Microsoftov globalni pad pokazao koliko smo ranjivi bez plana B

Microsoft
3 komentara

Microsoft je u četvrtak doživio globalni pad sustava koji je na nekoliko sati zaustavio Outlook, Teams, SharePoint i niz drugih usluga na kojima počiva svakodnevni rad milijuna ljudi.

Prema podacima servisa za praćenje ispada DownDetector, oko 130.000 korisnika prijavilo je probleme s pristupom Outlooku. Kompanija je na društvenoj mreži X poručila da „agresivno traži sve putove za smanjenje utjecaja” i da „ponovno pokreće pogođene poslužitelje”.

Popis usluga koje Microsoft navodi kao „potencijalno pogođene” dug je: Outlook, Microsoft Teams, SharePoint Online, Copilot 365, Planner, Exchange Online, ali i Defender, cloud servis za kibernetičku sigurnost. Kada padne infrastruktura koju dijele deseci alata, ne staje samo poslovna pošta.

Radnici u službama za obiteljsko nasilje nisu mogli pristupiti bazama s podacima klijenata. Škole nisu mogle održavati online nastavu za učenike na daljinu. Psiholozi su otkazivali telemedicinske konzultacije. Tvrtke nisu mogle obrađivati narudžbe, a neki su državni uredi zatvorili vrata. Problemi su se prelili i na OpenAI i Anthropic čiji se alati spajaju na Microsoft 365.

Što Microsoft zapravo zna o uzroku

Do ranog poslijepodneva po sydneyskom vremenu Microsoft nije imenovao korijenski uzrok ispada, a njegov opis kvara mijenjao se tijekom dana. Prvo je objavljeno da je zabilježeno povećano opterećenje u više regija. Zatim je uslijedilo pojašnjenje: opterećenje nije došlo od više prometa, nego od velikog broja poslužitelja koji su iznenada postali nedostupni.

Pažnja se potom preusmjerila na automatske „zdravstvene provjere” kojima Microsoft procjenjuje je li poslužitelj sposoban primati promet, te na komponentu koja te provjere obrađuje. Kompanija je opisala ključni proces na pogođenim poslužiteljima kao „preplavljen”. Implementacije softvera i promjene konfiguracije su pauzirane dok su se pregledavale nedavne izmjene — iako nijedna nije povezana s početkom ispada.

Dokazi ne upućuju na kibernetički napad. Distributed denial-of-service napad funkcionira tako da zatrpava uslugu zahtjevima izvana sve dok legitimni zahtjevi više ne mogu biti obrađeni. Microsoftova vlastita tvrdnja da ukupni promet nije porastao teško se uklapa u taj obrazac. Nikakvi dokazi o zlonamjernoj aktivnosti nisu objavljeni, niti je itko preuzeo odgovornost. Sama kompanija navodi: „Nema naznaka da je riječ o kibernetičkom napadu.”

Mnogo prizemnije objašnjenje bolje pristaje. Zdravstvene provjere postoje kako bi zaštitile uslugu povlačenjem poslužitelja koji izgledaju bolesno. Kada je sam mehanizam koji donosi tu procjenu u kvaru, zdravi kapaciteti bivaju uklonjeni, a preostali poslužitelji preuzimaju posao za koji nikada nisu bili dimenzionirani. Ispadi ove razmjere češće su sami sebi uzrok nego djelo napadača — što pokazuje i kolovoški prekid Microsoftove pošte izazvan ažuriranjem koda.

Priprema za pad sustava kao za poplavu

Ovaj ispad nije prvi ove godine. U siječnju su Outlook, Teams i drugi servisi Microsofta 365 bili van pogona satima. U kolovozu su Outlook i Exchange Online prekinuti zbog ažuriranja koda koje je trebalo nekoliko dana da se popravi. Obrazac se ponavlja, a korisnici i dalje nemaju plan B.

Pitanje koje Microsoft do sada nije ozbiljno postavio glasi: zašto sustav zdravstvenih provjera može istovremeno ukloniti toliko kapaciteta bez automatske kočnice? Ako mehanizam za zaštitu može srušiti cijelu mrežu, onda on nije zaštita nego rizik.

Organizacije koje ovise o jednom davatelju usluga — Microsoftu ili Googleu — moraju pripremiti rezervne planove i, ključno, testirati ih u praksi, a ne samo na papiru. Isto kako vatrogasci izvode vježbe evakuacije. Pojedinci bi trebali čuvati osnovne podatke, poput kontakata i medicinskih recepata, izvan clouda.

Kako sve više dijelova života postaje povezano — od automobila i domova do prijevoza i zdravstva — i kako se umjetna inteligencija sve više koristi, posljedice digitalnih prekida mogu samo rasti. Otpornost mora postati dio planiranja, ne dodatak na kraju. Jer pitanje nije hoće li se sljedeći ispad dogoditi, nego koliko ćemo spremni dočekati dan kada Microsoft ponovno padne.

Redakcija portala Logično

Nas ovaj problem nije ni dodirno. Odavno smo izbacili sve što se tiče Microsofta. Naš server, e-mail server, aplikacija za elektronsku poštu, statistike,… odavno rade na linuxu i sva rješenja su open source.

Bilo nam je čudno dok smo razgovarali s drugim blokiranim firmama, ali smo shvatili koliko je bitno biti neovisan.

digitalna otpornostispad sustavaKibernetička sigurnostmicrosoftOutlook

Stavovi izneseni u tekstu i u komentarima ne odražavaju nužno stav redakcije.

3 komentara

  1. markac10031

    Špijunsko smeče od Mikrosofta, toliko komplicirano, izgubiš pola živita za bilo što popraviti na njemu.

  2. corvus302

    Kada su u mojoj firmi prvi put hteli da rade i cludu,
    pito sam ih da li su normalni.
    da ne duljim.
    Backup podataka, Backup, Backup. a osetljive podatke /knjigovodstvo personalni/ drzati u lokalnoj mrezi sa iscupanim kablom za internet iz zida.

  3. corvus302

    Komplikovanost i time osetljivost i zahtevnost wina i njegovog sucelja je potpuno prevazidjen koncept ko naosaci aviona.
    Linux plus komandna linija koju pravi umesto vas VI.
    I Titanik je potonuo

© 2026 – Portal Logično

POVEZANE VIJESTI