fbpx

Globalni dug na putu da ove godine premaši 250 000 milijardi USD

dolari

Novo izvješće Međunarodnog instituta za financije (IIF) pokazuje da se svjetski dug povećao za 7 500 milijardi dolara u prvih šest mjeseci 2019. godine, te se popeo na rekordnih preko 250 000 milijardi dolara. Povećanje je vođeno pozajmicama u SAD-u i Kini.

IIF je rekao da su “Kina i SAD imali preko 60 posto povećanja. Slično, dug Novih tržišta također je dosegao novi rekord od 71 400 milijardi dolara (220 posto BDP-a). ”

Prema izvješću, rastući dug diljem svijeta predstavlja veliku zabrinutost za investitore i ekonomiste. Uz rekordno niske kamatne stope korporacijama je olakšano posuđivanje više novca.

“Međutim, sa smanjenjem prostora za daljnje ublažavanje novca u mnogim dijelovima svijeta, države s visokim nivoom državnog duga (Italija, Libanon) – kao i one u kojima državni dug brzo raste (Argentina, Brazil, Južna Afrika, Grčka) – možda će se teže okrenuti fiskalnim poticajima “, rekao je IIF.

Financijski institut također je projicirao da će globalni dug države dosegnuti najviše 70 000 milijarde dolara, što je potaknuto visokim porastom američkog saveznog duga.

“Veliki porast globalnog duga u proteklom desetljeću – preko 70 000 milijardi dolara – pokrenule su uglavnom vlade i nefinancijski korporativni sektor (svaki za oko 27 000 milijardi USD). Na zrelim tržištima porast je uglavnom bio dug opće države (porast sa 17 000 milijardi dolara na preko 52 000 milijarde dolara). Međutim, za tržišta u nastajanju najveći dio porasta iznosio je nefinancijski dug poduzeća (porast od 20 000 milijardi dolara do preko 30 000 milijardi dolara). “

0 0
Ocijenite članak
Pretplati se
Obavijest
guest
36 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
skurija
Gost
skurija
11 mjeseci prije

To je samo bezvrijedni papir koji se samo štampa, a taj dug nikada neće ni biti vraćen, pogotovo od USA

Ha ha
Gost
Ha ha
11 mjeseci prije

preneseno:
“U Iranu cijena benzina preko noći skočila sa 2 na 5 USD za 20 litara (1,68 kn/lit !!). Velike demonstracije po ulicama. Šta bi radili da je cijena 10kn/litar kao u Hrvatskoj. ”

cvate šafran u iransko preduzeće

tihobl
Gost
tihobl
11 mjeseci prije

A ljetos su govorili da je dug 286 biliona.
Ko ce vjerovati ekonomistima koji ne vide gresku od 36000 milijardi.

apolo
Gost
apolo
11 mjeseci prije

Tko je dao tolike pare? Kome su duzne drzave? Ako su privatnicima, otkud njima tolika lova za pozajmiti? Zasto Amerika sam ne stampa svoj novac i plasira ga u opticaj , bez da placa kamatu lihvarima? IlI Hrvatska?

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik
11 mjeseci prije

Novac ne stvaraju države, nego centralne banke i komercijalne banke. Centralne banke su uglavnom u privatnom vlasništvu, kao i komercijalne banke. Novac i jedne i druge banke stvaraju ni iz čega. Mali dio ukupnog novca (do 5%) postoji kao novčanice (i tiskaju se kao i novine, doduše na malo boljem papiru ili plastici), a ostatak su brojke na računalu (stanje na računu u banci). Sav taj novac se stvara onog trenutka u kojem se pojavi tražitelj kredita. Čim on stavi potpis na ugovor o kreditu, ni iz čega banka stvara taj novac i ‘prebacuje’ na njegov račun (da bi to banka mogla, mora imati nekakav polog, tj kapital, a taj polog dolazi od kredita centralne banke). S tog računa onda zajmotražitelj sad troši novac, plaća robe i usluge. Isti taj novac već sutradan završava opet u banci (trgovine moraju predati jučerašnji polog na račun), ali se bilježi kao novi polog (na osnovu kojeg banka opet može stvarati novi novac).
Za tu uslugu banke se naplaćuju kroz kamate. Kako pri stvaranju novog novca (kredita) ne stvaraju i novac potreban za otplatu kamata, to se kredit može vratiti tek kad netko novi uzme novi kredit i počne ga trošiti pa tako od novog duga se vraća stari,a ukupni dug povećava.
Kako sad znamo – sav novac koji je u optjecaju je dug. Kako onaj kojeg ima netko na računu, tako i onaj u nečijem džepu pa je odgovor na pitanje komu su to svi dužni najtočniji – svi svima. Tvoj novac je u isto vrijeme nečiji dug. Netko ima štednju u bankama (recimo u Hrvatskoj je ona oko 205 milijarda kuna), a s druge strane je par milijuna ljudi s minusima na računu i u kreditima.
Ukupni dug se s vremenom mora povećavati. Zašto?
Zato što banka novac stvoren ni iz čega nakon povrata kredita poništava, kao da ga nikad nije ni bilo. Ali kamate mora naplatiti. Od čega? Od novog duga kojeg mora uzeti tvrtka, država ili građanin jer u suprotnom nema nikakvog novca u optjecaju.
Zašto države same ne stvaraju svoj novac? Zašto privatnim bankama ne zabrane stvaranje novca?
To je pravo pitanje. I zašto ga ne stvaraju tako da ne bude nečiji dug (to je još bolje pitanje)?
Na to pitanje nemam pametan odgovor. Činjenice (dosadašnja povijest) kaže da u slučaju državne kreacije novca svaka priča završava u hiperinflaciji i neimaštini.
Rijetke su države koje kombiniraju državno i privatno (su)vlasništvo nad bankama (pa i centralnom), a ne pljačkaju vlastite građane hiperinflacijom. Te države su Rusija i Kina. Zato grabe krupnim koracima naprijed u standardu stanovništva i ukupnom bogatstvu društva.

