Četverodnevni radni tjedan Microsofta u Japanu povećao produktivnost zaposlenika za 40 posto

Poslovni Japanci

Microsoft Japan objavio je rezultate pokusa četverodnevnog radnog tjedna. Vjerojatno nikoga neće iznenaditi činjenica da je eksperiment postao vrlo popularan među zaposlenicima tvrtke. Ono što može iznenaditi “obične” ljude jest kako je skraćeni tjedan povećao produktivnost za gotovo 40 posto? Dijelom zahvaljujući kraćim i učinkovitijim sastancima, tvrde iz Microsofta. Međutim, na kraju članka možete pročitati interesantnu spoznaju vezano za ekonomiju i primjer Microsofta.

Microsoft je u kolovozu ove godine pokrenuo četverodnevni radni tjedan za svoje zaposlenike u sklopu projekta “Work-Life Choice Challenge Summer 2019”. Otprilike 2300 zaposlenika dobilo je 5 slobodnih petaka, bez smanjenja plaća i bez oduzimanja dana od godišnjeg odmora.

Nadalje, Microsoft Japan je također planirao subvencionirati obiteljski odmor ili dodatno obrazovanje zaposlenika do 100.000 yena.

“Radite kraće vrijeme, odmorite se i naučite mnogo. Potrebno je imati okruženje koje vam omogućava da osjetite svoju svrhu u životu i ostvarite veći utjecaj na poslu”, rekao je predsjednik i izvršni direktor Microsofta Japan Takuya Hirano. “Želim da zaposlenici razmisle i iskuse kako mogu postići iste rezultate uz 20 posto manje radnog vremena.”

Petodnevni radni tjedan duboko je ukorijenjena struktura širom svijeta. Ali s obzirom na rezultate eksperimenta Microsofta u Japanu, možda je došlo vrijeme za preispitivanje svega.

Kako je izvijestio Nikkei xTECH (putem SoraNews24), trodnevni vikend pokus Microsofta rezultiralo je nevjerojatnim porastom produktivnosti od 39,9 posto. To se dijelom pripisuje skraćenom radnom tjednu, što znači da su zaposlenici morali biti ekonomičniji i učinkovitiji. Konkretno, mnogi su sastanci bili skraćeni ili vođeni na daljinu, kako bi se eliminirala putovanja.

Odmorni i sretni ljudi rade bolje

Zaposlenici su tijekom pokusa uzimali 25,4 posto manje slobodnih dana, a ni tu beneficije nisu prestale. Budući da su Microsoftovi uredi Japana bili prazni dodatnih 5 dana, potrošnja električne energije smanjena je za 23,1 posto. Zaposlenici su također ispisali 58,7 posto manje stranica, što znači da bi kraći radni tjedan mogao biti dobar, kako za ljude tako i za okoliš.

Zaposlenici  koji se rade s kupcima izjavili su kako se nije lako odmarati petkom, dok drugi nastavljaju raditi. Ali sveukupno, dodatni slobodni dan bio je veliki hit, jer je 92,1 posto zaposlenih izjavilo da im se sviđa kraći tjedan.

Rezultati pokazuje da se svugdje jednostavno provede četverodnevni radni tjedan i spozna prava istina o vezi između broja radnih sati i produktivnosti.

Ovo nije prvi put da se pokazalo kako kraće radno vrijeme ima pozitivan učinak na sreću i produktivnost. Novozelandska tvrtka Perpetual Guardian prešla je na stalni dvodnevni radni tjedan 2018., nakon dvomjesečnog pokusa u kojem je povećana produktivnost za 20 posto. Djelatnici tvrtke također su izvijestili o značajnom poboljšanju ravnoteže radnog i privatnog života, a poput Microsofta u Japanu, računi za struju su smanjeni, kao i trajanje sastanaka.

Brojna poduzeća širom svijeta također su realizirala slična ispitivanja s povoljnim rezultatima, a izvješće Međunarodne organizacije rada za 2018. zaključilo je da manje sati rada općenito rezultira većom produktivnošću.

Poticaj na skraćeni radni tjedan dobio je zamah posljednjih godina, uz značajnu podršku sindikata. Međutim, četverodnevni radni tjedan dolazi i s novim izazovima kao što su praćenje kupca i konkurencija. Neke tvrtke su to uspjele tako što je polovina osoblja radila ponedjeljkom, a druga polovina petkom.

Microsoft Japan navodno planira ponoviti eksperiment s četverodnevnim radnim tjednom sljedećeg ljeta, a možda će ga proširiti i na duže vremena. Nadamo se da će i druge tvrtke analizirati ove rezultate, dovoljno uvjerljive da i same pokučaju sličan pokus.

