Mlade kornjače iz Kalbe najviše vremena provode u propalom turističkom bazenu

Devet mladih glavatih kornjača iz Kalbe nosilo je satelitske odašiljače sedam mjeseci i pokazalo da najviše vremena provode u umjetnom bazenu koji je nastao kao propali turistički projekt.

Istraživanje je provedeno u zaštićenom močvarnom području Khor Kalba na istočnoj obali Ujedinjenih Arapskih Emirata, posljednjem većem obalnom močvarnom ekosustavu te zemlje. Znanstvenici su 2019. ulovili devet mladih glavatih kornjača, pričvrstili im odašiljače na oklope i pustili ih. Tijekom sedam mjeseci prikupili su više od 2.800 satelitskih lokacija.

Rezultat: sve kornjače ostale su u prosjeku unutar dva kilometra od ulaza u močvaru i provele više od 80 posto praćenog vremena unutar granica zaštićenog područja. Močvara je za njih ključno stanište, a ne usputna stanica.

Bazen koji je trebao postati šetnica

Najzanimljiviji dio priče je umjetni bazen. Riječ je o velikom bazenu nalik laguni koji je početkom 2000-ih izgrađen uz prirodne mangrove kao zamišljena rekreacijsko-komercijalna obala grada Kalbe. Nikada nije zaživio u toj funkciji i s vremenom je uklopljen u zaštićeno područje.

Kornjače su u njemu zabilježene otprilike pet puta češće nego bilo gdje drugdje u močvari, a 77 posto njihovih središnjih područja korištenja koncentriralo se upravo tamo. Znanstvenici ne mogu sa sigurnošću reći zašto. Jedno objašnjenje je da alge na dnu bazena služe kao hrana, a zatvoreni raspored pruža zaklon od većih predatora.

Ovo nije prvi put da se pokazuje kako divlje životinje znaju iskoristiti ono što im ljudi nenamjerno ostave. No iz toga ne slijedi da su umjetna staništa zamjena za prirodna. Autori studije to i sami naglašavaju: gdje se obalni okoliš mijenja ili obnavlja, najviše koristi daju zahvati koji čuvaju prirodna staništa, održavaju veze među njima i štite ekološke procese o kojima ovise.

Jedna kornjača otišla 800 kilometara

Jedna je kornjača nakon 93 dana u močvari krenula na posve drugu rutu. Preplivala je više od 500 milja, oko 800 kilometara, do otoka Masirah u susjednom Omanu. Takav put pokazuje koliko mala obalna močvara može značiti mladoj kornjači prije nego što zapliva u otvorene vode.

Studija je otkrila i prazninu u zaštiti. Glavni prirodni kanal koji spaja ocean s močvarom i bazenom trenutačno se nalazi izvan granica zaštićenog područja. Kornjače su ga ukupno rjeđe koristile, ali su se okupljale u njemu za oseke, vjerojatno čekajući rast vode da bi se vratile u močvaru. Proširenje zaštite na taj kanal ojačalo bi vrijednost cijelog sustava.

Istraživanje su proveli Uprava za okoliš i zaštićena područja (EPAA), sveučilište u Exeteru i Sharjah Marine Science Research Centre. Močvara je danas zaštićena i nosi status Ramsarskog područja, međunarodne oznake za važna močvarna staništa. U njoj žive migratorne močvarice, brojne riblje vrste i arapski ogrličasti vodomar, podvrsta koja se ne nalazi nigdje drugdje.