Kina u Afriku nije došla s humanitarnom misijom, nego strategijom dugoročnog razvoja

Kineska ulaganja u Afriku 1

Kina se u posljednjem desetljeću sve veći strani ulagač u Africi. Azijski div je zapravo potaknuo ekonomski razvoj crnog kontinenta s velikim infrastrukturnim projektima, uslugama i tehnologijama, dok Zapad istovremeno demonizira kinesko-afričke odnose zavaravajućim ljude neutemeljenim alarmizmom.

“Pod plaštom ekonomske pomoći i vojne pomoći, dvije supersile, Sovjetski Savez i Sjedinjene Države, snažno se infiltriraju i šire u Africi, miješajući se u unutarnje poslove tih zemalja i predstavljajući prijetnju njihovoj neovisnosti. Namjere koje prijateljski promiču sovjetski imperijalisti osobito su zlobne, jer imaju narav pohlepe uličnog trgovca oružjem, špekulanta i imperijalista”, ovom rečenicom je ’60-ih godina prošlog stoljeća, za vrijeme ideološkog rata između dva “komunistička carstva” i onog kojeg je Peking vodio protiv Sjedinjenih Država, Kina počela poduzimati prve korake na afričkom kontinentu. S velikom oštroumnošću kineske diplomacije su odnosi Kine s Afrikom prikazani kao utjelovljenje jedinstva i suradnje, bez bilo kakvog uplitanja u unutarnje poslove i teritorijalni suverenitet novonastalih postkolonijalnih država. To je poruka koju je sa sobom nosio visoki kineski dužnosnik Zhou Enlaia, ne čelu velikog izaslanstva Narodne Republike Kine, koji je Afriku posjećivao između 1963. i 1964. godine. U burnom području i zemaljama s novostečenom neovisnosti je revolucionarna perspektiva bila više nego dobrodošla.

Knjiga iz 1975. godine “TAZARI”, velika željeznička pruga koja je povezivala zambijske rudarske bazene u Tanzaniji s Indijskim oceanom, prvi veliki infrastrukturni rad Kineza u Africi,  objavljena je pod imenom “Duga prijateljstva”, a Kinezi su ’70-ih stanovnike afričkih zemalja u njihovoj anti-hegemonskoj i anti-imperijalističkoj borbi zvali “drugovima po oružju”. Nevjerojatne stope rasta proizvodnje u poljoprivredi su poboljšali kineski seljaci, čije su općine služile su kao primjer kojeg su imitirali novi afrički lideri imitirali, još uvijek neodlučni o kojim razvojnim putevima krenuti.

U posljednjih pedeset godina nijedna zemlja nikada nije imala veći utjecaj na političku, ekonomsku i društvenu strukturu Afrike od Kine.

Od početka tisućljeća, 2006. godine, više od četrdeset afričkih lidera se okupilo u Pekingu na prvom prvi Kinesko-afričkom forumu o suradnji. U pokušajima ubrzavanja afričkog razvoja, Kina se posljednjih godina obvezala obučiti stručnjake, izgraditi bolnice i seoske škole, brane, zračne luke, ceste i povećati broj stipendija kineske vlade za afričke studente. Osim ekonomskog razvoja, izgrađeni su veliki infrastrukturni projekti, jer je dokazano da oni potiču ljudski razvoj. S druge strane, unatoč činjenici da se složenijim procesima uglavnom upravlja odozgo prema dolje, Kina je odlučila da je za razvoj Afrike važna razmjena znanja i vještina koje moraju steći mladi profesionalci u Africi.

Kina je uložila milijarde dolara u Demokratsku Republiku Kongo i Zambiju u sektore bakra i kobalta, u rudnike željeza i platine u Južnoj Africi, u drvnu industriju u Gabonu, Kamerunu i Narodnoj Republici Kongo. Kupovala je rudnike u Zambiji, tekstilnu industriju u Lesotu, željeznicu u Ugandi, drvo u Srednjoafričkoj Republici i maloprodajna mjesta u gotovo svim glavnim gradovima. Međutim, nafta ostaje prva na listi prioriteta.

U siječnju 2006. državna kineska nacionalna naftna korporacija CNOOC je platila gotovo 3 milijarde dolara za 45% udjela u nigerijskim naftnim poljima.

