pokazuju da proizvođač čipova ubrzano priprema RDNA 5. Gomilanje takvih tragova, generaciju za generacijom, teško da ima veze sa slučajnošću.
Kalendar je, međutim, i dalje nejasan. Prema glasinama, nekolicina RDNA 5 modela pojavila bi se 2027., dok bi glavnina ponude stigla tek 2028. zbog napetosti na tržištu komponenti. Jedna od objava izašlih u javnost ide i dalje pa lansiranje gotovo svih velikih grafičkih kartica, i kod AMD-a i kod Nvidije, pomiče u 2028. Ta pretpostavka uklapa se u neslužbene informacije koje izlaze posljednjih tjedana.
GDDR6 kao AMD-ovo oružje u cijeni
U odnosu na Nvidiju, AMD već dvije godine igra na kartu odnosa cijene i kvalitete. Krajem 2025. proizvođač je držao tek 5 posto isporuka grafičkih kartica, što je povijesno dno, a spas mu ponajviše ovisi o agresivnim cijenama. GDDR6, jeftiniji od GDDR7 ugrađenog u GeForce RTX 50, dio je te jednadžbe. GDDR7 pritom nudi stvarnu prednost — znatno veću propusnost koja grafički procesor brže opskrbljuje podacima.
Razlika u brzini nije zanemariva. Najbrži GDDR6 čipovi dosežu oko 20 Gb/s, dok GDDR7 već sada postiže 36 Gb/s i cilja prema 48 Gb/s. Ta dodatna propusnost postaje presudna kako igre, vođene ray tracingom, traže sve više podataka.
No kontekst se promijenio. Od početka 2026. video memorija je poskupjela. Proizvođači Samsung, SK hynix i Micron svoje kapacitete rezerviraju za podatkovne centre za umjetnu inteligenciju, koji su znatno unosniji, a široj javnosti ostavljaju mrvice. Na mnogim karticama memorija sada čini velik dio troška proizvodnje. Zato su i GDDR6 i GDDR7 poskupjeli.
U takvoj klimi prelazak na GDDR7 znači odabir najskuplje memorije u najgorem trenutku. Ako AMD taj korak učini s RDNA 5, nestaje jedna od rijetkih poluga koje su mu držale cijene niskima. Drugim riječima, sljedeća generacija Radeona mogla bi koštati osjetno više od sadašnjih modela.
Čime AMD namjerava opravdati veći račun
Suočen s najavljenim poskupljenjem, AMD se ne kani pouzdati samo u bržu memoriju. Proizvođač radi na generaciji slika koja bi mogla izračunati samo jednu pravu sliku od osam, dok bi ostale pogađao algoritam. Razvija i vlastitu tehnologiju neuronskog renderiranja, izravan odgovor na Nvidia DLSS 5.
Za kupca ta logika nije vesela. AMD-ova dobra kupnja, kakvu poznajemo, dijelom počiva na odabiru memorije koja možda doživljava svoje posljednje generacije. Dok se čeka RDNA 5, najbolje ponude još se nalaze među karticama koje su već na tržištu.
Ostaje pitanje koje izvještaj o zakrpama ne postavlja: ako proizvođači memorije trajno preusmjere kapacitete prema podatkovnim centrima, neće cijena grafičkih kartica ovisiti o tehnologiji, nego o tome koliko im mrvica uopće ostane. U tom scenariju ni GDDR6 ni GDDR7 nisu jamstvo pristupačnosti, a AMD-ova strategija niskih cijena gubi uporište neovisno o tome koju memoriju odabere.
1 komentar
DNA? Ima to nrke veze sa DNA?