Industrijski kompleks gojaznosti gura bezvrijednu hranu djeci tako da odrastu i postanu narkomani

Gojaznost
18 komentara

Ljudi možda danas u prosjeku žive duže nego prije nekoliko stoljeća, ali da li duži život znači zdraviji život? Odgovor na to pitanje je odlučno ne , a razlog je u mahinacijama Industrijskog kompleksa Gojaznosti .

U nedavnoj epizodi “Prelomnih tačaka”, novinar James Li iznio je dokaze koji pokazuju da je prehrambena industrija u zavjeri s farmaceutskom industrijom, medijima, medicinom i vladom kako bi svi ostali debeli, bolesni i na kraju ovisni o farmaceutskim lijekovima.

Čini se da se američka epidemija gojaznosti iz godine u godinu pogoršava do te mjere da se čak i vrlo mala djeca dižu kao baloni prije nego dođu u pubertet. To ih postavlja na pravi put za cijeli život bolesti i upotrebe droga, a da ne spominjemo novootkrivenu pomamu za transrodnim osobama koja ih također mami na sakaćenje i razvrat.

Prema „vlastima“, problem debljine nacije nema nikakve veze sa nezdravom ishranom i životnim normama. Umjesto toga, sve je genetski, kažu nam – ali ovo je netačno.

„Poruka mejnstrim medija je prilično jednostavna: gojaznost je bolest, uzmite lek – ali to nije cela priča“, rekao je Li o lažima industrijskog kompleksa gojaznosti.

Previše šećera i nedovoljno vlakana pokretačka snaga iza epidemije gojaznosti
Još 1950-ih godina, gojaznost je “skoro da nije postojala”, pokazuju podaci. Međutim, predviđa se da će u narednih sedam godina uticati na 50 posto populacije, što znači da će svaka druga osoba uskoro biti predebela za svoje dobro.

“Osim ako ljudska rasa nije doživjela neku vrstu kvantnog skoka u genetici, mora postojati nešto drugo što radimo što uništava naše metaboličko zdravlje”, rekao je Li.

Nakon što je proučio rad konsultanta Big Pharma koji je postao zviždač, Calley Means, Li je došao do zaključka da su dva glavna pokretačka faktora moderne krize gojaznosti previše šećera i nedovoljno vlakana u ishrani ljudi.

Očigledno je malo komplikovanije od ovoga, tj. šećer u kukuruznom sirupu sa visokim sadržajem fruktoze (HFCS) dobijen od genetski modifikovanog (GMO) kukuruza je mnogo nezdraviji od običnog konzumnog šećera dobijenog od trske. Ipak, Lijeva procjena je općenito tačna.

Proizvođači hrane unose gomilu šećera u svim njegovim brojnim oblicima u prerađenu hranu koju potom guraju djeci, stvarajući ovisnost i niz zdravstvenih problema koji se kasnije liječe lijekovima i operacijom.

Prosječno dijete danas konzumira 100 puta više šećera nego prosječno dijete prije 100 godina – i to pokazuje.

„Ako ste izvršni direktor prehrambene industrije – bonus je na kocki, akcionari traže astronomski rast iz kvartala u kvartal – šta radite da biste dobili nogu od svog konkurenta?“ upitao je Li svoje gledaoce u segmentu.

“Pa, vi dodajete šećer u svoje proizvode kako biste ih učinili većom ovisnošću, tako da ljudi kupuju vaše, a ne vaše konkurentske, a onda pokušavaju povećati i odjednom je šećer posvuda.”

Vlakna su, prema Mayo Clinic, neophodna za održavanje zdrave težine. Također pomaže u smanjenju rizika od dijabetesa, srčanih bolesti i nekih vrsta raka – ali je u velikoj mjeri lišen moderne opskrbe hranom.

Podaci Nacionalnog instituta za zdravlje (NIH) sugeriraju da samo pet posto populacije svakodnevno konzumira osnovnu razinu vlakana. U isto vrijeme, prerađena hrana je puna šećera i ugljikohidrata, bez vlakana, proteina i drugih važnih namirnica.

gojaznostNIHSAD

Stavovi izneseni u tekstu i u komentarima ne odražavaju nužno stav redakcije.

18 komentara

  1. Tako treba1

    Hrvati su sluzbeno najdeblja nacija u europi a vi se brinete za amere….