Iako je istina da su kineska ulaganja u Africi uglavnom usmjerena u zemlje bogate sirovinama, time i u rudarstvo i sektor fosilnih goriva, s vremenom vidimo sve veću diversifikaciju i gotovo sveobuhvatno područje ulaganja u niz zemalja subsaharske zemlje. Kineska vlada se obvezala unaprijediti suradnju između Kine i Afrike, od tekstilne do poljoprivredno-prehrambene industrije, od proizvodnje energije do izgradnje cesta, od turizma, telekomunikacija i povezivosti, od kontrole voda do električne energije. Povezivati infrastrukturu s rezervama energije je praksa koju dobro razumiju i Kinezi i Afrikanci. To je razmjena usluga i nema iluzija o tome tko što radi, za koga i zašto. Obje su strane svjesne toga. Za Afriku, osim fizičke infrastrukture, gospodarskog rasta i zapošljavanja, nazire se obećavajuće smanjenje stope siromaštva, pojava prosperitetne srednje klase, prilika za stjecanje više znanja i transfera tehnologija, te ukratko, više izravnih stranih ulaganja.

Post-maoistička Kina je usvojila pristup da afričke zemlje mogu pobjeći iz zamke nerazvijenosti kroz poslove i izravna strana ulaganja, a ne paternalističkom pomoći, koja se uvijek svodila na milostinju.

Kineski sustav je vidljiv svugdje, a neki su kopija japanskog, što znači da je Kina spremna dati velike zajmove po konkurentnim tržišnim cijenama, ali i tehnologiju, opremu i strojeve u zamjenu za prirodne resurse ili fosilna goriva. To je suština “win-win” pristupa.

Prema podacima kineskog ministarstva trgovine, kinesko-afrička trgovina je s 10 milijardi dolara godišnje u 2000. porasla na 170 milijardi dolara u 2017. godini.

Prije nekoliko mjeseci na novom forumu o suradnji između Kine i Afrike, Xi Jinping je obećao daljnji trogodišnji plan ulaganja u iznosu od 60 milijardi dolara. Novac je usmjeren u tri područja, oko 20 milijardi za kreditne linije, 15 milijardi za izravne i nepovratne kredite, 10 milijardi za poseban fond za rast i razvoj, 10 milijardi rezerviranih za financiranje projekata koji uključuju sudjelovanje kineskih tvrtki i preostalih 5 milijardi za potporu afričkom izvozu u Kinu.

Iz Washingtona su odmah stigla izvješća da je Stat Department kroz plan poznat kao “Build Act” odlučio uložiti u Kinu istu svotu novca, iako se ona nikako ne može usporediti s kineskim planom, jer je američki plan zapravo fond za potporu američkim korporacijama koje žele ulagati u Afriku. Hoće li Washington uspjeti pronaći tih 60 milijardi, još nije jasno, dok u izjavu i potpis Xi Jinpinga na dokumentu nema razloga sumnjati.

Kritike na račun Kine su sve brojnije, a prate ih senzacionalizam i paranoja, posebno od strane zapadnih liberala koji su sami sebe odredili za tutora crnog kontinenta.

Međutim, Afrikanci ne žele takvu pomoć i dobro se sjećaju kaosa kojeg je Zapad stvarao prošlog stoljeća, kada je na kontinentu implicitno podržavao korumpirane afričke vođama i osvjedočene zločince.

Uostalom, najzloglasniji afrički despoti su došli na vlast uz pomoći i dobu voljku Zapada, od kojih možemo izdvojiti predsjednika Zaira Mobutu, Idi Amina u  Ugandi i Bokassu, “cara” Srednjoafričke Republike, koja je u hladnjaku držao glave svojih žrtava.

Čini se da su afrički lideri, stari i novi, manje voljni da se njima  “upravljati” nego u prošlosti, čak ni u zamjenu za novac. Možda su umorni od brda papirologije, birokracije i svakodnevnih posjeta zapadnih autoritarnih i pseudodemokratskih donatora, a možda su jednostavno željni eksperimentiranja s novim modelima razvoja koji bi doista mogao biti učinkoviti, stoga mnoge od njih sve više privlači kineski model.

Prema zapadnim promatračima, Kina krije sadržaj ugovora o izvoznim kreditima ili ugovorima u naftnim i rudarskim poduzećima. Međutim, Zapad je desetljećima čuvao tajne sporazume između banaka, financijskih institucija i afričkih vlada. Transparentnost može biti dobra, ali je nerealno očekivati da će Kinezi to prvi učiniti.

