fbpx

Iran pod sankcijama gradi 200 velikih brodova – A gdje je nestala hrvatska brodogradnja?

Iran Harsin

Iako pod američkim sankcijama, Iran najavljuje kako planira uložiti oko 300 milijuna eura u izgradnju 200 velikih teretnih brodova kojima će se služiti da bi se suprotstavio američkim kaznenim mjerama, embargu, zabranama i sankcijama.

“Definirali smo cilj izgradnje 200 teretnih brodova kao dio razvojnog plana pomorske industrije. U to će se područje uložiti oko 300 milijuna eura”, rekao je iranski ministar industrije, rudarstva i trgovine, Moli Rahmani.

U izjavama danim u četvrtak novinarima u gradu Bushehr u južnom Iranu, Rahmani je rekao da se aktivnost brodogradilišta južne i sjeverne obale Islamske Republike povećala od prošle godine, upravo od kada su SAD Iranu ponovno nametnule teške sankcije.

Iranski ministar je također istaknuo da je u prošlosti 90% iranskih brodova bilo poslano u obalne zemlje Perzijskog zaljeva na popravke i za nadogradnju usluga. Međutim, dodao je, trenutno se više od 80 posto tih brodova popravlja unutar zemlje, što je gotovo stopostotna zamjena negativnog trenda davanja novca inozemnim partnerima.

“Naši brodovi više ne plove u inozemstvo radi popravaka i restauracija”, rekao je i dodao kako zemlja na ovom području postiže samodostatnost.

Napori Irana u restrukturiranju brodogradnje odvijaju se u vrijeme kada je Islamska Republika pod ogromnim ekonomskim pritiscima američke vlade, koji su se pojačali nakon jednostranog izlaska Washingtona iz nuklearnog sporazuma.

Sa svoje strane, iranske vlasti ističu da je su antiiranski embargo Washingtona daleko od toga da može baciti na koljena Teheranu i gurnuti zemlju u samoovisnost.

“Sankcije ne ometaju naš napredak, čak su stvorile prostor da se usredotočimo na svoje mogućnosti”, za kraj je dodao ministar Moli Rahmani.

Kao što smo ranije naglasili, malo tko od čitatelja prati vijesti iz ekonomije iz Irana, ali je tamo primjetan trend kao u Rusiji o d 2014. sa zemlja, vlast i narod, pod vanjskim pritiskom sve više usredotočuju na vlastite mogućnosti, traže i dobivaju pomoć od globalnih i regionalnih sila poput Rusije i Kine, što dovodi do procvata svih grana realnog sektora. Istina, negdje postoje poteškoće, ali više u kašnjenju, nego nerealizacijom određenih projekata.

Na primjer, ovo su udarne vijesti samo ovog tjedna iz iranske ekonomije. U Iranu je od početka godine obnovljeno 600 malih i srednjih poduzeća, što znači da država daje velike slobode malom i srednjem privatnom poduzetništvu, jednom od najvažnijih sektora svake ekonomije.

Iran je za pola godine proizveo 23,26 milijuna tona poluproizvoda i gotovih proizvoda od domaćeg čelika i povećava izvoz ovih proizvoda, što je očekivano upravo zbog američkih carina gotovo cijelom svijetu na čelik i aluminij.

Krajem listopada započet će izgradnja drugog bloka NE Bushehr, nova petrokemijska postrojenja Hegmataneh će u rad biti puštena u proljeće 2020.

Američko državno ministarstvo je Iraku moralo odobriti još jedan moratorij na sankcije protiv Irana, što dovodi do isprepletenosti energetskog sektora dvije zemlje i trgovinske razmjene koju će biti teško raskinuti.

Iranska kompanija Petropars, koja je zamijenila kineski CNPC na bloku 11 polja Južni Pars, započela je proizvodnju plina na platformi SPD 9 polja istog ležišta. Teheran se odlučio dati prednost izvozu ukapljenog plina, više nego plinovodnom.

Ove je informacije lako provjeriti i podaci su dostupni na internetu, kao i fotografije i snimke spomenutih poduzeća i velikih pogona, od energetskog sektora do brodogradilišta i malih i srednjih poduzeća. I sve to pod teškim pritiskom američkih sankcija, prije svega na sustave naplate koje prate provokacije s oduzimanjem tankera i izravni napadi na interese Islamske Republike.

Sada bi mogli završiti članak ovdje, jer se nema što dodati. Međutim, logično pitanje koje se nameće svakome od nas, ili bi barem, tako trebali biti, je kako je moguće da Hrvatska u uvjetima koje uživa s članstvom u Europskoj uniji, te resursima, prirodnim i ljudskih, ne uspijeva pokrenuti baš ništa i sve što imamo su „nevjerojatno dobre statistike“ ministarstva financija. Možda bi, umjesto škola za ekonomiju u Sjedinjenim Državama i po Europi naše ekonomiste trebalo poslati na usavršavanje u Iran. Netko će reći da se u nas živi bolje i da imamo bolji standard, što je na papiru možda i točno, ali nam nedostaju nada i perspektiva u bolju budućnost, što je puno važnije od statistika koje nam, redovito predstavljaju vlada i ministri. No, to je druga tema koju prepuštamo čitateljima, koji će uz malo logike u komentarima lako dodati ono što nedostaje ovom članku.

0 0 vote
Ocijenite članak
Pretplati se
Obavijest
guest
99 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
1 godina prije

Baš se pitam, i to 16 zemlja po brodogradnji u svijetu, doduše u SFRJ, ali su sva bila u SRH, ako je što bilo u Crnoj Gori, ne znam. Iran pod sankcijama gazi sve. pa mi bi pod sankcijama živjeli samo od pomoći caritasa s ovim političarima.

Majk Majers
Gost
Majk Majers
1 godina prije

Mi i jesmo pod sankcijama, još od 91-e

Busola
Gost
Busola
1 godina prije

80-tih je Jugoslavija bila većim dijelom treća zemlja po proizvodnji brodova… Ah ta zla vremena…

Nije cilj Zapada da ovdje caruje znanje i proizvodnja.

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
1 godina prije
Reply to  Busola

Treća?????? Ajme meni, još gore onda…..

denis
Gost
denis
1 godina prije

Hrvatskoj brodogranja kao ni bilo kakva druga proizvodnja ne treba. Mi smo se opredijelili za Hrvatsku kao jedan veliki trgocentar. Kaj vrijedi da gradimo brodove kad ih tak i tak ne bi smjeli graditi za Iran.