“Prirodni zakoni” ekonomije

Tekst iznad je agencijska vijest koju sam pronašao na internetu i tu se nema što za dodati. Međutim, ova na prvu interesantna ali “banalna” vijest krije nešto što malo tko zna.

Početkom 20. stoljaća veliki broj ekonomista scientista bili su uvjereni da sve možemo spoznati putem prirodnih zakona i znanosti. Pokušali su prirodnim zakonima definirati ekonomske odnose u društvu. Sve uokviriti brojevima i formulama. Ono što im nije odgovaralo, to su odbacili. Kao da osobi zbog tijesnog odijela odječete ruke i noge, kako bi odijelo bilo “po mjeri”. Nitko razuman ne poriče postojanje zakona ekonomije, ali je pitanje tko ih je stvorio? Priroda ili ljudi?

Cilj je bio jasan. Prirodni zakoni se ne smiju propitivati. Oni su univerzalni i vječni kao što je trebala biti i ekonomija.

Krajem 19. stoljeća francuski ekonomist Léon Walras napisao je sljedeće: “Danas smo sigurni da je politička ekonomija, kao astronomija ili mehanika, eksperimentalna i racionalna znanost”.

Realnost je već odavno pobila gotovo sve hipoteze ekonomista koji u ekonomiji vide prirodnu znanost.  Zašto kažem gotovo sve? Ipak postoji nekoliko zakona u mikroekonomiji koji vrijede neovisno o vremenu i mjestu.

Jedan od njih je zakon opadajuće produktivnosti. O čemu se radi? Zakon opadajuće produktivnosti objašnjava kako produktivnost radnika opada ovisno o broju radnih sati tijekom dana, tjedna ili mjeseca. Na primjer, ako radnik za 8 sati proizvede 8 stolica, to ne znači da će za 20 sati uzastopnog rada proizvesti 20 stolica.

Zamor uništava snagu i koncentraciju radnika što smanjuje negovu produktivnost. Iz ovog primjera je očito da ekonomija nije igra matematičkih varijabli. Pošto su svi ljudi različiti, niti jedna matematička formula se ne može primjeniti univerzalno. Jedino što smo sigurni i što možemo matematički dokazati je pad produktivnosti. Sve ostalo je individualno.

Siguran sam da sada bolje razumijete primjer Microsofta u Japanu. Također sam siguran da u Microsoftu postoje osobe koje razmišljaju racionalno. Istina, s ciljem stvaranja profita, ali ipak žele nešto promijeniti kako bi osoba putem osobnog zadovljstva bila produktivnija.

Ako vam se članak svidio, podijelite ga ->

najnoviji najstariji najviše ocjenjeniji
Obavijest
Pazi
Gost
Pazi

4satno vrijeme je naidelanije, kompanije bi I ale nesto manji profit ali zivot gradjana bi prestao biti robovski

tihobl
Gost
tihobl

Ne valja. Plate bi pale da bi morao raditi 3 posla da zaradis sadasnju platu za 8-satno radno vrijeme.

Pazi
Gost
Pazi

Tko prica o smanjenu place, samo bi se smanjio profit kompanija

Pazi
Gost
Pazi

Ovo me podsjeca na engleza koji je bio zacetnik komunizma. Svojim robovima je dao 8*3
Imao je vecu zaradu od drugih “lordova” zarada stvara slobodnu 😅😅😅😅

tihobl
Gost
tihobl

Bolje je preci na 6 satno vrijeme, ali nemojte reci ovima iz gugla koji misle da su najpametniji.

Ha ha
Gost
Ha ha

japanci su inače rdoholičari pa to ne čudi
otkriće bi bilo da to naprave u nekoj od arapskih kalifat republika

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik

Postoje dva načina na koja se može izvući maksimum od zaposlenika. Jedan je da ga motiviraš s većom plaćom, bonusima, povlasticama pa će se on, naviknut na brojne pogodnosti, vlastiti materijalni i društveni status truditi iz petnih žila da bi postigao tražene rezultate.
Drugi je način da mu daš jedva nešto iznad minimalne plaće i istovremeno ga ucijeniš gubitkom i te crkavice ne ispuni li traženo. Za ovo drugo treba uvijek imati spreman bazen nezaposlenih u koji se može upirati prstom.
Postoji i treći slučaj koji je najrjeđi – postoje ljudi koji vole raditi to što rade i radili bi isto bili plaćeni za rad ili ne. Među njima je i najviše genijaaca.
Poslodavci, vlasnici poduzeća upravo i odlaze u poduzetništvo kako bi realizirali neku svoju viziju, ideju i zaradili više, nego da su radnici u nekom tuđem poduzeću. Zato su poduzetnici oni koji pokreću svijet. Mnoge među njima pokreće i strast za profitom. Profit je nužan za opstanak poduzeća. Nema li ga, nema ni razvoja, ni usvajanja novih tehnologija, u tom slučaju će mlađi, gladniji kao konkurencija izbaciti tvoje poduzeće iz igre.
Sad, zašto svi poduzetnici, vlasnici poduzeća, korporacija ne prijeđu u četverodnevni radni tjedan, ako to povećava produktivnost i zadovoljstvo radnika?
Pogotovu zato što pritom oslobađaju oko 20% radnih sati za druge. Ne bi li time u potpunosti iskorijenile nezaposlenost?
Vjerojatno bi.
Kratkoročno.
Ako bi proizvodili 20% više, tko bi to kupovao, ne bi li morali konzumerizam i sve loše popratne stvari povećati za nekoliko puta? Vjerojatno.
Bilo je govora o skraćivanju radnog tjedna u Rusiji. Vidjet ćemo što će od toga biti. Kao i od ovog pokusnog Microsoftovog.