Nitko ne negira da je prisutnost Kine u Africi motivirana naftom, zlatom, bakrom i svime što je skriveno u zemlji, ali reći da prosječan Afrikanac nema nikakve koristi od toga je laž, a kritičari to vrlo dobro znaju, kako nas podsjeća zambijski ekonomist Dambisa Moyo.

Prema, manje ili više nedavnim istraživanjima, u gotovo svakoj afričkoj zemlji vlada povoljno mišljenja o Kini i kineskim ulaganjima na kontinent. U Africi je najmanje dva puta više onih koji podržavaju Kinu od njezinih kritičara. Štoviše, ljudi koji smatraju da je prisutnost Kine pozitivna, brojniji su od onih koji daju isto mišljenje dijele o Sjedinjenim Državama.

Na primjer u Tanzaniji 78% ima pozitivno mišljenje o kineskim ulaganjima, a samo 13 posto je protiv. Za većinu Afrikanaca i prednosti su vidljive. Postoje ceste gdje ih nije bilo, radna mjesta gdje ih nikada nije bilo, umjesto destruktivne pustinje bilateralne i međunarodno pomoći, koja je u iznosu uvijek bila milostinja i uglavnom mito za elite, Afrikanci konačno mogu vidjeti plodove kineske predanosti čistom radu. Ovo posljednje je očito čimbenik koji je posljednjih godina omogućio Africi da održava prosječne stope rasta od oko 5 do 6%.

FOTO – Percepcija o Kini u zemljama Afrike

Percepcija Kine u Africi

Neki promatrači se boje da kineske tvrtke nude robu po nižim cijenama od lokalnih tvrtki i ne zapošljavaju Afrikance. Oni također brinu zbog nedostatka sigurnosnih standarda u opasnim poslovima rada, osobito u rudarstvu i velikim infrastrukturnim radovima. Možda i s pravom, ali ovdje trebaju intervenirati afričke vlade i nametnuti pravila. Naime, afričke vlade su odgovorne za svoje ljude i nitko drugi.

U tom su smislu u brojnim zemljama usvojeni razni zakoni, posebice kako bi se osigurao visok postotak zapošljavanja lokalnog stanovništva. S druge strane, kineske državne tvrtke znaju da je dobar ugled u otvorenom globalnom kontekstu važan i stoga nastoje izbjeći kritiku što je više moguće i ne žele da ih se u poslovanju optužuje za nedostatak odgovornosti prema društvima zemalja u kojima rade.

Još jedan kontroverzni aspekt zaslužuje pojašnjenje, a riječ je o takozvanom “land grabbingu” ili zakupu plodnog zemljišta u čemu ne sudjeluje samo Kina, nego i zemlje Perzijskog zaljeva, Japan i Južna Koreja, svi gladni velikih afričkih prostranstava. Na prvi pogled afričke zemlje mogu izgledati kao beskrajna pustoš, ali potpisati prodaju ili koncesiju stranim tvrtkama za stotine tisuća hektara, bez prethodnog pristanka informiranih lokalnih zajednica, sigurno nije održiva strategija u suzbijanju afričkog siromaštva, čak i ako potiče domaću proizvodnju hrane i dovodi do agroindustrijske modernizacije.

Proizvodnja u velikim razmjerima mogla bi pogodovati modernijim poljoprivrednicima s već specijaliziranim tehnikama uzgoja, ali bi istodobno mogla izbrisati male proizvođače s tržišta, čak i uništiti samodostatnost nesigurne većine seljaka Afrike.

Međutim, čak i ovdje postoje pozitivni primjeri i modeli, jer su društveno i ekonomski održivi na kontinentalnoj razini, kao što je rad sjemenske tvrtke Chongqing u Tanzaniji u okviru koje rade brojni mali zemljoposjednici u satelitskom kooperativnom sustavu uzgoja.

Za Afriku je to pitanje preživljavanja, jer u bliskoj budućnosti dobiva ono što mu je potrebno – kvalitetne kapitale koji financiraju ulaganja, poslove za svoja

stanovništva i rast kojeg nije bilo desetljećima, najviše zbog ekonomskih politika međunarodnih financijskih institucija. To je ono što je međunarodna pomoć obećala i nikada nije uspjela postići. Zašto onda odbiti ponuđenu s Istoka?