    1. Ivan Bgd8,2k

      Opet trolovska zamena teza.
      Ne radi se o tome da li su u pitanuju amerikanci, ili hrvati, ili avganistanci, radi se o agendi koju sprovodi kabala, da se covecanstvo isprogramira da bude lenjo, nesposobno i glupo, tada ce biti naijlakse da se njim upravlja i kontrolise.
      Tako na narod uticu mediji, institucije vlasti, skolstvo i obrazovanje, a ti onda uradis zamenu teza da je jedina krivica do pojedinca jer on treba sam da izebere ono sto je za njega ispravno, a ceo sistem ga programira, drzi uspavanog i gura da radi suprotno! I onda zlikovci kao ti svu krivicu prebace na jadnog i izmanipulisanog pojedinca, da bi zlikovci koji orkestriraju svim zlom u koje guraju ljude ostali skriveni i nedodirljivi.
      Treba da se gadis sam sebe i onoga kome sluzis.

    2. Tako treba1odgovor korisniku Ivan Bgd

      A ti provodis vikende na komentarima umjesto sa djecom u razgovoru I prirodi….

    3. Ivan Bgd8,2kodgovor korisniku Tako treba

      “A ti provodis vikende na komentarima umjesto sa djecom u razgovoru I prirodi…”
      🤣 🤣 🤣
      Stvarno mislis da mozes da me ubacis u pricu i izmanipulises…

    4. tihobl57k

      Kad im Debeli Djuro izvlaci prosjek.

    5. Peka2

      To je još jedan društevni problem koji se ‘začudo’ ne može riješiti tržišnom ekonomijom. Hrana bogata šećerom i bez nutrijenata i vlakana je najpogodnija za masovnu proizvodnju, transport i pohranjivanje. S time je i najpovoljnija za kupce, a ujedno je i privlačna okusom. Tržišno gledano imamo savršeni brak. @Ivan Bgd nije svjestan da su ljudi ljeni, nesposobni i glupi po prirodi i većina nije svjesna koliko je ta hrana štetna. Pojedincu je to teško i osjetiti. Kad si mlad svaku lošu naviku riješiš s malo više sna i više kretanja. Pravi problemi dolaze tek kad je promjena teška ili nepovratna. Onda pak ulaze drugi psihološki efekti. Nijekanje (ma nije tako strašno), ignoriranje, letargija (svi su ionako u k****), skretanje pozornosti (oni su nas natjerali, postoje i važniji problemi, da li je bolje biti vegan ili keto). Sve prirordni mehanizmi protiv vlastite promjene. Žalosno je jer, u današnje vrijeme, nema nikakve sumnje u to što je zdravo za čovjeka.

  2. Miko3,6k

    Ako se dopusti da industrijski kompleks odgaja djecu onda će djeca bit debela.
    Bar šta se hrane tiče postoji joś nekakav izbor.
    Nemože se samo past travu, ali i ne mora se kupovat procesuirana hrana naročito u ovo doba godine kad vrsta ppvrća svakim danom ima sve više.
    Primjer sve većeg odvajanja od prirode je sve manje pridavanje pažnje hranjenju po sezonama. Moja baba je za svaku hranu iz prirode znala sveca kad je ta hrana najbolja.
    Napredak znanosti nam je omogućio i to da znamo krvnu grupu pa da se možemo hranit i po krvnim grupana jer neka vrsta hrane nekome čini dobro, a nekome je živi otrov.
    Nije problem samo u industrijsk8m kompleksu, problem je i u ljudima i u medijima koji sve rade kako bi markentiška industrija odradila svoj posao i oblikovala percepciju ljudi kako bi bez propitkivanja prihvatili hranu industrijskog kompleksa.
    Ni ovdje nisam vidio članak o čovjeku s kojim bi se potwkl8 čovjeka da sam razmišlja o sebi jer bi svi htjeli instant rješenja. Uoravo završava glavna sezona samoniklog bilja i moalo ljudi je jedan dan tjedno provodilo u prirodi i brali razno samoniklo bilje kkje se jede pri čemu je naglasak na boravku u prirodi, a bilje samo kolateral.

  3. Tako treba5

    U dućanu ima puno polica…
    Osnovne narirnice su jeftinije od (polu)gotovih
    Dakle,
    U pitanje je lijenost ili glupost
    Svakome na izbor
    Darwin će se pobrinuti za one druge

    1. Ivan Bgd8,2k

      Ti kao dvostriki ing ceo dan provodis u kuhinji spremajuci hranu od jeftinijih sirovina?
      Trolu.

    2. Tako treba3odgovor korisniku Ivan Bgd

      Da 😀 volim kuhati…. ako znas, ne oduzima puno vremena a psihicki opusta… često kuham u 10 navecer… za gušt…

    3. Lucija, prva73k

      Nije baš tako.

      Za spremiti običan pečeni krumpir, potrebno je imati: struju, neki šparhet (može i pegla, ali nećemo sad … apstrakcije), ulje ili mast, i neku posudu za to.
      Dakako, i prostor u kome se peče krumpir.

      Može i na polju. Tu je malo manje toga potrebno.