Mak
Gost
Mak
1 godina prije

Hr proizvodnja je propala, propašću Jugoslavije! Poskupio čelik i drvo iz Srbije i BiH! Poyyy

samo tako
Gost
samo tako
1 godina prije

A gdje je nestala naša trgovačaka flota, puno prije od brodogradnje ?
HDZ/SDP/HNS/IDS/……… krepane i jos uvijek žive razarujuče društvene rak rane
Ne krije li se tu možda odgovori ?

mars
Gost
mars
1 godina prije
Reply to  samo tako

@ samo tako – imali su oni puno ljepsi naziv za to – REFORME. To je danas strucni naziv za brutalno pljackanje i otimanje od vlastitih gradjana, te njihovo ekonomsko i svako drugo razvlascivanje.

samo tako
Gost
samo tako
1 godina prije
Reply to  mars

@mars
Svakako, puno naziva može prekriti istinski pojam

Sparkling
Gost
Sparkling
1 godina prije
Reply to  samo tako

Kad si na slobodnom tržištu i ako neznaš lobirati (podmazati) da bi dobio teret, a onda i taj isti teret u ugovoreno vrijeme isporučiti – ispadaš iz igre i brod ti stoji na sidru i gomila gubitke. Znam da je bilo i onih drugih (drpi dok je vrime) stvari ali bila bi preduga tema za sve opisati.

Red Dog
Gost
Red Dog
1 godina prije

I Kuba, pod sankcijama od nastanka, ima najbolje zdravstvo na svetu.
Ono kad zrtve preticu predatore. Predator je slab.
Sad mu treba zadati udarac. Sad 🙂

Ad astra
Gost
Ad astra
1 godina prije
Reply to  Red Dog

Red Dog, da li se šališ ilito stvarno misliš?

Red Dog
Gost
Red Dog
1 godina prije
Reply to  Ad astra

Kuba ima najbolje zdravstvo.
http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/491/zdravlje/3703861/besplatno-zdravstvo-lekovi-vakcine–kako-je-kuba-prestigla-sad.html?fbclid=IwAR1ecVAEz8RomgjHt7QspAq1ZCsJbBFx–HvY5JSwkbPHTYk2uYnSbaaSuw
I mislim ozbiljno da ih treba dokrajciti, ne ratom ili nuklearnim udarima, vec dokrajcivanjem dolara. Ne dati im da se oporave vise.
To je toliko ludo da su opasni i za sebe i za svet. Ludost je dokazna van svake razumne sumnje.

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
1 godina prije
Reply to  Red Dog

Npr, Kuba ima bolji interferon za hepatitis C od bilo koje verzije na zapadu, ali La Roche, Novartis, Pflzer i drugi su u WHO spriječili da dobije licencu za izvoz. To je ogroman novac, stotine milijardi dolara, a čistog profita na desetke milijardi. VMA u Havani je napravila oralni pegilirani interferon bez kontraindikacija učinkovitosti 99,99% Mislim da im je jedan od par tisuća liječenih nakon kratke kure od dva tjedna ostao pozitivan.

Ad astra
Gost
Ad astra
1 godina prije
Reply to  Red Dog

Red Dog, link ti je stvarnofenomenalan. Daj malo razmisli o tome što pišeš. Da li si ikada bio na Kubi? Ako ti se pruži prilika odi. Ništa strašno, odi popraviti zub. Poslije ću te pitati o impresijama. Poslije to isto napravi u US. Na Kubi je besplatno, a u US ćeš platiti. Za treći posjet zubaru sam izaberi jednu od te dvije države. A što misliš kakvo mišljenje o tvojoj državi imaju neki susjedi? Međunarodni odnosi se studiraju, a ljudi bez odgovarajućeg obrazovanja ne mogu dobro razumijeti komplicirane odnose u njima. Emocije, srčanost, ponos nisu poželjne u međunarodnim odnosima. Ulog je vrlo velik. Mudrost je važna vrlina. Međunarodni odnosi su isprepleteni vezama. Kidanjem jedne možeš očekivati domino efekt. Pisao bi ti i dalje ali bolje bi bilo da probaš s čitanjem knjiga.

Mucke
Gost
Mucke
1 godina prije
Reply to  Ad astra

Ne znam kako je na Kubi ali hajde ti otidji tri ili cetiri puta u zubara u SAD pa nam prilozi racun i tvoje impresije,tek da vidimo koliko mjeseci prosjecni hrvatski radnik treba odraditi da bi otplatio te posjete americkom zubaru.
Uostalom zubari kod nas su se poceli opasno priblizavat cijenama prema americi pa je nasa lokalna”socijalisticka klatez”” primorana na zubarski turizam po Srbiji , BiH i Madjarskoj.

Ad astra
Gost
Ad astra
1 godina prije
Reply to  Mucke

Mucke, ja održavam higijenu usta tako da mi usluge zubara ne trebaju, a što se tiče cijena, primjerene primanjima u US. Ali poznam ljude koji imaju jako dobro iskustvo s američkim zdravstvom.

Mucke
Gost
Mucke
1 godina prije
Reply to  Ad astra

Evo ja poznam jednog koji ima lose iskustvo sa americkim zdravstvom(sto se tice cijena),sebe.

VasilisaPremudra
Member
Famed Member
VasilisaPremudra
1 godina prije
Reply to  Ad astra

@ Ad astra

Koja bi bila preporuka oboljelima od npr. psorijaze?

Osim sto je na Kubi besplatna, jedino tamo i je dostupna – jedina zasada efikasna terapija. Naprimjer.

#Kuba definitivno ima najbolje zdravstvo na svijetu, to nije tajna.@ Laki Topalovic

Potpisujem.

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
1 godina prije
Reply to  Ad astra

Kuba definitivno ima najbolje zdravstvo na svijetu, to nije tajna.

Ad astra
Gost
Ad astra
1 godina prije

Zaboravio si spomenuti cigare i rum.

samo tako
Gost
samo tako
1 godina prije

SRH>Šušmanija> Hrvatistan,… sve < od 30 godina
To se zove pretvorba !!

octopus
Member
Famed Member
octopus
1 godina prije

Kad u vrijednosti dijelova broda imaš 90% uvoznih komponenti – onda ne zaslužuješ imati brodogradnju.

samo tako
Gost
samo tako
1 godina prije
Reply to  octopus

@octopus
Do uništenja prateče indusrtije toga nije bilo. Npr. i brodska elisa se proizvodla doma, i motori, generatori…
Da li je moguče i sa 90% uvoznih komponenti opstati na tržištu ? Ne znam, ovisi o novostvorenoj vrijednosti

Splitexpres
Gost
Splitexpres
1 godina prije
Reply to  samo tako

Baš elisu nismo mogli usvojiti jer je to malo veća nauka,ali redom limovi Skopje i Jesenice,kotlovi Tpk Zagreb,pomoćni motori Jugoturbina Karlovac,generatori Končar Zagreb,hidraulika Prva petoletka Trstenik cca 70%???

Čoban
Gost
Čoban
1 godina prije

Velika je razlika u okolnostima.U Hrvatsku dolazi silom jeftinija (konkurentnija roba),osvaja nas roba koja je kvalitetnija ,a jeftinija,kod nas mnisu sankcije ,da nas natjeraju na rad,nas tjeraju u bankrot tuđom robom.Zašto bi netko platio moje janje više od onoga iz Australije koje je zamrznuto nekoliko mjeseci ,ali je jeftinije.

samo tako
Gost
samo tako
1 godina prije
Reply to  Čoban

A zašto tvoje janje treba biti skuplje od onog transpotiranog u ledu s druge strane svijeta ?
Jede li skuplu hranu, pije samo skupa piča… ?

octopus
Member
Famed Member
octopus
1 godina prije
Reply to  Čoban

Hehehe, zato što tvoje janje dok dođe do mene prođe 2-3 “ruke” sa maržom od 100%, a ono iz Australije jednu ruku sa maržom 20%. Zašto bih ja plaćao na placu mandarine 10 kn, kad znam da je proizvođač dobio 1,5 kn, a na razliku nigdje nije obračunat porez na dobit? A na španjolsku imam maržu 20% + svi mogući nameti i inspekcije, a sigurno je manje prskana od neretvanske……
I nema tu nikakve “sile”. Samo zamisli da imaš vele/malo prodaju i da izlaziš na tržište od koga bi kupovao robu….