Kina jeste najveći strani investitor u Africi, ali nije jedina, jer slijede Indija, Rusija i Japan. U svibnju 2008. je Japan u Tokiju bio domaćin IV. Međunarodne konferencije o afričkom razvoju (TICAD), gdje je četrdeset pet afričkih vođa i ministara čulo slična laskanja o trgovini, pomoći, smanjenju duga i izgradnji infrastrukture. U Afriku ulažu Turska i širi Bliski istok, uključujući zaljevske monarhije, iako njihova ulaganja uglavnom, ali ne sva, idu u zemlje islamskog svijeta i sjever Afrike.

Ali zašto onda vrištati o skandalu i govoriti isključivo o navodnom kineskim neokolonijalizmu? Možda zato što je danas prikladno da napadati supersilu koja je izravni konkurent poslovanju prvog i jedinog globalnog konkurenta i antagonista i zato što dovodi u pitanje njegovu geopolitičku hegemoniju?

Dok Zapad redovito mijenja svoje savjete, pristupe, programe i politike o Africi, od integriranog ruralnog razvoja sedamdesetih godina, do političke, ekonomske i socijalne reforme u ’80-ih, upravljanje ’90-ih, Kina ne tvrdi da posjeduje sva znanja ovog svijeta i govori što bi Afrika sama trebala učiniti kako bi se razvila. Kina je više puta izjavila da je velika pogreška tražiti, nametati i zahtijevati uvjetovanost u pomoći i da svaka zemlja treba ostati slobodna da samostalno određuje kojim putem razvoja želi ići.

Kina u Africi danas znači mnogo stvari. Predsjednici daju glasna obećanja o partnerstvu, dok provincijske tvrtke s dugim imenima rade za gigantske korporacije koje su gladne resursa i vođene su profitom. Istina, Afrika se savršeno uklapa u kinesku strategiju “Go Global”, ali ne samo za svojih prirodnih resursa, već zbog svojih beskrajnih mogućnosti za industrije, ulaganja, trgovinu i izgradnju. Na kraju svega, Kinezi imaju iskustva kako iz siromaštva izvući stotine milijuna ljudi bez ikakve vanjske pomoći.

Kinezi vjeruju u ulaganja, trgovinu i tehnologiju kao alat razvoja i koriste ih u svojim naporima u Africi, ali zbog njihovog altruizma, nego zato što su to uspješno obavili kod kuće. Naučili su da su prirodni resursi ključni za modernizaciju i prosperitet. Naučili su da posebne ekonomske zone privlače grupe zrelih i odgovornih poduzeća. Naučili su da središnja vlada upravlja snažno i odlučno, ali se drži podalje od anarhičnih poticaja kapitalizma, koji su osmišljeni samo kako bi se lakše izvukao profit, bez ikakvog obzira prema siromaštvu i bez poduzimanja strogih mjera socijalne prevencije kako bi se omogućio kasniji razvoj. Kinezi su naučili davati naglasak na pomoći kao “kreativnom uništavanju” inozemne konkurencije, odbijajući bilo kakvu vrstu paternalističkog odnosa s afričkim državama. To mogu biti darovi koje će azijski div dati crnom kontinentu.

Kina u Africi je danas duboko ukorijenjena stvarnost i Kinezi neće nestati. Njihova strategija prema Africi je planirana dugoročno i ona evoluira. Zapravo, Kina za Afriku ima strategiju koju dosljedno provodi desetljećima, a proteklih desetak godina se ubrzano mora prilagođavati promjenama na bolje, koje su vidljive tek sada.

FOTO – Kineska ulaganja u Afriku od 2000. do 2011.

Kineska ulaganja u Afriku

Kineska ulaganja u Afriku

najnoviji najstariji najviše ocjenjeniji
Obavijest
shumadinac
Gost
shumadinac

Davati pomoć (milostinju) je oravdano samo u krajnjoj nuždi da ljudi ne bi poumirali od gladi ili bolesti. Sve ostalo je kontraproduktivno jer se tako stvaraju prosjaci sposobni jedino da “pruže ruku”. Lako je odrediti da li je pomoć prava ili nešto stoji iza nje i da li neko nudi nešto bolje. Dovoljno je napraviti tabelu i u njoj postaviti: – stanje industrije pre i posle (kod nas su ulazila preduzeća, kupovala fabrike da bi ih zatvorile i prodavale svoju robu). – ukupan broj radne snage pre i posle – izvoz i uvoz pre i posle. – prosečna zarada pre… Pročitaj više »

