Istraživači i dalje pronalaze veze između crijevne mikrobiote – populacije mikroba koji žive u crijevima – i karcinoma. U novoj studiji objavljenoj u časopisu Nature Medicine međunarodni tim istraživača otkrio je da se mikrobiota crijeva može upotrijebiti za predviđanje pojave kolorektalnog karcinoma.
Kolorektalni karcinom je druga najčešća vrsta raka kod žena i treća kod muškaraca. Obično počinje rastom polipa u debelom crijevu ili rektumu. Tijekom godina, ovi polipi postaju kancerogeni.
U istraživanju je istraživački tim, koji su predvodili istraživači sa Sveučilišta u São Paulu (USP) u Brazilu, otkrio je više razine gotovo 30 vrsta bakterija u ljudi s kolorektalnim karcinomom u usporedbi sa zdravim pojedincima. Neke se bakterije nalaze u ustima, dok druge pretvaraju hranjive tvari iz crvenog mesa i peradi u tvari koje izazivaju rak.
Istraživači su otkrili višu razinu bakterijske vrste Fusobacterium nucleatum u oboljelih od kolorektalnog karcinoma nego u zdravih pojedinaca. Ova bakterija obično živi u ustima, a kiselost ostalih dijelova gastrointestinalnog trakta može ga ubiti.
Istraživački tim proučavao je kolorektalni karcinom na temelju podataka iz fekalnih uzoraka i raznolike populacije. Analizirali su podatke iz sedam studija: pet javnih studija i dvije studije istraživača sa Sveučilišta u Trentu u Italiji.
Oni su izvadili DNK iz fekalnih uzoraka i sekvencionirali ga. DNK sekvenciranje uzoraka omogućilo im je prepoznavanje i kvantificiranje vrsta mikroorganizama i njihovih gena prisutnih u uzorcima. Budući da su podaci došli iz različitih studija, istraživači su koristili sofisticirane statističke metode kako bi ih analizirali kao cjelinu.
Veliki broj bakterija iz usta obično putuje u crijeva kod ljudi s kolorektalnim karcinomom. Ova migracija može izazvati upalu u crijevima, povećavajući rizik od raka. Međutim, istraživači još nisu utvrdili točan razlog migracije. Za sada sve što znaju jest da postoji veza između prisutnosti ovih bakterija u crijevima i kolorektalnog karcinoma.
Istraživački tim također je utvrdio prisutnost gena za mikrobni enzim holin trimetilamin-liza (cutC) u uzorcima fekalija, prikupljenim od pacijenata s kolorektalnim karcinomom. Otkriveno je da holin, ključni hranjivi sastojak iz mesa, peradi i ribe, razgrađuje bakterija u crijevima i pretvara u metabolit koji je potreban za metabolizam. U prethodnim studijama ovaj je metabolit povezan s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, a u trenutnoj studiji ustanovljeno je da povećava rizik za kolorektalni karcinom.
“Kad enzim odvoji holin, koji obiluje dijetama koje sadrže velike količine crvenog mesa i druge masne hrane, oslobađa se acetaldehid, dobro poznati kancerogen”, objasnio je Andrew Maltez Thomas, prvi autor studije.
Poboljšanje mikrobiote vašeg crijeva
Dobre i loše bakterije uspijevaju u vašim crijevima. Zanimljivo je da ono što jedete u velikoj mjeri utječe na vrste bakterija koje žive unutar vas. Evo nekoliko načina za poboljšanje mikrobiote crijeva:
- Jedite puno voća, povrća i mahunarki, jer su bogati vlaknima koji potiču rast dobrih bakterija u crijevima.
- Izbjegavajte jesti slatku hranu i pića.
- Jedite probiotičku hranu koja potiče rast dobrih bakterija u crijevima.
- Ako uzimate dodatke, birajte one prirodne, a ne proizvedene kemijskim procesima
https://www.youtube.com/watch?v=qgm3dlB9J7I
https://www.youtube.com/watch?v=2ERwRi0DXho
https://www.youtube.com/watch?v=SJky-cQ772Y
https://www.youtube.com/watch?v=mM3cmvVfYVo
https://www.youtube.com/watch?v=kA10P5VVZ1E
Ja bih pojasnio: Izbjegavajte hranu zašećerenu, a zaslađena može biti medom. Ja sam potrošim kilu do dvije meda mjesečno, nemam nikakvih problema niti viška kila.
I još bih dodao par savjeta iz iskustva :
*Još imam naviku da ujutro potučem bakterije jednom domaćom rakijicom. Tako da mi ne rade štetu u donjem traktu.
* A i feferoni su izvanredni za probleme sa debelim crijevom. Znam čovjeka koji je jedući svaki dan veliku staklenku feferona izliječio hemoroide za mjesec dana..
*Žlica maslinovog ulja na prazan želudac sigurno pospješuje dobru probavu.
” Ova bakterija obično živi u ustima, a kiselost ostalih dijelova gastrointestinalnog trakta može ga ubiti.”
Od toga zašto migrira, – a putuje s hranom, -važnije je pitanje zašto je ne ubije želučana kiselina?
Možda bi mogli izvući dva zaključka: – da je žestica prije ručka pametan aperitiv, i drugo, oni koji ne piju ne bi trebali pretjeravati sa sodom bikarbonom koja će smanjiti kiselost želuca?
Postoje takve studije. Npr našla jednu na interbetu gdje je 80% demencije (?) vezano za AB .