apolo
Gost
apolo
11 mjeseci prije

Mozete li objasniti, zasto ako drzava stampa pare, po pravilu ima hiperinflaciju i na kraju propadne, bankrotira, a kad privatnik ostampa novce i uzme kamatu profitira?

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik
11 mjeseci prije

apolo
U državi koja sama stvara novac, porez samoj državi ne treba, osim kao sredstvo prisile nad ljudima da rade (i primaju plaću u valuti s kojom se naplaćuje porez). Porez u takvim državama jest način na koji se novac uništava. Jasno je – ja kao država tiskam novac, preko državnog proračuna ga distribuiram i ne treba mi novac građana (mogu ga tiskati koliko mi kao državi treba). Kako državom upravljaju političari, oni su skloni uvijek i svugdje stanje prikazivati boljim, nego što jest. Pa tako vole dizati plaće, širiti privilegije, biti blagonakloni prema članovima partije koja vlada i ne naplaćivati porez (ne uništavati novac) povećavajući tako samo količinu novca u državi, ali ne i roba koje se za taj novac mogu kupiti.
Dalji problem je strana valuta i tečaj prema stranoj valuti. Ni jedna država ne može preživjeti bez uvoza, ako ničega drugoga, a ono barem nafte. Za kupnju nafte su potrebni dolari. Do dolara se može izvozom svojih roba. Da bi ih prodao u inozemstvo, onda ta roba mora biti kvalitetna, konkurentna, no kako je okruženje zemalja s kojima trguješ u pravilu od onih u kojima su banke privatne, vjerojatnost da će ti nametnuti carine na robe (i napraviti ih objektivno skupljima) je vrlo izvjesna. Onda moraš s nižim cijenama i zapravo financijski pomagati svoje izvoznike na račun onih koji ne izvoze. Kao država moraš koristiti svaki mogući način za otkup deviza od svojih građana pa im nudiš veću cijenu. Kotačići inflacije su već pokrenuti. A kad krene, teško ju je zaustaviti.
Države koje same stvaraju novac k tomu uvijek i zaborave zabraniti komercijalnim bankama (neovisno o tom jesu li privatne ili državne) stvaranje novog novca te tako gubi kontrolu nad količinom novca u optjecaju, rezultat – inflacija.
Zašto privatnici ne stvaraju hiperinflaciju i zarađuju, a države bankrotiraju?
Vidjeli smo mehanizam za bankrot države, vidjeli smo i mehanizam za stvaranje profita privatnih banaka. razlikuju se u vrsti novca. Bankari stvaraju novac isključivo kao dug i to poznatom klijentu s obaveznim jamstvom u vidu imovine (ili budućeg rada), a država stvara novac kao poklon i dijeli ga.

Ha ha
Gost
Ha ha
11 mjeseci prije

apolo
taj završi u zatvoru na dugo vremena
jer je štamparija u rukama velikih
puuuno velikih igrača

Ha ha
Gost
Ha ha
11 mjeseci prije

ti ko da si čitao komazeca
fiskalni konzervatizam na djelu

Moreno
Member
Moreno
11 mjeseci prije

apolo Doli san pisa odgovore na prva tri pitanja, a odgovor na četvrto tvoje pitanje je zato šta velika većina Amerikanaca misli kako su Federalne Rezerve u federalnom, a ne privatnome vlasništvu, isto tako velika većina Hrvata misli kako je Hrvatska Narodna Banka hrvatska i narodna, a niti je hrvatska niti je narodna nego je pod upravom nepoznatih entiteta . . . da većina ne misli tako nikad ta većina nebi birala političare izdajnike koji služe globalnoj mafiji . . .