      To što vi neki uzimate gore navedeno kao datosti i normalnu pojavu, nije nužno točno.

      Danas su i sol i šećer i papar normalne stvari.
      Nije tako bilo uvijek. A neće ni biti.

  4. Гавран15k

    Mi ne treba da razmišljamo. Tržište će spontano, po sistemu ruskog ruleta, rešiti sve naše probleme.

  5. Jadranka S.23k

    Secer pogada organizam u njegovom sredistu, isto onako kako to cini droga. Posljedice mogu biti nervne bolesti, nervni slom, nesanica, oboljenje zlijezda, artritis i mnogo drugog.
    Neprekidna i pretjerana upotreba bijelog secera u nekim prehrambrenim namirnicama i napicima i slatkisima dovodi do istog raspadanja kao kod uzivanja droge.
    Srcani infarkt je posljedica trosenja secera tijekom vise desetljeca (secer u svim umjetnim oblicima), kao i bijelog kruha (cak i polubjelog) i tjestenina koje se, u procesu varenja pretvaraju u secer. I kuhano voce je nezdravo.
    Secer je pljackas kalcijuma: od toga se djeca razboljevaju i vec veoma rano pate od pokvarenih zuba.
    Devet od deset osoba pati od nedostatka mineralnih materija, prije svega kalcijuma, sto izaziva prekomjerno trosenje secera i izostajanje sirove hrane. Secer, opcenito, podstice nastajanje svih bolesti.

    1. Čovjek je življen942

      Točno.

  6. Jadranka S.23k

    Vec pri zagrijavanju na 42 do 60 stupnjeva u hrani se unistavaju dragocjene zivotne materije i enizmi, pa time veliki dio najvaznijih minreralnih materija i vitamina postaju neupotrebljivi za ljudsko tijelo. U slucaju kuhanja gubitak iznosi i do dvije trecine. Posljedica je nepotpuna ishrana – uz pun zeludac. Tako nastaju nebrojne bolesti, zbog nedovoljne ishrane, kao sto su artroza, poremecaji u zubima, zlijezdama i kicmi. Od obezvrijedene hrane, koja se gotovo vise i ne mora zvakati, covjek proguta do tri puta vise nego sto je potrebno. Posljedica toga kod mnogih je gojaznost, a inace, kod svih ljudi, deponovanje otpadnih materija, stetnih produkata metabolizma, trovanje i prekiseljavanje organizma. Trebalo bi biti shvatljivo da ce to, zajedno sa nepotpunom ishranom, prije ili kasnije, dovesti do nastajanja mnogih bolesti. Cak i ako se netko pohvali da usprkos kuhanja jos nikada nije bio bolestan, on je otpadnim materijama toliko “zatrpan”, da ce njegova prva bolest u dobu od 40 do 50 godina vjerojatno znaciti i njegov kraj. To se vec cesto dogadalo.

    1. Jadranka S.23k

      ….enzimi…

    2. Čovjek je življen942

      Opet točno. Kad čovjek počne primjenjivati organsku, sirovu hranu, počinje proces čišćenja koji je bolan. Zato to treba raditi postepeno inače većina poklekne. Uz jaku namjeru i odrješitost u odluci, može se prijeći i odmah, ali uz uvjet da čovjek nije kroničan, teži bolesnik, navučen na tablete koje ga čine ovisnikom. Zato postepeno, kroz period od tri godine najbolje. Šećer zamjeniti medom, sol začinima, procesuiranu tvorničku hranu izbaciti u potpunosti. Piti živu destiliranu vodu. Birati misli jer one kreiraju život. Brinuti bezbrižno o sebi, a ostalo ostaviti Bogu. Jednostavno (i teško, al u tome je čar i duhovni rast).

      Jednom sam bio kod jednog vrsnog kiropraktičara, vjerojatno najboljeg u Hrvatskoj. U čekaoni je bila žena koju je spasio od operacije kičme. Pričala je sa drugom ženom kojoj je to bio prvi dolazak. Djelovala je uplašeno, pa ju je ova prva žena tješila. Sjećam se da je rekla kako joj je kiropraktičar već na prvom dolasku, kad je vidio nalaze kičme, savjetovao da se kloni bijelog brašna i čokolade. Veli žena, to mi je najteže palo jer sam to najviše voljela jesti. Ali sam izbacila i evo me, hodam bez bolova, a par doktora me pripremalo na invalidska kolica.

      Svako dobro Jadranka!🫶🏻

  7. Tako treba2

    Naravno, nismo krivi mi sami koji radije slijede lijenost nego savjete roditelja I baka?
    I isto tako odgajamo mladu generaciju

© 2026 – Portal Logično

POVEZANE VIJESTI