Zvrk
Gost
Zvrk

Svatko upućeniji će znati da je prvo s tim ulaganjima u Afriku počela bivša Jugoslavija. Kina je pokupila ono najbolje iz toga i podigla na nekoliko razina više.

tihobl
Gost
tihobl

Sve su pokupili od nas i jos ponesto od japanaca i korejanaca. Kinezima je cilj da postignu nesto sto je SFRJ imala – medjunarodni znacaj (koji je bio 20x veci nego sto smo imali stanovnika). Brisel radi u suprotnom smijeru i cilj im je da obezvrijede EU na nivo male i beznacajne drzave.

jezevakucica
Gost
jezevakucica

Ja sam se kratkoročno razvijao a sada sam dugoročno bez posla.

mladen3x
Gost
mladen3x

Pitanje je koliko Afrikanci žele raditi za sitnu lovu jer ima Afrikanaca malo više po Europi i mnogi žive na socijali a mogli bi zarađivati više.Ipak nije to Kina,Kinezi i njihova prenapučenost radnom snagom.Zapad je jedno zlo po Afričkom pitanju jer obično nude oružje i vlast u zamjenu za resurse ali s druge strane nije ni zapad baš toliko glup da nije več pokušao nešto slično napraviti,koliko su uspjeli i na koji način znaju oni sami,mi imamo samo površinsku debatu o tome.Največa Kineska moč je i dalje kod njih doma,u jeftinoj radnoj snazi,koliko budu tu moč uspjeli prenjeti na Afriku,to… Pročitaj više »

mrimproper
Gost
mrimproper

kinezi imaju veće plaĆE OD HRVATA i bolje radne uvjete, zato i ulažu u afriku jer su tamo plaće 1000 puta manje, otvaraju tvornice zapošljavaju lokalce ali im i prodaju kinesku robu, od igle do aviona. Nemaju para nego maju viškove američkih obveznica koje ulažu kreidtima u infrastrukturne projekte, luke, autoputevi, mostovi, izvori, željeznice… a s dobiti kupuju zlato. razlika izmedju kine i zapada je u tome što da su kinezi htjeli biti kolonijalisti mogli su tu stolječima prije zapada, a razlika je i u tome što kineska partija koristi sistem gdje su i dobit i gubitak društveni problem dok… Pročitaj više »

Mirk
Gost
Mirk

Direktni primjer je Grcka gdje su privatne banke prebacile vruc krompir na drzave uz pomoc trojke….

Trubadur
Gost
Trubadur

Kao uvijek, večini nije jasno, o čemu se radi…… Jedno je rad, a drugo je potrošnja…. Da umjesto 20, radom zasluže, 200 , puno više, če potrošit…… Vrlo slično, zašto je sve do sad Kina kupovala Američki dug ( obvjeznice )…. USA se zaduživala a za te pare iz duga kupovala Kineske proizvode….. I tako Afrikancima viši standard, a Kini više zarade…..

oddball
Gost
oddball

Kina je u Afriku došla iz istog razloga kao Europljani u 18. i 19. stoljeću, da zagospodare strateškim resursima,…

Kineska obrana
Gost
Kineska obrana

Znači tebi je svejedno ako ja dođem i kupim od tebe proizvod, ili dođem i otmem ti proizvod, zemlju, i eventualno tebe pretvorim u kmeta? Kina je došla u Afriku da trguje. Nije došla sa vojskom. Tvoje pokušaje moralnog relativizma smatram zlom.

kiki
Gost
kiki

A gle. Klišeji su loši. Uvijek je neki poglavica nešto potpisivao. I uvjek je većem poglavici davao danak. I ovo je kliše. Ali univerzalniji.
Kvaka je u tome što su , Englezima crnačka sela u Africi plaćala manje nego ‘domaćima’. A Eng.ipak nisu bili ljudožderi niti su to dozvoljavali….

Zaposleni besposlicar
Gost
Zaposleni besposlicar

Ne moras slati vojsku da bi osvojio određenu državu,dovoljno mu je dati samo pozajmicu kao sto to radi MMF. Širenje uticaja pod parolom pomoći je na neki nacin porobljavanje siromasnog stanovnistva. Tvoja teza pada u vodu.

Lurker
Gost
Lurker

Ovo sto radi Kina je identicno onom sto radi zapad… Kinezi brzo uce.