Siniša
Gost
Siniša
1 godina prije
Reply to  octopus

Zbog te zelenaške marže…kod nas ni to iz Australije nije jeftinije.
Elem…kupujte domaće, od seljaka.

Splitexpres
Gost
Splitexpres
1 godina prije

Ima i druga strana medalje,imali smo ugovor sa iranskom državnom kompanijom za ribarenje o gradnji brodogradilišta i ribarske flote 35 brodova na Kaspijskim jezeru!Sef projekta je trebao u utorak sa suprugom na tri godine u Teheran ali u četvrtak krene hrvatsko muslimanski rat i sve veze trenutno prekinute?Po ugovoru je Iran trebao deponirati kod naše poslovne banke 55mil US$, a sami Cash flow je nosio vise od 5mil US$,izabrali smo drugu stranu koja nam daje samo trećerazredne poslove,koji ne samo da ne nose dovoljno novaca nego gubimo inženjerski kadar,tako da već sada ne možemo napraviti ni jedan zahtjevniji objekt,čak kada bi ga i dobili po ugovoru?

Majk Majers
Gost
Majk Majers
1 godina prije
Reply to  Splitexpres

Debeljak se falija kako je Brodosplit napravija jedrilicu. Ka da se Mercedes fali napravljenom felgom. Sramota, al tu smo došli

Mikojan
Gost
Mikojan
1 godina prije
Reply to  Splitexpres

@Splitexpres, pa sjetimo se samo posla remonta nekih Iranskih vojnih patrolnih čamaca, nešto, svi su skočili na zadnje noge vrišteči da je Iran pod sankcijama i da mi želimo ući u NATO (tko to mi??) te ne smijemo raditi za Iran. Odbili smo ih, remont je uredno napravila Francuska i naplatila, naravno. Bravo naši, HDZ i SDP razlike nema, treća opcija je samo revolucija.

Splitexpres
Gost
Splitexpres
1 godina prije
Reply to  Mikojan

U splitskom škveru navoz br5 ili specijalna je sam zarađivao vise od škvera ali nije ulazio u bilancu, početkom ’80 pun škver brodova a u kantunu dvije fregate,jedna za Irak a druga za Indoneziju vrijede vise od svih brodova u škveru zajedno?Mozda je i to dodatni razlog zbog kojeg je Juga morala pasti?JNA je imala suficit 2 mld US$ godišnje zahvaljujući izvozu oružja?

Sparkling
Gost
Sparkling
1 godina prije

300 miljuna eura?? Nešto ste pobrkali, koliko je meni poznato jedan srednji moderan tanker od 150-200 tisuča tona nosivosti na tržištu danas košta između 60-80 mil. dolara. A to je 5 brodova. Malo za pojam Irana.
Ne želim ulazit u polemiku HR brodogradnje. Nekad su Koreanci dolazili učit kako se gradi brod a danas je Korejska brodogradnja svemirski brod naspram HR brodogradnje. Samo jednu stvar imajte na umu da Koreanci proizvedu 70-80% sve opreme koja se ugradi u brod. Pametnom dosta i ne pričajte više o HR brodogradnji.
LP

tihobl
Gost
tihobl
1 godina prije
Reply to  Sparkling

Koja HR brodogranja. To nepostoji i nije nikad postojalo.
Bila je jugoslovenska brodogradnja, ali je nestala sa Jugoslavijom.

Ovo svojatanje me podsjeca na Radovana Karadzica koji je svim mjestima dodavao prefiks srpski ili srpska.

tedi
Gost
tedi
1 godina prije
Reply to  tihobl

Kao i Hrvatska;Hrvatski kruh,hrv.tepih, hrvatsk……..

evinfruqwefucqwuedcuweudcnwudscw
Gost
evinfruqwefucqwuedcuweudcnwudscw
1 godina prije
Reply to  tihobl

Zlonamjeran si, to je isto kad bi rekao da je Crvena Zastava bila jugoslavencka ili Gorenje, ima nešto i u teritoriju gdje se nalaze tvornice.

Spacevoodoo
Gost
Spacevoodoo
1 godina prije
Reply to  tihobl

tihobl  Besmisleno je sad pričat jeli jugoslavenska brodogradnja bila
hrvatska ili je hrvatska brodogradnja bila jugoslavenska.

Evo pogledaj jedan video / Champion Pula, izgrađen u 3.Maj, Rijeka, 2006
godine;

https://www.youtube.com/watch?v=LwKXfc_a4Ag

A stvari oko cjene tankera stoje upravo onako kako je u komentaru od
Sparkling napisano.

tihobl
Gost
tihobl
1 godina prije
Reply to  Spacevoodoo

U pravo su, besmisleno je pricati. Brodogradnja je unistena da hrvate ne podsjeca na proslu drzavu. Umjesto ruznog brodogradilista u kojem se zaposljavaju stokakvi bosanci izgradice se zgrade sa lijepim apartmanima.

Zadranin
Gost
Zadranin
1 godina prije
Reply to  Sparkling

@Sparkling

Računaj da Iran ima vlastitu proizvodnju čelika/sirovina/brodskih komponenti, te da kod njih nije ista cijena rada kao i recimo kod nas. Nije plaća iranskom variocu 4000-5000 kuna kao i u Hrvatistanu.

Zato su im cijene mnogo niže.

Kutija aspirina na Kubi dođe 5-10 dolara, a u amerokenjistanu 100 dolara.. A ista stvar.

Eto ga. 😀

P***!

Siniša
Gost
Siniša
1 godina prije
Reply to  Zadranin

Da..ali i kod nas je pre bilo sve jeftinije, i pre rata i nešto godina posle rata;takođe dugo posle rata svi smo imali fabrike za sve i svašta.