Ha ha
Gost
Ha ha
11 mjeseci prije

ima nekoliko samostalnih centralnih banaka
jednu je mao gadafi
drugu assad
treću onaj mali bucko iz s.koreje
više se ne mogu sjetiti
nepoznati entitet je londonski ctiy
on je financijski centar svijeta

Lurker
Gost
Lurker
11 mjeseci prije

Koliko je to posto od globalnog proizvoda?

Tink
Gost
Tink
11 mjeseci prije

Globalni proizvod je oko 70 biliona

Mercury
Gost
Mercury
11 mjeseci prije

@ Tink

80.000 milijardi dolara

tihobl
Gost
tihobl
11 mjeseci prije

Zavisi sta ti je proizvod i da li racunas bankarske proizvode.

Mercury
Gost
Mercury
11 mjeseci prije

@ tihobil

Računaju se. Samo što, primjerice, najveće financijsko tržište, US, je u svome BDP-u zauzimalo samo 7,4% (2018). Ako te to nije iznenadilo, onda ćete iznenaditi da nekretnine čine 12,5% BDP-a (to je bio zadnji balon)…

Tebe, kao i sve nas muče baloni, a za to u BDP-u nema direktnog prikaza.

Ivo
Gost
Ivo
11 mjeseci prije

Kakve gluposti s brojkama, čija je jedina svrha održanje lihvarsko-robovlasničkog poretka. 99,9% ovog duga se uredno može otpisati unutar par dana, eliminacijom do najviše 200 top lihvara, skupa s njihovim nakotom. Nakon toga uvesti smrtnu kaznu za lihvu, kako bi se spriječilo ponovno rađanje zla.

Sparkling
Gost
Sparkling
11 mjeseci prije

Ivo
Netko je na ovom portalu od komentatora napisao da ako u budučnosti bude se nešto promijenilo (na bolje naravno) treba uvesti u ustav svake zemlje: “da pojedinac nesmije posjedovati više od 1 Miljun $” Ima u tom razmišljanju nešto. Ili je to samo utopija. Pitam se?

Ivo
Gost
Ivo
11 mjeseci prije

Sparkling, nedovoljno precizno. U ustavu treba stajati da niti jedan pojedinac može posjedovati 10 puta više od najsiromašnijeg, niti mu godišnji prihodi mogu biti 10 puta veći od minimalne plaće. Problem riješen zauvijek, uz uvažavanje činjenice da smo svi malo različiti.

samo tako
Gost
samo tako
11 mjeseci prije

@ivo
Da je godišnji prihod min:max omjera 1:10 je dovoljno.
Ako bi se stavilo sidro u odnosu na najsiromašnijeg člana društva, znači onog bez prihoda, rezultat bi bio siromašno društvo

Ivo
Gost
Ivo
11 mjeseci prije

Apsolutno netoč o. Kompletno društvo bi se pokršilo da i najsiromašniji živi pristojno, jer bi time i sebi pomagali. Sistem nema greške.

ppp
Gost
ppp
11 mjeseci prije

Ivo@totalna besmislica od takvog utopijskog sistema.. zašto netko tko radi 10 puta više i 10 puta teži posao ne bi i zaradio 10 puta više.. za razliku od nekog lezilebovića poput ovih naših svilenih u Saboru..

Direktor
Gost
Direktor
11 mjeseci prije

ppp, hajde ne budi lijen, pokušaj u svojoj okolini naći nekoga tko je bio u Saboru prije 1990. bila su dva Doma, znači dovoljno zastupnika, pitaj ih kakve su Saborske plaće imali i mirovine, naravno.

Moreno
Member
Moreno
11 mjeseci prije

Ivo A ništa od toga . . . velika većina duga se nemože otpisat iz jednostavnoga razloga šta je svaki dug nečija imovina. Bi li ti prista ostat bez dila mirovine za koju si cili život plaća da bi tamo nekome bija otpisan kredit za stan . . . sami smo dopustili da nas lihvari zadužuju, a da nakon šta pokupe maržu, ti dug uredno prodaju nekome drugome.
Tako je npr i sa državnim obveznicama, velike banke otkupe obveznice države, uzmu maržu, i te obveznice npr prodaju drugoj državi ili nekome fondu . . . tako imamo situaciju kako je i npr Grčka vlasnica hrvatskih obveznica odnosno duga . . . Hrvatska dužna Grčkoj, a da to neznaš npr ni ti ni većina Hrvata i većina Gregosa . . . tako se to radi . . . a oni koji su vrhnje pokupili nalaze se u dubokoj ladovini i smiju nan se, i nama i Gregosima . . .