Lurker
Gost
Lurker

Nije niti Zapad dosao u Afriku s vojskom, prodavali su oruzje za robove. Afrikanci su imali robivlasnistvo kao dio svoje kulture…

bulog
Gost
bulog

A ja mi

eu kolonija
Gost
eu kolonija

znači zapadnim kolonijalistima je ostao balkan da istresaju svoje frustracije nad nama. upamtite mi sa balkana, radi europske unije, biti ćemo gladniji od afrike koja sada ima kinu

palermo
Gost
palermo

Radi EU-a ćemo biti gladniji… ?

eu kolonija
Gost
eu kolonija

zašto europska unija svaki gospodarski pomak kod mnogih balkanskih država koristi za dobivanje političkih ustupaka. u europskoj uniji rast gdp-a je mali a na balkanu još manji. u afričkim državama, zahvaljujuć kinezima, ima veliki rast

Zare
Gost
Zare

Ko je upoznao kineze zna da su veliki rasisti i sovinisti…nista nije besplatno z sad “softpower” a kad se netko zbuni prelazimo na “hard”. Nije da volim Ameriki al ovi nece bit nista bolji

Kineska obrana
Gost
Kineska obrana

A što je loše sa rasizmom i šovinizmom? To je sve realizam. A ovo što ti pokušavaš je relativizam odnosno uravnilovka. Takvi poput tebe su glavni neprijatelj svakog društva. Manja opasnost je vanjski neprijatelj.

Perer
Gost
Perer

Koliko si ti živio ili radio sa kinezima pa da možeš to da procijeniš i na osnovu koih iskustava?

tihobl
Gost
tihobl

Kinezi jesu veliki nacionalisti, ali anglosaksoni sebe smatraju izuzetnima, vrhuncem civilizacije i misle da im je misija civilizirati divljake.
Sva prica oko Afrije je panika zapadnjaka jer dolaze kinezi i oni ce ostati bez “svojih” rudnika i “svojih” crnaca.

Lurker
Gost
Lurker

Oni sigurno nisu nista bolji ali konkurencija je uvijek dobra i zbog toga ce Afrikanci profitirati… Sjeti se kako prije dok je USSR bio ziv standard u zapadnoj Europi za obicne gradjane bio puno bolji a tehnologija proizvodnje i produktivnost bila puno losija… Sve zbog konkurencije.

IVE iz pecalbe
Gost
IVE iz pecalbe

Najveci problem Afrike je KORUPCIJA ako Kina to pitanje rijesi tada mozda ima nade.

Tadmur Palmirović
Gost
Tadmur Palmirović

Teško. Zapad je tamo kao i kod nas konstantno postavljao ljude na vlast sklone korupciji radi lakše kontrole.

tihobl
Gost
tihobl

Nije. J. Koreja je najkorumpiranija drzava, pa sta.
O korupciji pricaju samo korupcionasi. Ako neko prima mito od zapada onda je demokrata, ako primi od nekog drugog onda je korumpirani kriminalac.
Veci obim korupcije je u jednom gradu (Briselu) nego u citavoj Africi. Iz nekog razloga prvo se ne spominje dok je drugo postalo opsteuvazeni stereotip.

čokolino
Gost
čokolino

Za sve koji lupaju gluposti:
https://www.workers.org/2018/12/11/development-vs-destruction-china-and-the-u-s/
Pa SAD biraj …………..
Stalno govorim da ono kaj ameri rade bombama, kinezi rade novcem…………..a na vama je da birate kaj bi. Niko ne djeli novce iz ljubavi, ni EU nas nije prigrlila kaj nas voli nego iz interesa, niti NATO da nas štiti nego iz nteresa. Samo budale padaju na te fore. Za ideale ginu budale……………
Pitanje svih pitanja…………..birati ono kaj znaš i kaj je dokazano:
https://www.globalresearch.ca/legacy-of-colonialism-britain-robbed-india-of-45-trillion-and-thence-1-8-billion-indians-died-from-deprivation/5663351?utm_campaign=magnet&utm_source=article_page&utm_medium=related_articles
Ili birati kineske novce i imat bar malo nade na nisu ka oni o kojima sve znaš?
Ko se iz istorije niš ne nauči, osuđen je na njeno ponavljanje………..

Šok
Gost
Šok

Imamo evropski podvodac oko vrata
Imamo usa podvodac oko vrata
dobit ćemo kineskii podvodac oko vrata

kad svaki počne povlačiti na svoju stranu onda smo ostali bez glave.

Zax
Gost
Zax

Afrikancima je islo sasvim dobro dok im zapad nije poceo humanitarno pomagat. Nitko se nije razvio od humanitarne pomoci.