Sparkling
Gost
Sparkling
1 godina prije
Reply to  Zadranin

@Zadranin
A recite Vi meni kako to da je u Koreji prosječna plača jednom variocu oko 3000$ a naprave brod kvalitetnije i jeftinije nego u Croatistanu?

radoznali
Gost
radoznali
1 godina prije
Reply to  Sparkling

Korejci su školovani, ne kupuju diplome, kad rade onda rade, koriste moderniju tehnologiju,…ukratko

Sparkling
Gost
Sparkling
1 godina prije
Reply to  Zadranin

@Zadranin
Nije danas problem napraviti brod. (gas tanker je nešto drugo) Problem je u tome da je taj brod s svojom posadom sam na moru. I nema neke velike pomoči na sred oceana. Hoču reči da ako se netko upusti u gradnju onda to treba biti napravljeno kako treba i posada mora biti osposobljena za tu vrstu broda. Propisi su strogi pogotovo za zapaljive terete. Neki nedostaci ne dozvoljavaju uplovljavanje u luke. I zbog toga brod nije (kvalitetan) tako jednostavno napravit.
Evo dat ču Vam jedan primjer iz 3Maja sredinom devedesetih kad su inžinjeri koji su radili na izradi osovinskog voda napustili brodogradilište i otišli trbuhom za kruhom, nastala je panika i nisu mogli dovršit brod. Takvo iskustvo se ne stiče u školi nego direktno na radu u brodogradilištu. I zato jednom kad zatvoriš škver trebaju godine da bi opet naučio (od nekog tko zna) kako se radi brod.
LP

Zadranin
Gost
Zadranin
1 godina prije
Reply to  Sparkling

@Sparkling

Ma kužim ja sve to što govoriš, i je, ako se pravi nešto takvo, onda nećeš sigurno stavljati vide i matice od 5 kn.. nego puno skuplje, kvalitetnije i dugotrajnije.

Pravim namještaj, pa radije stavim 100 kn skuplju ladicu mušteriji, jer će joj ta trajati bar deset godina.. nego neku jeftiniju ko ovi iz Lesnine itd. pa im ladica sljedeće godine ispadne, pukne i slično.

Ali opet, Iran gradi svojim materijalom, svojim domaćim snagama/ radnicima (koji valjda znaju svoj posao?! 😀) i, rade te brodove za sebe.. znači, nema prenapuhavanja cijena, nema dodatnog poreza pošto se proizvodi za državu, nema vijaka i matica od 2400$/komad ko u US mornarici, wc školjki od 650$/komad, 430$ za jedan običan metar, 74000$ za jedne aluminijske ljestve/skale itd.

Iran bit će ima svoju računicu i to ti je to.

Koliko je koštao onaj Bandićev famozni wc u Zagrebu? Mislim da je bilo negdje oko 11000 eura po kvadratu.. eto toliko o cijenama.

Radoznali
Gost
Radoznali
1 godina prije
Reply to  Zadranin

skračeno: Iran gradi ono što mu treba. I u tome nema ono poznatog “businessa” u businessu. Kao kod nas.

posefvqwerbcqewfcqweifwie
Gost
posefvqwerbcqewfcqweifwie
1 godina prije
Reply to  Zadranin

Čuo sam prije jedno 40 godina za neakav test koji su napravili kauboji u Bos. Gradiški u tvornici namještaja, uzeli stolac i zafrljacili ga od zid, raspao se sav, nije bilo izvoza hehehe.

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
1 godina prije
Reply to  Zadranin

Na Kubi se ne plaćaju lijekovi, dakle ne dođe ništa, a što je Aspirin, go klinac, acetosalicilna kiselina, Acisal stari u nas

stella artois
Gost
stella artois
1 godina prije
Reply to  Zadranin

Kutija aspirina. u amerikenjistanu je sedam dolara eto ga

Zadranin
Gost
Zadranin
1 godina prije
Reply to  stella artois

@stella artois

Je, sedam dolara danas.. a do 2008., kada ih je dokumentarac o Kubi, “Sicko” od Moora posramio.. koštala je oko 100 dolara.

Stvar je u tome, da neke zemlje i kompanije prenapušu cijene i nekoliko puta, samo da mogu zaraditi brdo novaca dok mogu.. ili dok neko drugi ne ponudi nižu cijenu ili javno ukaže na ogromnu razliku u cijeni istog proizvoda/usluge kod nekog drugog.

Kapitalizam.. 😀

P***!

Splitexpres
Gost
Splitexpres
1 godina prije
Reply to  Sparkling

Jugoslavija je imala cca 70% broda domaćeg porijekla,a sva su brodogradilišta bila u Hrvatskoj,samo manje remontno u Bijeloj u Boki Kotorskoj?Kinezi su u ’70 naručili 18 manjih brodova ali su ih rastegli u šest godina i to po šest u svako od tri velika škvera,a mijenjali su inspektore svaka tri mjeseca?Mozemo slobodno reci da smo ih naučili graditi brodove?

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
1 godina prije
Reply to  Sparkling

Čini se su tu u igri prevođenja billion trillion europski američki ruski, ruski trilijun je kaoamerički, npr. nemaju bilijun. To bi trebalo ići izravno na fars, al ga jbi, da prostiš

evinfruqwefucqwuedcuweudcnwudscw
Gost
evinfruqwefucqwuedcuweudcnwudscw
1 godina prije
Reply to  Sparkling

Korejci su motore naučili od danaca, zaboravio sam kako se zvala firma.

Splitexpres
Gost
Splitexpres
1 godina prije

Burmeister&Wein ali po njihovoj licenci je radio motore i Uljanik,u međuvremenu ih je kupio MAN?

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik
1 godina prije

Nesumnjivo se Iran morao okrenuti vlastitim snagama i vlastitoj pameti u u neprijateljskom okruženju američkih sankcija. Neki rezultati će vjerojatno biti dobri, neki će tehnološki biti manjkavi. Relativno lako je doći do materijala, sirovina, teže je doći do znanja. Mnogi Srbi će se sjetiti sankcija protiv Srbije 1999 kad u cijeloj državi nije bilo nafte na pumpama. Ljudi su se snalazili i preko Dunava prebacivali brodovima naftu i prodavali po ulicama. Sankcije imaju potencijala da razore društvo, ako ono nema samosvijesti i unutarnje snage za obranu.
Hrvatska je ipak jedna druga priča.

Još uvijek smo ‘tranzicijska’ zemlja na putu ni iz čega u ništa. Zato i stojimo na mjestu.
Usporedba s Iranom nema smisla. Hrvatska nije poput Irana jedna od zemalja s najvećim rezervama nafte na svijetu, Hrvatska nema 82 milijuna stanovnika, nego jedva 3,5 milijuna. U zemlji s 3,5 milijuna ljudi unutarnje tržište je premalo za ozbiljniju industriju, a kao članica EU nismo još uspjeli privući neke ozbiljnije investicije. S obzirom na razinu bruto plaća, na veličinu javnog sektora, njegovu učinkovitost, teško da ćemo i u budućim vremenima krenuti u ozbiljnu industrijsku proizvodnju.
Brodogradnja je priča za sebe. Bez vlastitog čelika (najveći dobavljač čelika za brodove je bila Željezara iz Skoplja), s fiksnim i davno precijenjenim tečajem kune, uz novonastalu konkurenciju jeftinijih kineskih i južnokorejskih brodogradilišta, uz propast domaćih brodara, uz zabranu državnog subvencioniranja – brodogradnja u ovakvom obimu (Uljanik, Treći maj) nije mogla opstati.

Po nekim izračunima je Hrvatska u brodogradnju u proteklih 20-ak godina uložila oko 4 milijarde eura (u poljoprivredu u zadnjih 10 godina oko 9 milijarda eura s tim da je svake godine poljoprivredna proizvodnja manja, a uvoz veći), a ona završila krahom.
Tamo gdje se vrte gomile državnog novca (a znamo da takav ne postoji jer je država klijent na šalteru banke poput nas i da je sav njen novac onaj kojeg je porezima uzela građanima ili zadužila u bankama, a teret duga i kamata prevalila opet na građane), vrte se i gomile kriminala i kriminalaca.

