Njemačka tajnim službama dala ovlasti za sabotažu i tajne upade u domove

Njemački parlament usvojio je u petak zakon koji obavještajnim agencijama daje ovlasti bez presedana za sabotažu, tajne ulaske u domove i prošireni nadzor. Reformu je podržala vladajuća koalicija kancelara Friedricha Merza, a protivnici je uspoređuju s Gestapom i Stasijem. Za zakon je glasovalo 300 zastupnika, protiv je bilo 190, dok je 71 bio suzdržan.

Samo su vladajući blok CDU/CSU i socijaldemokrati podržali reformu. Desna Alternativa za Njemačku i Ljevica bili su protiv, a Zeleni su bili suzdržani. Ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt nazvao je promjenu reformom stoljeća i novom erom za njemačke obavještajne agencije, tvrdeći da će ih to izjednačiti s europskim partnerima. Opravdao ju je navodnim prijetnjama od špijunaže, sabotaže, kibernetičkih napada i drugih neprijateljskih aktivnosti usmjerenih na destabilizaciju zemlje.

Zakon iz temelja mijenja ulogu dviju glavnih njemačkih obavještajnih agencija, vanjske službe BND i domaćeg Saveznog ureda za zaštitu ustava BfV. Dok su se ranije bavile prvenstveno prikupljanjem i analizom podataka, sada dobivaju ovlasti aktivno intervenirati protiv percipiranih prijetnji.

Klasični terorizam?

BND će smjeti prodirati u strane računalne mreže, gasiti poslužitelje osumnjičenih hakera i brisati podatke. Njegove nove ovlasti mogle bi se protezati i na sabotažu stranih kemijskih laboratorija i pogona za proizvodnju dronova te na remećenje lanaca opskrbe ubacivanjem neispravnih komponenti u pošiljke povezane s potencijalnim prijetnjama.

Podsjeća li vas ovo na nešto? Sjećate li se kako su neke druge tajne službe ugrađivale u eksploziv u pagere. 🙂

Domaća agencija dobit će opsežne ovlasti nadzora i intervencije, uključujući tajni pristup pametnim telefonima i računalima, presretanje šifrirane komunikacije i pregled pohranjenih podataka.

Operativci BfV-a mogli bi i tajno ulaziti u privatne domove kako bi instalirali nadzorni softver i onesposobili osumnjičeno oružje. Agencija će moći dobivati informacije od pružatelja platnih usluga, internetskih platformi i proizvođača vozila te koristiti umjetnom inteligencijom potpomognuto prepoznavanje lica i biometrijsku pretragu za identifikaciju osumnjičenih.

Nadzor nad proširenim ovlastima objedinjen je pod Neovisnim nadzornim vijećem, tijelom od 12 članova osnovanim 2021. koje imenuje parlamentarni nadzorni odbor Bundestaga. Vijeće je dosad uglavnom nadziralo zakonitost nadzora BND-a, a sada dobiva ovlast odobravanja intervencijskih operacija obiju agencija, uključujući proaktivne sabotaže u inozemstvu. Morat će najmanje jednom godišnje izvještavati parlamentarne nadzornike i objavljivati javna izvješća bez klasificiranih podataka.

Reforma je izazvala oštre kritike oporbenih zastupnika koji upozoravaju da ugrožava ustavne zaštite i razgrađuje zaštitne mehanizme uspostavljene nakon pada nacističke Njemačke. Zastupnik AfD-a Christian Wirth nazvao je reformu napadom na vladavinu prava sa stvarno totalitarnim karakteristikama. Kritizirao je odredbe koje BfV-u omogućuju da regionalne obavještajne urede isključi iz mreža razmjene informacija, upozorivši da bi se mogle zloupotrijebiti protiv politički nepoželjnih državnih vlasti.

U rujnu je njegov stranački kolega Gottfried Curio optužio Merzeovu vladu da priprema sustavno kršenje temeljnih prava, pozivajući se na njemačku povijest pod Gestapom i istočnonjemačkim Stasijem. Upozorio je da se manipuliranjem, sabotažom i obmanjivanjem BfV pretvara u Stasi 2.0. Kritike su se proširile i izvan AfD-a. Zeleni zastupnik Konstantin von Notz podržao je jačanje BND-a, ali je optužio vladu da u reformi domaće obavještajne službe nema nikakve osjetljivosti za građanska prava. Upozorio je da bi zakon mogao imati ozbiljne probleme pred njemačkim Ustavnim sudom.

Zastupnica Ljevice Clara Buenger otišla je dalje, optuživši Dobrindta da potkopava demokraciju masovnim nadzorom uz pomoć umjetne inteligencije na nacionalnoj razini i da postavlja temelje za novu njemačku tajnu policiju. U središtu kontroverze je njemačko dugogodišnje načelo razdvajanja osmišljeno da spriječi obavještajne agencije u stjecanju policijskih ovlasti.

Taj zaštitni mehanizam vuče korijene iz pisma savezničkih sila o policiji iz 1949. kojim se nastojalo spriječiti ponovno nastajanje organizacije slične Gestapu. Razlika između prikupljanja obavještajnih podataka i provedbe zakona kasnije je ugrađena u zakone o njemačkim sigurnosnim službama.

Kritičari tvrde da dopuštanje obavještajcima da tajno ulaze u domove, ometaju imovinu i provode sabotažu narušava tu povijesnu barijeru. Dobrindt je optužbe da reforma ugrožava demokraciju odbacio kao ludost.

Obavještajna reforma dolazi dok Berlin ubrzava vojnu izgradnju, a Merzeova vlada opetovano zaziva navodnu rusku prijetnju kako bi opravdala povećanu obrambenu potrošnju i proširene sigurnosne sposobnosti.

Njemački dužnosnici sve češće upozoravaju na mogući vojni sukob s Rusijom, optužujući je za špijunažu, sabotažu i druge neprijateljske operacije diljem Europe. Prošli mjesec čelnik BND-a Martin Jaeger upozorio je da bi se Njemačka mogla upetljati u nasilni sukob s Rusijom, optuživši tu zemlju za vođenje ratovanja u sjeni. Ministar obrane Boris Pistorius i visoki vojni zapovjednik general Christian Freuding također su tvrdili da bi Rusija mogla napasti NATO prije kraja desetljeća.

Moskva odbacuje tvrdnje da namjerava napasti članice NATO-a, nazivajući nagađanja besmislicama i političkom shizofrenijom. Ruski dužnosnici optužuju Berlin za poticanje eskalacije.

Kontroverza ima i unutarnjopolitičku dimenziju. Merz je AfD opisao kao stranku koju podupire Rusija, bez potkrijepljenih dokaza, dok su njegovi socijaldemokratski koalicijski partneri zagovarali zabranu oporbene stranke.

AfD, koja traži strožu kontrolu imigracije i protivi se njemačkoj vojnoj pomoći Ukrajini i sankcijama Rusiji, postala je glavna meta političkog nadzora. Braneći obavještajnu reformu u petak, dužnosnica ureda kancelara Nina Warken ustvrdila je da se Njemačka svakodnevno suočava s prijetnjama stranih sila koje sabotažu prerušavaju u nesreću, špijunažu u poslovne transakcije, a propagandu u mišljenje.