Dub Miroslav
Gost
Dub Miroslav

Previše:”…da,ali…!”.
“Da,ali” obično znači ne.

Njonjobobo
Gost
Njonjobobo

Mjesecna plata u Africi 20$ tj 120 kn.
Kad se nudi posao u Tanzaniji 100 afrikanaca bi zeljelo radit bas taj posao.
Dnevnica na gradevini je 3 kn ako ne as alat moras ga unajmit a to kosta 1.50 kn dnevno
Skolovanje djeteta je luxuz.
Spremam se postat investitor u afriku imam ustedenih 500 e
Valjda bu dovoljno

IVE iz pecalbe
Gost
IVE iz pecalbe

Da ali trebas 500000 Eura za podmititi politicare.

Šok
Gost
Šok

Kina je u afriku došla zbog profita, što misle i kako se odnose prema afrikancima vidjeli smo na primjeru obame, za sada se još šire pa su relativno pristojni, kada se učvrste, vidjet ćemo njihovo novo milo lice novih kolonizatora u punom sjaju.
Ne treba zaboraviti da je partija na vlasti na trgu nebeskog mira gazila svoje sunarodnjake tenkovima, ta ista partija upravlja novim kolonijama van kine. kad se afrikanci počnu buniti onda ćemo gledati novi nebeski trg.

Zadranin
Gost
Zadranin

@Šok

Ti si bio na trgu Nebeskog mira kad su Kinezi “gazili tenkovima svoje sunarodnjake”?

Vidio si to svojim očima?

Šok
Gost
Šok

To si mi ti ispričao a ja tebi verujem.

Eto ga.
Pljuc!

Zadranin
Gost
Zadranin

@Šok
Eto, još jedna tvrdnja od tebe bez ikakvog dokaza.

Jel znaš da su prije nekog vremena (ne sjećam se točno godine..) ” objektivni” novinari otišli u hotel odakle je u Kini snimano navodno gaženje tenkovima.. i ustanovili da se trg Nebeskog mira “uopće ni ne vidi iz hotela iz kojeg je navedeno da se snimalo gaženje Kineza tenkom”?

Eto ti jedna misao za misliti..

Pljuc!

Helena
Gost
Helena

Wikileaks je 2011. godine objavio tajne izveštaje američke ambasade u Pekingu, u kojima se priznaje da masakra nije bilo. Priznali su i novinari da su još onda lažno izveštavali onako kako su njihove vlade od njih to tražile. Naravno, laž se i dalje ponavlja na internetu. Nema tu ništa čudno. Tako Zapad funkcioniše, a to prolazi jer ljudi ne traže istinu, već potvrdu svojim ubeđenjima i sve što ta ubeđenja i predrasude ne podržava oni odbacuju i previđaju.

Zadranin
Gost
Zadranin

@Helena

Mislim da si ŠOKirala neke svojom izjavom.. ?

Helena
Gost
Helena

Daaa. Helena voli šokove ?

Šok
Gost
Šok

Znači na trgu nebeskog mira je cvjetalo cvijeće isto kao u naše preduzeće, nije bilo tenkova ni vojske samo mirišljavo cvijeće. Pa zašto sam ja onda na televiziji vidio barem stotinjak puta kako kinez u bijeloj košulji stoji ispred tenka a ovaj ga pokušava zaobići i nikad ne vidimo kako ga je zaobišao a možda i nije. Prema kineskoj vladi, ubijeno je između 200 i 300 civila, a 7-10 tisuća ozljeđeno. Prema studentskim organizacijama i kineskom Crvenom križu ubijeno je 2000 do 3000 ljudi. Eto ti jedna misao za misliti.. Pljuc! “Daaa. Helena voli šokove” čuvaj se ti elektro šokova… Pročitaj više »

Helena
Gost
Helena

Da, studentska organizacija čiji je čelnik izjavio da je prisustvovao masakru, a posle se pokazalo da je sa trga otišao nekoliko sati pre navodnog događaja. Veruj u šta hoćeš i uživaj.