Godinama su brodogradilišta isplaćivala plaće zaposlenicima na račun državnih garancija za gradnju novonaručenog broda. Trik je išao ovako – of shore firma koju je registrirao neki domaći (ili direktor brodogradilišta) lik bi naručila brod u vrijednosti od 100 milijuna eura,a onda bi uprava otišla kod Vlade RH s tom narudžbom i tražila državnu garanciju. Kad bi je dobili, onda ravno u banku i u tom iznosu dignuti kredit. Niti bi brod gradili, niti je bio naručen, ali su oni došli do para. Dio se dijelio između sebe, dio između njih, dio na plaće. Onda bi ona of shore firma otkazala ugovor o gradnji, banka bi se naplatila od države (tamo negdje pred Božić je Vlada RH platila oko 4 mlrd kuna za dio tih garancija).
Brodogradilišta su ugovarala gradnju brodova s unaprijed uključenim gubitkom. Prodali bi ga za manje, nego su imali troškova. Ludo.
Taj vrč je išao na vodu dok se nije razbio.

Trebalo je davno prestati s tim bacanjem novca u brodogradnju tog tipa i novac usmjeriti u kakvu manju, fleksibilniju, isplativiju brodogradnju.

Da, usput je Uljanik recimo bio u većinskom vlasništvu radnika koji za svoje vlasništvo nisu marili, niti su se ponašali kao odgovorni vlasnici.
No, unaprijed državno vlasništvo nije inferiorno u odnosu na privatno. U poštenoj državi državna poduzeća posluju na tržišnim osnovama i posluju s profitom, ne traže subvencije. To znaju tražiti privatne firme.

Tipičan primjer – Zračnom lukom Zagreb upravlja tursko-francuska firma koja s godinama bilježi gubitke u poslovanju, broj putnika se smanjuje, traže od države da im smanji koncesijsku naknadu i vrlo vjerojatno će država koja je garantirala za kredit za izgradnju nove zračne luke u Zagrebu sutra taj krediti i vratiti. Dok s druge strane – Zračna luka Split, u vlasništvu države, grada, županije bilježi profite, raste broj putnika, izgradili su novu zgradu bez kredita.

Imamo dobre i loše primjere na jednoj i drugoj strani. Jesmo li onda loša i lopovska država ili pametna i poštena?

Stock
Gost
Stock
1 godina prije
Reply to  Son of Alerik

Hrvatska je, postovani soa, kao i sve ostale zemlje (namjerno pisem-zemlje, a ne drzave) u okruzenju pametna i postena.
Dakle, zemlja.
Kao drzava je glupa, a time i nepostena.
Citiram:
“Hrvatska nema 82 milijuna stanovnika, nego jedva 3,5 milijuna. U zemlji s 3,5 milijuna ljudi unutarnje tržište je premalo za ozbiljniju industriju, a kao članica EU nismo još uspjeli privući neke ozbiljnije investicije.”
Hrvatska je, kao i ostale zemlje, imala 20 miliona stanovnika i isto tako veliko unutrasnje trziste.
Tada je i bila drzava. Pametna i postena.
Da li je moglo i trebalo biti bolje?
Naravno!
Uvijek moze biti bolje.
Nazalost, namontirali su nam izdajice i umjesto da smo ih se rijesili Ivinim receptom (stadion) mi smo se pustili ko tikve niz vodu.
Danas samo mozemo plakati nad prolivenim mlijekom.
Mozda nekada u dalekoj buducnosti neka pametna ekipa uspije polijepiti ovo sto smo mi razbili.
Ostanemo li sami, svako u svome toru, istorija ce nas pominjati kao sto mi danas pominjemo Daorse. Ili Navaho Indijance.

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik
1 godina prije
Reply to  Stock

Svatko može birati život u prošlosti, nekad smo bili sastavni dio AustroUgarske, danas je drugo vrijeme. Što se tiče stadiona,ni to nije nova ideja, na Bleiburgu je stadion glumila trava. Toliko o stadionskim ljepotama.
Uzmimo stanje kakvo je sad i nitko nam ne brani da gradimo bolje odnose.
Malo Predraga Rajšića:
“Od preko 130 zemalja svijeta s kojima Hrvatska ima trgovinske odnose, tri bivše jugoslavenske republike su među top pet uvoznika proizvoda iz Hrvatske u prošloj godini. Četvrtina ukupnog hrvatskog izvoza ide u ove tri zemlje. 16% hrvatskog uvoza dolazi iz ove tri zemlje. Te tri zemlje su Slovenija, Bosna i Hercegovina i Srbija.

Vrijednost hrvatskog uvoza iz Kine je približna vrijednosti uvoza iz Srbije. Kao hrvatski vanjskotrgovinski partner, Srbija je ispred Francuske, Španjolske, Švedske, Velike Britanije, Švicarske. Bosna i Hercegovina je još važniji partner nego Srbija. Hrvatska s Bosnom i Hercegovinom trguje dvostruko više nego sa Srbijom, a sa Srbijom trguje više nego s Rusijom ili bilo kojom od gore nabrojanih europskih zemalja ponaosob.”

pera detlic
Gost
pera detlic
1 godina prije
Reply to  Son of Alerik

Zamjena teza. Kakav život u prošlosti? Pa gospodin Vam lijepo pojašnjava koja je poslednja slamka za ostat u sadašnjosti i dobit budućnost. Hrvati, Bošnjaci, Crnogorci i Srbi su defakto isti narod. Jedna nacija.
SMRT FAŠIZMU SLOBODA NARODU !!!

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
1 godina prije
Reply to  pera detlic

Jesu jedan narod, ali nisu iste nacije. Dajmo naučimo razliku u terminologiji.

otpisani
Member
Famed Member
otpisani
1 godina prije

L. T.
…ono, kao Amerikanci ?

Sparkling
Gost
Sparkling
1 godina prije
Reply to  pera detlic

“Istina ne moze biti nametana”
Ma od kud ste to izvukli?

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
1 godina prije
Reply to  Son of Alerik

Po popisu iz 1901. je 96% ruralne Hrvatske bilo nepismeno , toliko o KuK monarhiji. A gradovima su vladali Austrijanci, Židovi i Mađari, pokoja hrvatska i srpska obitelj, ali u postotku zajedno su bili manjina u odnosu na zbroj Švaba, Mađara i Židova.