Zax
Gost
Zax
11 mjeseci prije

Dug nije nicija imovina. Bar ne u klasicnom smislu. Dug je necija investicija. A investicije ne vracaju uvijek ulozeno uz zaradu. Da bi takav sustav funkcionirao potreban je beskonacan rast. Sto je nemoguce. Dvije su mogucnosti. Priznanje da se dugovi ne mogu vracati te otpis istih. Ili masovno stanpanje novca da bi se dugovi mogli vracati a sistem prividno odrzao. U biti masovnim stampanjem novca se ublazava slom koji je neizbjezan. Novac gubi vrijednost te time i dugovi realno padaju. Ili sporije rastu

Moreno
Member
Moreno
11 mjeseci prije

Zax Svaka investicija ima titular vlasništva i samim tim je imovina . . . investicija može bit auto pa je vlasništvo upisano u prometnoj dozvoli, investicija može bit stan pa je vlasništvo upisano u zemljišnim knjigama, vlasništvo dionica u depozitarnoj agenciji, obveznice u knjizi obveznica . . . a jasno je kako za održavat Ponzi shemu tribaju novi ulagači . . . čim ih ponestane shema se ruši . . .

Lucija
Gost
Lucija
11 mjeseci prije

Zax
Ma naravno da nije. Ta se perverzna logika nameće kroz medije…od isti onih koji izdaju novce…
Pa bi oni of posla izdavanja jeftinog papira (a čak ni to, dovoljno je otvoriti potraživanje)…trebali postati vlasnivi svakog komada zemlje, svake kuće…cijele planete.
U ovim raspravama većina se sjetk kamata i rasta, ali zaboravlja – inflaciju.

samo tako
Gost
samo tako
11 mjeseci prije

I da je sto puta veči, ništa se bitnog ne bi promjenilo osim fiktivne brojke koja če i dalje rasti

Kile
Gost
Kile
11 mjeseci prije

Totalno nebitno, to je čista izmišljotina i kao takva nikad neće biti vraćena

Nedim
Gost
Nedim
11 mjeseci prije

250 000 milijardi. Planeta zemlja duzna. Kome, vanzemaljcima.

Tink
Gost
Tink
11 mjeseci prije

Svi smo duzni lihvarima, vrlo je jednostavno

Moreno
Member
Moreno
11 mjeseci prije

Iznenađujuće je kako velika većina nema pojma kako funkcionira globalni monetarno financijski sustav, a žalosno je to šta velika većina od te većine niti ne pokušava shvatit nego bi svi tili gotova rješenja . . . ono ka da oćeš da neko drugi umisto tebe ide pisat pismeni iz matematike . . .

Bosanac
Gost
Bosanac
11 mjeseci prije

Ako se gleda rentabilnost..najrentabilnije je LIkvi-detrdzent…ove najvece investitore..i dug se smanji bez da se stampa novi novac, kako se zrtvuje 150.000 iracke dijece pa kazu cilj opravdava sredstva…tako se moze i i na drugoj strani …. sve u interesu covjecanstva

Emiliano Zapata
Gost
Emiliano Zapata
11 mjeseci prije

Kome duzni? Stamparima u FEDu koji stampaju kad pozele!??Hahahaha

Farree
Gost
Farree
11 mjeseci prije

Haj da vam objasnim. “Pojam “globalni dug” je zapravo od početka pogrešan. Globalni dug Planete Zemlje je 0, jer ne postoje Marsijanci, kojima bi se on dugovao. “Dug” o kojem se ovdje prića, nije globalni dug, nego globalno “Bogatstvo”. On je zapravo mjera porobljavanja siromašnih koji eto “duguju” onima bogatima čije je bogatstvo bazirano na tom dugu.

Novac (dug) je zapravo zahtijev na Bruto Produkt (sumu svih usluga i proizvoda) planeta. Ako se zna da je BNP zemlje nekih 40 Biliuna $, a ovaj “dug” 250 Biliuna (bez derivata), onda se vidi da je većina tog novca zapravo lažna

mile
Gost
mile
11 mjeseci prije

Ako netko duguje onda netko drugi potražuje. A nigdje ne piše to to potražje, i sa kojim kamatama.

POVEZANE VIJESTI

Izbornik
36
0
()
x