Trump želi povratak u Afganistan – Naša vojna baza treba nadzirati Kinu

Donald Trump ponovno pomiče granice međunarodne politike – ovaj put najavom mogućeg povratka američkih snaga u Afganistan. Ideja nije slučajna ni nostalgična, nego strateška: prema njegovim riječima, riječ je o vraćanju kontrole nad vojnom bazom koja se nalazi opasno blizu kineskih nuklearnih postrojenja. Peking nije ostao nijem – njihova reakcija, ironično, zazvučala je poput lekcije o demokraciji.

Afganistan kao povratna karta

Trump je podsjetio javnost na kaotičan američki odlazak iz Afganistana, koji je obilježio i njegov prvi mandat, ali i mandat Joea Bidena. Po njemu, povlačenje je bilo „bez snage i dostojanstva“, a najveća pogreška bila je predaja baze Bagram – jedne od najvećih na svijetu – „bez borbe“. Danas otvoreno govori da SAD radi na njezinu povratku, jer se nalazi na strateškoj lokaciji: samo sat vremena od kineskih vojnih pogona.

U njegovoj viziji Afganistan nije krajnji cilj, već sredstvo. Povratak američke vojske u regiju trebao bi osigurati platformu za nadzor Kine, što se jasno uklapa u Trumpovu dugogodišnju opsesiju Pekingom. Dok su europski ratovi za njega sporedna priča, u fokusu ostaje kineska prijetnja.

Kineski odgovor: lekcija iz demokracije

Reakcija Pekinga bila je brza i pomno odmjerena. Ministarstvo vanjskih poslova poručilo je da sudbina Afganistana pripada isključivo afganistanskom narodu te da poticanje novih sukoba i podjela „nema podršku javnosti“. Ironija nije promaknula analitičarima: Kina, koju Zapad često proziva zbog kršenja ljudskih prava, sada se postavlja kao glas razuma i zagovornik suvereniteta.

Ova izjava stvorila je dojam da Washingtonu stiže lekcija iz demokracije iz – Pekinga. Istovremeno, takav stav otvara prostor za diplomatsku igru Kine, koja se sve više pozicionira kao alternativa američkom intervencionizmu.

Geopolitika u novom ruhu

Trumpov potez otvara niz pitanja: hoće li talibanski režim uopće pristati na povratak američke vojske? Hoće li nova baza postati pregovarački adut Kabula, željnog međunarodnog priznanja i resursa? I najvažnije, hoće li američko vraćanje u Afganistan zaista biti vojna strategija ili samo još jedan pokušaj Trumpove administracije da stisne Kinu – i ekonomski i politički?

U širem smislu, ova najava pokazuje kako globalni poredak ulazi u novu fazu. Sjedinjene Države i Kina ne vode samo trgovinske ratove i diplomatske igre, već se nadmeću i za simbolički teren: tko će definirati pravila svijeta. Afganistan, jednom viđen kao beskrajno američko breme, ponovno postaje strateška karta na stolu.

Povratak starog sukoba u novim uvjetima

Ako se Trumpove najave obistine, svijet bi mogao svjedočiti novoj rundi geopolitičkog nadmetanja, gdje Afganistan služi kao pozornica za sukob dviju velesila. Dok Washington želi povratiti izgubljeni utjecaj, Peking koristi svaku priliku da istakne vlastitu viziju stabilnosti i suvereniteta.

I dok običnim građanima sve to djeluje kao još jedna partija velikih sila, jedno je sigurno – Afganistan ponovno postaje središte svjetske pozornosti, i to ne zbog svojih ljudi, nego zbog svoje geografske blizine Kini. Povijest se, čini se, u ovoj regiji doista neprestano ponavlja, samo sa sve većim ulozima.