Red Dog
Gost
Red Dog
1 godina prije
Reply to  Son of Alerik

Razumem ja tebe da bi hteo da ponovo budes Austro-Ugarska, ali:
A-U ne postoji vise a Austrija vas nece. Mozda Madarska, ali tada cete se zvati Madarska.

otpisani
Member
Famed Member
otpisani
1 godina prije
Reply to  Son of Alerik

Son of Alerik
Raspadom Jugoslavije postao sam poliglot, prije sam govorio samo hrvatski, a nakon raspada, je to bilo i bosanski, hercegovački i crnogorski a dobro se sporazumijevam i na slovenskom, srpskom i makedonskom 😉

Mikojan
Gost
Mikojan
1 godina prije
Reply to  Son of Alerik

SOA, kako si samo uspio u ovu temu ubaciti Blaiburg, trefpunkt zapadnih “okupatora” i izdajničke vojske, mjesto na kojem ni jednom vojniku nije pala vlas sa glave,( bez glave su ostali u Sloveniji i dalje) zar nije dosta toga?
Uspoređujući broj zaposlenih u mom kraju npr 1990. i danas je katastrofalno loš, danas samo trgovački centri i pokoja iskrica proizvodnje ali u odnosu na ’90. je sramotno mala.
Npr. firma u kojoj sam nekad radio je radila za izvoz i domaće tržište, glavni kupci su bili Makedonija, Srbija i nešto BiH, raspadom Jugoslavije to tržište je nestalo, firma propala jer su otkazani i izvozni poslovi, živjela nam Hrvatska !!

Toni
Gost
Toni
1 godina prije
Reply to  Stock

Sirotinja je već otišla put EU (kakva šamarčina Hrvatskoj, članici te iste EU!), a evo polako kreću i oni što su ih sirotinjom i stvorili:
“Bivši gradonačelnik i predsjednik Kluba HDZ u Gospiću Petar Krmpotić od juče živi i radi u Irskoj, nakon što je ostao bez posla zbog raskola ličkog HDZ, piše Jutarnji list.

Krmpotić nakon duge političke karijere otišao je raditi kao skladištar u Irsku, a svoj HDZ, čiji je odbornik, nije ni obavijestio o odlasku, navodi dnevnik.

otpisani
Member
Famed Member
otpisani
1 godina prije
Reply to  Toni

Toni
Trebalo bi Irce upozoriti na opasnost zaraze HDZ-virusom, i da sve te viruse koji tamo stignu zadrže po skladištima, da im se ne dogodi Hrvatska!

Toni
Gost
Toni
1 godina prije
Reply to  otpisani

Interesantno da je i tamo našao radno mjesto gdje može da krade!

Siniša
Gost
Siniša
1 godina prije
Reply to  Son of Alerik

Op.. Op..digresija SoA, ipak je tranzicija iz nečega u neću veliko NIŠTA.

Mucke
Gost
Mucke
1 godina prije
Reply to  Siniša

Liberalna ekonomija je uspjela ponistiti zakone fizike i dokazati da je moguce od necega napraviti nista.

tihobl
Gost
tihobl
1 godina prije
Reply to  Son of Alerik

Nemoj tako, SoA je fino objasnio da je vlada digla ruke od brodarstva i poljoprivrede da joj ne kvare statistike. Jos par stvari da se rijesi Hrvatska ce po svim statistikama postati uspjesna zemlja.

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
1 godina prije
Reply to  Son of Alerik

Koliko Luksemburg ima stanovnika i resursa, ako je veličina mjerilo? Dobro, oni su porezna oaza i bankari, ali ne stoji paralela više stanovnika i resursa sigurnija dobit i ekonomski rast.

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik
1 godina prije

Laki
A nafta?

Davidov
Gost
Davidov
1 godina prije
Reply to  Son of Alerik

@soa
Moze li komentar sto se tice pomoci drzave croatia airu dok slovenci pustaju adriu da potone???

Ive iz pecalbe
Gost
Ive iz pecalbe
1 godina prije

Nemojte se cuditi kao vrana dreku, LOPINE iz ZLOCINACKE HDZ unistavaju sve cega se dotaknu, a nanjeli su Hrvatskoj vise stete u 30 godina do Budimpestanski, Becki i Beogradski rezii skupa u 1000 godina. Umijesto da h sve zive od osnutka pohapsite i spremite u kazamate na radnu robiju vi za njih glasate. A onima pokojnima vodjama ZNA SE treba postumno oduzeti sve pocasti titule i imovinu. Nema vecih sadomazohista od hrvata, oni naprosto uzivaju da se pate, pa patite se tko vas je*e.

nessy
Gost
nessy
1 godina prije

U 21. stoljecu, eri ‘globalizacije’, da bi neka zemlja bila sigurna od propasti, mora razmisljati da bude manje-vise, samodostatna. Cak vise, USA sankcije su pomgle Rusiji da se osvijesti, i da shvati da od ‘nasih zapadnih partnera’, moze ocekivati samo noz u ledja. Evo, i Iran je dosao do istog zakljucka, tako da ce banditske, nazakonite sankcije imati suprotan ucinak. Ista stvar je sa ostalim ‘odmetnutim drzavama’, S. Koreja, Kuba, Venecuela, itd. Ovo, odmetnute drzave, u danasnjem svijetu, znaci samo da su to zemlje koje ne prihvacaju, bespogovorni diktat USA bankarskih i drugih internacionalnih kriminalaca, sto jesu, po svim ljudskim standardima. Dabogda ih dopalo sto su drugima namjenili. A to bi se lako moglo dogoditi.

Red Dog
Gost
Red Dog
1 godina prije
Reply to  nessy

Tokom istorije se je ratovalo za Lebensraum, resurse.
Danasnji mudraci misle da se moze ziveti od digitalnih brojki.

onaj najgl.....veći Dalton
Gost
onaj najgl.....veći Dalton
1 godina prije

Da brodogradnja, da ćemo mi naprijed, u svijetlu budućnost…
Pazi ovo;

Nadzornik za unutarnje poslove u
Odjelu za praćenje karijera i analitiku ljudskih potencijala u
Sektoru za upravljanje ljudskim potencijalima u
Službi za planiranje, prijam i razvoj ljudskih potencijala u
Upravi za pravne poslove i ljudske potencijale u
MUP-u RH

Ni lokalna samouprava nije za bacit;

Fotokopirač/fotokopiračica u
Pododsjeku za poslove fotokopiranja u
Odsjeku za tiskarske poslove u
Službi za poslove pružanja usluga
Sektora za uredsko poslovanje i poslove pružanja usluga
u Uredu gradonačelnika …………..
nemam pojma, biće da je…. Shanghaia

dulebg
Gost
dulebg
1 godina prije

Pa jes, i svinjetina im je zabranjena ((

Ivo
Gost
Ivo
1 godina prije

Nema tu neke posebne filozofije. Iran je suverena zemlja sa jakom državnom strukturom i centralnim državnim planiranjem, te je u mogućnosti usmjeriti svoje resurse tamo gdje državni vrh procjenjuje da je najpozrebnije.

S druge strane imamo Hrvatsku, koja od suverenosti nema ni s, prvenstveno zbog korumpiranog državnog aparata, koji decenijama radii protiv vlastitog naroda, te zbog usvojenog liberalnog ekonomskog modela, koji zabranjuje svako planiranje i miješanje države u privredu, ostavljajući tako kompletnu sudbinu razvoja i opstanka neke države u rukama grupe lopova-megalomana, koji samo razmišljaju kako da si još više namaknu i kupe još veću jahtu.