Ha ha
Gost
Ha ha

postoji i četvrti slučaj a to su ekspertni sustavi
tj 100% automatizacija gdje stroj popravlja stroj
nema radnika

NekiGost
Gost
NekiGost

Po meni, stvar je baš u toj nerazumnoj želji za profitom.

Jer u slučaju skraćenog radnog tjedna bi se moglo, ne daj Bože, desiti da radnici imaju vremena za rad na vlastitom imanju i proizvedu nešto za sebe. Ili, gle strahote, mogli bi obaviti više posla doma, vlastitim rukama, umjesto da troše novce za razne Roombe (ili slične uređaje) koji će te poslove obavljati umjesto njih. A možda bi i mogli, zamislite sad to svetogrđe, posvetiti više vremena svojoj obitelji i izgradnji odnosa sa njima.

Sarmat
Gost
Sarmat

Neki gost,
želja za profitom je u stvari želja za životom (lijepim) bez rada. Živiš od profita koji stvara netko drugi, a ti, kapitalist, uživgfaš. Pritom ne mislim na male firmice i njihove vlasnike koji crnče najviše i jedva vežu kraj s krajem već na vlasnike KAPITALA za koje taj kapital radi stvarajući profit.

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik

Svatko tko ima novac na štednji uz kamatu (ok, danas su mizerne ili nepoostojeće, ali dosad nisu bile), svatko tko iznajmljuje prostor živi od tuđeg rada. Ponajviše od tuđeg rada (odnosno isključivo) žive vlasnici banaka koji državama, poslodavcima, radnicima iznajmljuju novac.
Svatko tko je stekao kapital na osnovu rada, ideje je pridonio društvu i ako svoj kapital stavlja u funkciju rada, ako otvara tvornice, radna mjesta i pritom ostvaruje profit, je li to zlo? Bi li bilo bolje da je uzeo svoju ušteđevinu, zaradu i otišao uživati na Bahame?
Ništa nije jednostavno kako se čini na prvi pogled.

Umpah Pah
Gost
Umpah Pah

Tako to treba da ide :
MIC PO MIC !
Do potpunog prestanka postojanja ?

Ha ha
Gost
Ha ha

Umpah Pah
do zlatne milijarde
na ekonomsko uvjetovanom ponašanju

Emiliano Zapata
Gost
Emiliano Zapata

Takvih koji su stekli svojim radom mozes nabrojati na prste u svakoj zemlji, ostali su SVI lopovi ili posteni nasljednici istih lopova koji su u skolama naucili kako oplodili kapital nasljeden od kolonizatora…

Umpah Pah
Gost
Umpah Pah

@Emiliano :
Tako je !
Poduzetnici zaslužuju oduzetnike da se pokradeno vrati narodu !
UKRATKO S MALIM IZNMKAMA

Lucija
Gost
Lucija

Soa
Jedno je pozitivna, a drugo negativna motivacija…
Ovakvi pokusi rađeni su 80-tih, nazivali su se projekti ” job satisfaction”, ili “job enrichment”.
Uglavnom s istim rezultatima kao iz teksta. Bitno povećanje produktivnosti (proizvodnosti).
Ako proizvedeš po istoj cijeni 20% više, možeš sniziti cijenu proizvoda i tako imati prednost pred konkurencijom.
Naravno

dofviuenvewuvncwdicwdicwidcd
Gost
dofviuenvewuvncwdicwdicwidcd

Da bi funkcionirali drugi dan treba nam san za vrijeme kojeg se mozak regenerira i čisti od otpada nekom tekučinom. Da bi onaj koji radi funkcionirao idealno potrebnija su mu tri dana za regeneraciju nego dva ili jedan ili nijedan.

Emiliano Zapata
Gost
Emiliano Zapata

Sad kad kod nas uvedu 4*24h pa ce radni tjedan imati samo 96h…

Kile
Gost
Kile

Japan ispred svih, bravo

POVEZANE VIJESTI

Izbornik