Zadranin
Gost
Zadranin

@Šok Ja sam jučer na televiziji vidio vanzemaljce, a neki dan i zmaja kako spava u ogromnom patuljačkom podzemnom gradu, punom zlata i svakakvih dragulja.. Jel to bila stvarnost, ili samo ono što ti netko servirati kao stvarnost, tj. žele da vidiš ono što oni žele da vidiš? Pa sami amerokenjci su priznali da nije bilo gaženja tenkovima.. a da je bilo mrtvih.. sigurno je, posebno u zemlji gdje jedna ulica u gradu ima cca 10000 stanovnika, a cijeloj državi ih ima preko milijardu. izraelci su prije par godina pobili tisuće Palestinaca tokom izraelskog kopnenog napada u Gazi.. pa ne… Pročitaj više »

Slovenac
Gost
Slovenac

nije baš vlada ona koja treba nametnuti pravila….
nova pravila znači veči troškovi. kinesi žele minimalne troškove, tako kao svi…

Slavonac
Gost
Slavonac

Prije pedeset godina se je govorilo,zuta rasa ce vladat svjetom.

tihobl
Gost
tihobl

Prije 50 godina maoisti su pravili demonstracije u Parizu.
To je tad bila njihova prica.

Kile
Gost
Kile

Pa i vlada nema se šta govorit, Japan, Koreja i Kina sve šta koristimo dolazi od tamo više manje

palermo
Gost
palermo

Kineske korporacije su se obogatile na vlastitoj jeftinoj radnoj snazi, ali nije im niti nakraj pameti iskorištavati Afrikance?
Svašta!

tihobl
Gost
tihobl

Kinezi su u u 5-godisnjem planu dizanja srednje klase i dizanja plata. Fabrike koje proizvode jeftinu bofl robu prebacuju u Afriku posto nece opstati u Kini zbog dizanja plata. Afrikancima dobro jer dobijaju fabrike da zaposle armiju nezaposlenih, kinezima dobro jer smanjuju transportne troskove za glavno trziste za takvu robu.

Siniša
Gost
Siniša

Kada neko ima para onda izmišlja…..vijadukt u Kini…
comment image

Weteran
Gost
Weteran

Ekonomska Supersila i Vojni patuljak!
Desilo se, nekoliko puta:
Dođu Kinezi sa parama. Ulože u infrastrukturu, ulože u industriju, prirodne resurse, ulože u školstvo, zdravstvo, ….
I onda bivša Kolonijalna sila kaže: Hvala! Lepo od vas što ste tako darežljivi!?
Vojni Puč !?
“Novoizabrani Vođa” raskida sve veze sa Kinom, Proglasi sve predhodno “nevažeće”, nacionalizacija, eksproprijacija, ….
Kina ne poseduje Ekspedicione Vojne snage!? A bez takvih efektiva je Niko i Ništa !

eu kolonija
Gost
eu kolonija

I onda kinezi to isto urade američkim investitorima u kini.

Kineska obrana
Gost
Kineska obrana

Ako se Kina vojno upliće: imperijalizam! neokolonijalizam!
Ako se Kina vojno ne upliće: vojni patuljak!

Pa neka drugi vrše državne udare, što onda. Kina brže može ulagati nego što ovi mogu vršiti državne udare.
Uostalom, u ruskom je susjedstvu izvršeno koliko državnih udara i revolucija? Zadnji je bio u Armeniji. Prije toga u Ukrajini. Da li to znači da je Rusija vojni patuljak? A koliko je državnih udara izvršeno u zemljama koje graniče s Kinom?

Šok
Gost
Šok

“Da li to znači da je Rusija vojni patuljak?”
znači da rusi još nisu definirali svoje vanjsko političke interese i da u njih ne ulažu dovoljno jer bi ovladali mekom silom u svim susjednim državama a ne da im soroš otme ukrainu za 5 miljardi pišljivih dolara ili da ih baltičke zemlje pljuskaju kako stignu a armenija im zabije nož u leđa.
Siriju praktično najvažnijeg saveznika su im sveli na ruševine. neka se neko usudi dirati u usa saveznike pa ćeš vidjeti kako leti perje.
rusi još imaju puno za učiti. i fale im nosači aviona barem za svaki ocean po jedan.

Lurker
Gost
Lurker

Nisu Kinezi blesavi, ne poklanjaju novce nego posudjuju… Ne posjeduju firme nego ih financiraju… Pa ti ne plati vanjski dug…

ShaCkaL
Gost
ShaCkaL

Normalno kao Goodyear u Venezueli i to je bilo ulaganje. Pa Kina postoji ovakva kakva jest jer su 90% zapadne tvornice u Kini i zapad im je najveće tržište za izvoz..

POVEZANE VIJESTI

Izbornik