Ono što je interesantno da dosta ljudi puši ovu priču, koliko god suluda bila, i posljedično sebe optužuje što nisu bogati i uspješni, ne shvaćajući da je sistem upravo tako i postavljen da bi im to onemogućio.

Dok ovcama to ne dopre do mozga, one će se uporno boriti da uspiju igrajući po pravilima koja su postavljena upravo zato da ih zadrže na dnu, umjesto da krenu u razbijanje samog sistema.

Zašto je to tako, ima nekoliko razloga. Jedan je ovaj navedeni, da se ljude lako obmane, pogotovo kad kontrolori igre upošljavaju medije da im pomognu, i prisutni su u svim porama i vidovima komunikacije. I ovdje na portalu imamo kandidata za stadion koji redovno muti vodu i gura liberalne ideje, uz zaštitu redakcije.

Uz to, za Hrvatsku postoje još dva specifična razloga: prvi je ostvarenje ideje o tobože pravoj nezavisnosti zbog koje se je i ginulo, zbog čega mnogi zaziru od rušenja lopovske vlasti nasilnom metodom. Drugi je vječni kompleks inferiornosti pred zapadom (pogotovo njemcima), zbog čega se sve što dolazi sa zapada prihvaća kao Sveto Pismo, makar su u pitanju najčešće laži i obmane.

Realno, druge zemlje ex-yu još i imaju neke šanse za spasenje kroz reforme stadionskog tipa, no Hrvatska nema šanse bez vanjske intervencije (Dragi Bog, meteor i slično) Tužno…

evinfruqwefucqwuedcuweudcnwudscw
Gost
evinfruqwefucqwuedcuweudcnwudscw
1 godina prije
Reply to  Ivo

Ivo, ovcama nema pomoći, nisu svjesne da ih čoban striža, muze i kolje, a stalno strahuju od zlog vuka. Asteroid jedini nivelator ili ako tama odlući nešto kao prijašnja država graditi na ovim prostorima ali to je iluzija i utopija, dakle asteroid.

tedi
Gost
tedi
1 godina prije

Po mnogo cemu smo bili poznati i ucinkoviti u svijetu,kada smo bili SFRJ,a sada vukojebine napujdane jedna na drugu, napredka nema.I o kakvim proizvodima za izvoz da prica saka jada koja sve uvozi.

Max
Member
Max
1 godina prije

Iran je samodostatna država koju nitko ne može ucjenjivati a brodogradnja u Hrvatskoj je uništena zato da se Hrvatsku može ucjenjivati.

Sparkling
Gost
Sparkling
1 godina prije
Reply to  Max

Iran je još uvjek slobodna zemlja za razliku od HR.

ray
Gost
ray
1 godina prije

Smesno je porediti te dve zemlje. Iran ima blizu 90 miliona stanovnika, ako se dobro secam preko milion kvadratnih kilometara teritorije, gomilu nafte i plina. Hrvatska nema ni 4 miliona stanovnika, i 20x je manja

Toni
Gost
Toni
1 godina prije
Reply to  ray

Al’ se svejedno khurči k’o da je obrnuto.

VasilisaPremudra
Member
Famed Member
VasilisaPremudra
1 godina prije

#”Sa svoje strane, iranske vlasti ističu da je su antiiranski embargo Washingtona daleko od toga da može baciti na koljena Teheranu i gurnuti zemlju u samoovisnost.”

Ehm, ehm, ehm…moram priznati da se svojski trudim shvatiti gorenavedenu recenicu – pokusavam dokuciti sto znaci “gurnuti zemlju u samoovisnost”? (Nije provokacija, isprike ako ima takovih konotacija). Sto bi “samoovisnost” trebala znaciti?

#”Međutim, logično pitanje koje se nameće svakome od nas, ili bi barem, tako trebali biti, je kako je moguće da Hrvatska u uvjetima koje uživa s članstvom u Europskoj uniji, te resursima, prirodnim i ljudskih, ne uspijeva pokrenuti baš ništa i sve što imamo su „nevjerojatno dobre statistike“ ministarstva financija. Možda bi, umjesto škola za ekonomiju u Sjedinjenim Državama i po Europi naše ekonomiste trebalo poslati na usavršavanje u Iran. Netko će reći da se u nas živi bolje i da imamo bolji standard, što je na papiru možda i točno, ali nam nedostaju nada i perspektiva u bolju budućnost, što je puno važnije od statistika koje nam, redovito predstavljaju vlada i ministri. No, to je druga tema koju prepuštamo čitateljima, koji će uz malo logike u komentarima lako dodati ono što nedostaje ovom članku.”

Efekti sankcija na svakodnevni zivot u Iranu su – precijenjeni. Vjerovatno i stoga sto zapadnjacki mediji uporno namecu izvitoperenu sliku o Iranu, pokusavajuci prikazati Irance kao zaostalu, zatucanu, primitivnu, jadnu i bijednu izmanipuliranu obespravljenu masu fundamentalistickih divljaka.

Elem, dok se zapad manipulacijama prikazuje (prividno) superiornim, realnost je posve drugacija. Pa je uporedjivati Hrvatsku i Iran (sa ili bez sankcija) bespredmetno, posebice ako se paralele povlace dok se gleda kroz prizmu umisljene superiornosti.
Mozda vrijedi napomenuti da Iranci podosta znaju o Hrvatistanu, obozavaju profesora Baltazara, u zvijezde kuju Branka Ivankovica…
I Inace kad pricaju o drugima, pricaju s uvazavanjem, respektom i – dostojanstveno.

Uglavnom, tek pokoja natuknica o slojevitom Iranu:

Zapravo, Iranci i (narocito!) Iranke obrazovanjem pripadaju svjetskom vrhu – iznimno rado uce, usavrsavaju se i educiraju nerijetko zavrsavajuci po dva, pa i tri fakulteta.
Opca kultura i elokventnost prosjecnog Iranca uvelike nadmasuje bilo kojeg zapadnjackog ekvivalenta.
Vrijedni su, marljivi, znatizeljni i inovativni ( kao sto su kroz citavu svoju povijest i bili), digitalno pismeni, opremljeni high tech novotarijama i internetskotelekomunikacijski umrezeni s dometom (provjereno!) cak i u pustinji Dasht e Lut i provinciji Sistan & Baluchistan.
Ne zanemaruju svoju tradiciju, ali niposto nisu izgubili korak u zivljenju s blagodatima suvremenih postignuca.
Unatoc nevidjenom prometnom kaosu po ulicama gradova, javni prijevoz je vrlo dobro reguliran, jeftin, uredan i udoban, vlakovi idem dito. Istine radi, unutarnji aviopromet je zaista preporucljivo izbjegavati – dakle, tu jeste osjetan utjecaj sankcija. No, Iran se doista sasvim lijepo moze proputovati uzduz i poprijeko i bez aviona. Jest’ da malo duze traje, ali bas u tome i je car 😉 …sporije, opustenije i s manje stresa (reklo bi se – kvalitetnije?!?)…
Standard/kvalitet svakodnevnog zivota takodjer je pomalo nesuvislo uporedjivati jednostrano, kroz zapadnjacke “lifestyle” parametre…Primjerice, moguce je kupiti stajaznam Nutellu ili Coca Colu, niti je nedostupno niti je skupo. Medjutim, lokalni i tradicionalni proizvodi su neuporedivo kvalitetniji, zdraviji i ukusniji, i pravo bi pitanje o kvaliteti npr. prehrane zapravo trebalo postaviti iz – iranske perspektive.
Suvremena medicina /odnosno estetska kirurgija/ je primjerice “uznapredovala” do malopoznatog apsurda – mnogobrojne zapadnjacke starlete “plastificiraju” se – u Iranu.

Stvoriti iole realnu sliku o Iranu samo na osnovu napisa po zapadnjackim medijima je “mission impossible”.

Sparkling
Gost
Sparkling
1 godina prije

Pitaj Čiru.

Zax
Gost
Zax
1 godina prije

Vec vidjeno na primjeru juznoafricke republike za vrijeme apartheida. Kako su bili pod sankcijama morali su sami sve proizvoditi. I dobro im je islo. Proizvodili su gotovo sve. Od aviona,automobila do bijele tehnike. Cak su razvijali i nuklearni i svemirski program. Onda je dosla demokracija, skidanje sankcija, globalizacija,slobodno trziste. I juga je slican primjer. Bez protekcionizma se nijedna zemlja nije industrijski razvila. Osim britanije jer nisu imali konkurencije posto su prvi poceli s industrijalizacijom

Kuga
Gost
Kuga
1 godina prije

Za sve su to krivi srbi, tako barem govore kaptolski domjebni ujebi pardon domoljubni uhljebi iz Hrvatsistana

Ivi.tz
Gost
Ivi.tz
1 godina prije

Nekima je Bitno da je Hrvatska nezavisna…a to što će za 10 god se iseliti milion stanovnika to nije problem, kao ni ovo gore iz teksta.eu=Velika prevara…

davor
Gost
davor
1 godina prije

Američke sankcije (apsurd..ali tako je) pomažu ekonomije većih i discipliniranih država.

davor
Gost
davor
1 godina prije

Vjerujem da poraz neke države se sastoji u tome da povjeruje procjenama State Departmenta, pa da nakon istih prihvati koruptivne metode MMF-a, Svjetske Banke, i manipulatorskih kreditnih procjenjitelja Standard, Moody itd.

Koba
Gost
Koba
1 godina prije

Brodogradnja je bila jugoslavenska, a ne samo hrvatska. Slično kao i s onim famoznim tenkom M84 koji em je bio najbolji, em je bio hrvatski, a u stvari već zastario i, ajmo reći, jugoslavenski. Ti finalni proizvodi poput tankera, tenka su samo točke u koje se koncentrira široka spektar tehnologije i industrijske proizvodnje. Tu još ne treba zanemariti dostupnost pirodnih resursa. Tako da možeš imati najbolji i najkvalitetniji dizajn i iskustvo, ali džaba ako sve važnije komponente uvoziš iz vana. J Koreja je zemlja od peko 50mil stanovnika, tu činjenicu mnogi olako zaboravljaju. Ovaj tekst o Iranu je očigledna “patka” pa ga ne treba komentirati.
A ekipi koja misli da su jugoslovenske nacije jednake, te da su nastale bez osnova i da je njihovo postojanje nerealno predlažem da se trajno presele u BiH. I to u neku od preostalih multietničkih sredina. Neće proći mnogo vremena, a vaši simptomi će nestati. Neke stvari u teoriji izgledaju jednostavne, logične i zdravorazumske, a teren te prevrne za 180 stupnjeva.

Radoznali
Gost
Radoznali
1 godina prije

Smješno pitanje: “A gdje je naša brodogradnja?” Pa imamo konačno svoju domovinu sa ADZ “domoljubima” koji nas vode. I šta bi još htjeli

Sparkling
Gost
Sparkling
1 godina prije

Sorry, ali moram Vam reči da ste Vi pomalo indoktrinirni HTV-om i ostalim MSM. Iz svih vaših komentara iščitava se da veličate sve ono što je Hrvatsko a sve ono što Vas okružuje van tih granica je manje vrijedno. Sagledajte sveukupnu cijenu HR i njezinog pučanstva za sve ove god. od 91. na ovamo. I neda mi se opet nabrajat (pljačke, privatizacije, pretvorbe itd.) sve one negativne stvari koje su doveli do ovakvog stanja u kojem se danas nalazi RH. I po čemu smo mi to bolji od susjednih država? Po dugu unutrašnjem i vanjskom? Po čemu?

Mile
Gost
Mile
1 godina prije

Samo nije jasno kuda će svi ti brodovi ploviti i biti konkurenti s cijenom prijevoza roba koje prevoze i tko će osigurati te brodove i teret kada ne mogu proći kroz Sueski i Panamski kanal dok god Amerikanci to ne dozvoljavaju!

norbert boulf
Gost
norbert boulf
1 godina prije

Hrvatska brodogradnja, doista kada se sjetimo da je još za Austrougarske u Rijeci bilo brodogradilište (Danubiius) koje je projektiralo i gradilo podmornice ,a danas se hrvatska brodogradnja bori sa bankrotom, treba se pitati je li Hrvati mogu biti sami sebi upravitelji državom i zajdnicom koja se zove Hrvatska. Kako stojimo sa znanjem , idejama, pameću (ovdje u okviru brodograđevne djelatnosti) neka posluži ovaj primjer: dođe mladi inžinjer brodogradnje sa idejom kako umjesto propelera ostvariti propulziju plovila pomoću peraje (ovdje sada nećemo ići u detalje pretvaranja rotacije u linearno kretanje gore dolje ili ljevo desno- kako plivaju ribe i sisavci u moru) u nadležno ministarstvo i brodarski institut sa zamolbom da se napravi pilot model primjene ideje…. i onda birokracija, kako da se i kome daje patentna prava, da se u etalje objasni mehanizam kinematike -pretvorbe rotacije u sinusoidalno kretanje peraje, maltratiranje i pokušaji krađe intelektualnoga vlasništva…… mladi inženjer uzme obitelj i ode u skandinaviju, ondje ga objeručke prihvatili i razvijaju i ulažu u razvoj njegove ideje, za sada za manja plovila, toliko o hravtskoj brodograditeljskoj politici i političarima

Sarmat
Gost
Sarmat
1 godina prije

Gdje je nestala hrvatska (juggoslavenska) brodogradnja? Nestala je kao što je nestala i YU, a kao što je nestao i njen dio, Hrvatska, na čijem tlu su brdogradilišta bila. Nestala je u dimu neoliberalizma, odnešena razornim valom kapitalizma koji je tresnuo Hrvatsku kao Thorov čekić. Nestala kao i strojogradnja, kao i elektronska indistrija, kao sve što nije konobarstvo i posteljarstvo.
A najtragikomičnije u svemu tome je da nitko za taj zločin ne snosi krivnju, nitko nikad neće za to odgovarati, nitko se toga čak ni ne srami, već naprotiv, doživljavaju to kao pobjedu demokracije i slobode.

POVEZANE VIJESTI

Izbornik